Matrix

Ugovor o doživotnom uzdržavanju i ugovor o dosmrtnom uzdržavanju – ugovori su obveznog prava, regulirani odredbama Zakona o obveznim odnosima ZOO, “Narodne novine” broj 35/05. i 41/08.). Ugovor o doživotnom uzdržavanju reguliran je čl. 579. – 585. ZOO-a, dok je ugovor o dosmrtnom uzdržavanju reguliran čl. 586. – 589. ZOO-a. Materija doživotnog uzdržavanja bila je do stupanja na snagu ZOO-a uređena ranije važećim Zakonom o nasljeđivanju (“Narodne novine” broj 52/71., 48/78., 56/00.) te neko kratko vrijeme i danas važećim Zakonom o nasljeđivanju (“Narodne novine”broj 48/03. i 163/03.), a od 1. siječnja 2006. to područje uređeno je odredbama Zakona o obveznim odnosima. Tako je svojim prijelaznim i završnim odredbama Zakon o obveznim odnosima propisao prestanak važenja odredbi članka 116. - 121. Zakona o nasljeđivanju (“Narodne novine”broj 48/03. i 163/03.), koje su regulirale ugovor o doživotnom uzdržavanju, koji je do toga trenutka bio ugovor nasljednog prava. Usto ugovor o dosmrtnom uzdržavanju po prvi put je zakonski reguliran upravo novim ( i trenutno važećim) Zakonom o obveznim odnosima, koji taj ugovor uređuje u svega nekoliko članaka na način da određuje pojam ugovora, pridržaj prava stvarnog tereta i utjecaj smrti davatelja uzdržavanja na ugovor, a u svemu ostalome upućuje se naodgovarajuću primjenu odredaba o ugovoru o doživotnom uzdržavanju. Oba ugovora moraju biti sastavljena u pisanom obliku te ovjerena od suca nadležnog suda ili potvrđena (solemnizirana) po javnom bilježniku ili sastavljena u obliku javnobilježničkog akta. Prilikom potvrde takvog ugovora ovlaštena osoba je dužna ugovarateljima pročitati ugovor i upozoriti ih na njegove posljedice (koja su prava i obveze ugovornih strana, što se događa s imovinom,itd.), što definira čl. 580. ZOO-a. Pisana forma se traži radi zaštite pravne sigurnosti kako samih stranaka, tako i prava trećih osoba. Treće osobe o kojima se ovdje govori su npr. nužni nasljednici koji otuđenjem imovine temeljem ugovora gube pravo na nužni dio. U oba slučaju, dakle bilo da stranke sklapaju ugovor o doživotnom ili ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, prisutne su značajke dvostranoobveznosti,naplatnosti i aleatornosti (neizvjesnost u smislu trajanja uzdržavanja, eventualnog raskida ugovora i sl.).Također, ta dva ugovora imaju zajednički i predmet obveze, budući da u oba slučaja s jedne strane imamo primatelja uzdržavanja - osobu koja je vlasnik neke imovine (nekretnina i pokretnina), a potrebna joj je odgovarajuća pomoć i skrb, najčešće zbog svoje starosne dobi i zdravstvenog stanja zbog čega se sama o sebi ne može brinuti, te s druge strane davatelja uzdržavanja - osobu koja tu pomoć i skrb može pružiti, primjerice osigurati hranu,odjeću, lijekove i stručnu medicinsku skrb, plaćanje režija i sl. Primatelj takvog uzdržavanja zauzvrat davatelju uzdržavanja prepušta u vlasništvo svoju nekretninu ili njezin dio, ili čak više nekretnina, odnosno pokretnina. Stoga možemo zaključiti kako prava i obveze u navedenim ugovorima dogovaraju same stranke te one ovise o potrebamai mogućnostima ugovornih strana irazličite su od slučaja do slučaja, ali najčešće se odnose na zadovoljavanje osnovnih životnih potreba primatelja uzdržavanja. Kod ugovora o doživotnom uzdržavanju obveza na strani davatelja uzdržavanja nastupa odmah i o ispunjenju te obveze ovisi ispunjenje obveze primatelja uzdržavanja. Ako je davatelj uzdržavanja ispunio svoju obvezu na način određen ugovorom, to će on nakon smrti primatelja uzdržavanja steći vlasništvo imovine koja je bila predmetom ugovora. Budući da se prava vlasništva stječu upisom u zemljišnu knjigu, potrebno je naglasiti kako se temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju davatelj uzdržavanja ne može upisati kao vlasnik nekretnine uz istodobno brisanje prava vlasništva s imena primatelja uzdržavanja. On je ovlašten samo zatražiti zabilježbu toga ugovora u zemljišnu knjigu (list C-teretovnica), (vidjeti članak581. ZOO-a i 70. Zakona o zemljišnim knjigama). Nakon smrti primatelja uzdržavanja potrebno je, uz prijedlog za uknjižbu, dostaviti ugovor i dokaz o činjenicismrti uzdržavanog, dakle smrtni list u izvorniku ili ovjerenoj preslici.Isto tako, ako je pred- met ugovora o doživotnom uzdržavanju pokretnina ili neko pravo za koje se vodi kakav javniupisnik, davatelj uzdržavanja ovlašten je zatražiti zabilježbu ili drugi odgovarajući upis toga ugovora u taj javni upisnik (npr. za motorno vozilo), (vidjeti članak 581. Zakona o obveznim odnosima). Ako je zaključen ugovor o doživotnom uzdržavanju,a u slučaju da davatelj uzdržavanja umre prije primatelja uzdržavanja, njegova prava i obveze iz ugovora prelaze na njegova bračnog druga i njegove potomke (nasljednike prvoga nasljednog reda) koji su pozvani na nasljedstvo, ako oni na to pristanu, a ako ne pristanu na produljenje ugovora o doživotnom uzdržavanju, ugovor se raskida, a oni nemaju pravo zahtijevati naknadu za prije dano uzdržavanje. Drukčije je kada bračni drug i potomci nisu u stanju preuzeti ugovorne obveze, u kojem slučaju oni imaju pravo zahtijevati od primatelja uzdržavanja naknadu za uzdržavanje koje je primatelj uzdržavanja dobio od pokojnog davatelja uzdržavanja. Naknadu će odrediti sud po slobodnoj ocjeni. Posebno će uzeti u obzir imovinske prilike primatelja uzdržavanja i osoba koje su nasljednici pokojnog davatelja uzdržavanja (čl. 585. ZOO-a). Ugovor o doživotnom uzdržavanju stranke mogu sporazumno raskinuti i nakon što je počelo njegovo ispunjavanje, a raskid je moguć jednostrano kod stranaka koje prema ugovoru o doživotnom uzdržavanju. U 15-ak godina koliko je na snazi,od 1997. godine do danas, Zakon o porezu na promet nekretnina mijenjan je svega dva puta. Najznačajnije izmjene i dopune Zakona o porezu na promet nekretnina objavljene su u NN 153/02., s početkom primjene od 1. siječnja 2003., a odnosile su se na uvođenje oslobođenja od plaćanja poreza na promet nekretnina za kupnju prve nekretnine kojom porezni obveznik – građanin rješava vlastito stambeno pitanje. Novi prijedlog izmjena i dopuna zakona je objavljen u Narodnim novinama br. 22/11. Iščitavanjem dijela Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet nekretnina, koji se odnosi na uređenje porezne obveze, primjećuju se, u odnosu na ranije važeći Zakon, određene novosti. Najbitnija od njih odnosi se na, sada, izričito propisivanje postojanja porezne obveze u slučaju stjecanja nekretnine na temelju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Naime, Zakon o porezu na promet nekretnina donesen je 1997. godine, u doba kada u hrvatskom pravnom sustavu ugovor o dosmrtnom uzdržavanju još nije bio izričito normiran nijednim pravnim propisom. Uvođenje izričite obveze plaćanja poreza na promet nekretnina u slučaju stjecanja nekretnine na temelju ugo- vora o dosmrtnom uzdržavanju nakon više od pet godina od početka primjene Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05. i 41/08.), u koji su konačno unesene odredbe o ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju (cjelovito objedinjene zajedno s odredbama o ugovoru odoživotnom uzdržavanju), u konačnici je potpuno razumljivo. Dakle, s obzirom da odredbe Zakona o obveznim odnosima razlikuju ugovor o doživotnom uzdržavanju i ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, navedenu razliku neophodno je bilo ugraditi u Zakon o porezu na promet nekretnina. Noveliranim Zakonom izričito su definirani obveznici plaćanja poreza, i to u čl. 8. koji navodi sljedeće: „Ako se nekretnina stječe na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju ili ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, obveznik poreza na promet nekretnina je davatelj uzdržavanja.« Čl. 11. st. 1.t. propisuje oslobođenja od plaćanja poreza navodeći da porez na promet nekretnina ne plaćaju: „bračni drug, potomci i preci te posvojenici i posvojitelji koji u odnosu na primatelja uzdržavanja stječu nekretnine na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju“. Ostalim stjecateljima porez na promet nekretnina umanjuje se za 5% za svaku godinu trajanja uzdržavanja proteklu od dana sklapanja ugovora o doživotnom uzdržavanju pa do smrti primatelja uzdržavanja (čl. 8. st. 2.). Porezna obveza kod sklapanja ugovora o doživotnom uzdržavanju, prema čl. 16. st. 2. Zakona o porezu na promet nekretnina, nastaje u trenutku smrti primatelja uzdržavanja, a ne u trenutku sklapanja ugovora kao kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, čime je isključena mogućnost dvosmislenog tumačenja trenutka nastanka porezne obveze, a ujedno je za ugovor o doživotnom uzdržavanju propisana i netom spomenuta dodatna porezna olakšica jer je stjecanje nekretnine odgođeno do trenutka smrti primatelja uzdržavanja.. .

Postovani,iz vaseg upita se nemoze zakljuciti o kakvom se postupku radilo. Presudu je moguce pobijati zalbom,u istoj nemozete traziti izuzece.,odnosno vi to mozete napisati ali se nece uzeti u obzir.

Vas buduci suprug moze potrazivati sredstva koja je ulozio u adaptaciju,dok na dio nekretnine nema pravo.

Zakon o vlasnistvu i drugim stvarnim pravima,odredjuje da je to moguce odreknucem, Članak 172. st.2 i 3 (2) Pravo vlasništva nekretnina prestaje odreknućem tek kad na temelju očitovanja o odricanju od vlasništva, danoga u obliku isprave prikladne za zemljišnoknjižni upis, to pravo bude izbrisano u zemljišnoj knjizi, ako zakon ne određuje drukčije. (3) Ako je pravo vlasništva upisano u zemljišnoj knjizi, prestatće tek njegovim brisanjem.... Medjutim moj vam je savjet da stupite u kontakt sa trenutnim posjednikom nekretnine,i objasnite koje radnje imate na umu poduzeti,dajuci mogucnost posjedniku da s vama sklopi kupoprodajni ugovor.

Suprugu ce naslijediti njeni roditelji,ako nisu zivi,onda djeca roditelja(ostaviteljicina braca i sestre)i tako dalje.Znaci u konkretnom slucaju ostaviteljicu nece niko naslijediti sa strane njenog supruga..

Kad su izgradjeni objekti.

Postovana,ja neznam da li je vas otac povukao pitanje nuznog dijela,naime kako god da citam vase navode,stice se dojam da je majka oporukom povrijedila nuzni dio ostalih nasljednika prvog nasljednog reda,izmedju ostalog i pravo vaseg oca,ali je izvjesno da otac nije potegao takav osnov,na sto ima pravo.Nemojte da vas zavarava sto je oporuka proglasena kao valjana,jer sud nepazi na nuzni dio po sluzbenoj duznosti,vec to iskljucivo prigovori osoba cije je pravo povrijedjeno. Malodobne osobe mogu biti upisani kao vlasnici,ali se upisuje zabiljezba malodobnosti i njihov skrbnik.

Tema vec postoji u forumu nasljednog prava; http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/65752-Podjela-imovine?p=612589#post612589

Kad ste vi izgradili konkretnu garazu.

pored sankcija po sluzbenoj duznosti valja dodati bitnu stvar,svu stetu koja osiguravajuca kuca isplati drugoj strani,ima pravo da potrazuje kao regresni dug od svog osiguranika,jer je u pitanju nedozvoljeno prisustvo alkohola..

Brzopleto,neoprezno. Kako dokazati navedene tvrdnje.

U kupoprodajnom ugovoru se navodite oboje kao kupci,kupujete po 1/2 nekretnine.Tako ce se racunati i porez,vama za vas dio a supruzi za njen. Prijedlog za upis mozete predati zajedno,cime ce nekretnina biti upisana kao suvlasnistvo u jednakim idealnim dijelovima(1/2).

Nema se sta komentarisati,primjer iz sudske prakse je pokazao da je rok 3 godine.

Necakinja je ulozila izvandredni pravni lijek koji se vodi na Vrhovnom sudu. Na temelju ugovora o dosmrtnom izdrzavanju se davalac izdrzavanja moze upisati kao vlasnik nekretnine za zivota primaoca izdrzavanja. Ona je i dalje upisana vlasnica i zasad ima veca prava od vas.

Dali se radi o teretu dozivotnog plodouzivanja.

Radi se o suvlasnistu 6 osoba,dva suvlasnika zele na vas prenijeti svoje pravo vlasnistva idealnih dijelova,a sto imaju pravo da samostalno odlucuju po pitanju svog dijela,za takav prenos je potrebno sklopiti ugovor,kao pravni osnov za upis prava vlasnistva.Bilo bi dobro da vas suvlasnice(sestre)nakon sklapanja ugovora uvedu u posjed suvlasnickog dijela.Ostali suvlasnici vam nebi imali pravo osporavati vasa prava,jer bi bili u istoj poziciji. Sestre u Americi,znale/neznale,one su upisane u zemlj.knjigama,i to je njihovo.

(Članak 9. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - Narodne novine br. 91/96) - Pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje. Pogresno tumacite pojmove zemljiste i nekretnina,zbog cega vam je objasnjeno gore navedenom odredbom.

Pokusajte provjeriti u Hrvatskom drzavnom arhivu.

Postovani,darovatelj moze u jednom ugovoru navesti sve nekretnine koje vam se daruju,svaku nekretninu trebate opistati(katastarski broj,z.k.ulozak itd) Ugovor bi vam trebala saciniti strucnija osoba,kako nebi bilo propusta i komplikacije pri uknjizbi.. Javnobilježnička cijena za ovjeru ugovora odredice se prema vrijednosti predmeta ovjerenog pravnog posla ili druge službene radnje. Kod dvostrano teretnih ugovora vrijednost predmeta javnobilježničke radnje određuje se prema vrijednosti one od uzajamnih činidbi koja je vrijednija. Činjenica da ste sklopili ugovor o darovanju i platili troškove ovjere potpisa i regulirali porez na promet ne znači da ste time postali vlasnikom nekretnine. Vlasnik nekretnine postajete tek nakon upisa u zemljišnu knjigu!. Prijedlog za upis prava vlasnistva podnosite zemljisno-knjiznom odjelu Opcinskog suda,za sto vam je potrebno; . 1. Prijedlog 2. Ugovor o darovanju 3. Dokaz o državljanstvu stjecatelja (preslika domovnice, osobne iskaznice,OIB) 4. Pristojba 250,00 kuna ili dokaz o oslobođenju plaćanja sudske pristojbe.

Članak 4. ZON (1) Umrlu fizičku osobu (ostavitelja) nasljeđuje onaj koji je njezinom smrću stekao nasljedno pravo (nasljednik). (4) Nasljedno se pravo stječe u trenutku ostaviteljeve smrti. Članak 103.ZON (1) Ništav je ugovor kojim netko otuđuje nasljedstvo kojemu se nada, kao i svaki ugovor o nasljedstvu treće osobe koja je još živa. (2) Ništav je ugovor o zapisu ili kojoj drugoj koristi kojima se jedan ugovornik nada iz nasljedstva koje još nije otvoreno..

-ako nepostoji spor izmedju vas i upisanih knjiznih vlasnika,misljenja sam da bi se vash problem trebao rjesavati u pojedinacnom ispravnom postupku.

Nebi bio ni prvi ni zadnji kome bi to uspjelo,a realno gledajuci vi ste ga potakeli na tako nesto. Sud ce u takvim situacija donositi odluke koje su od najboljeg interesa za djecu,a ne stititi vash i suprugov interes.

nebi bilo od goreg da malo objasnite o cemu se radi,jer je pitanje nejasno.

Stan nije fizicki podijeljen,ali je u suvlasnistu jednakih omjera idealnih dijelova,vas osobno i brata,tako da jednako odgovarate za dugove koje ste naslijedili prihvatanjem naslijednickog dijela.

to nije nikakav osnov za zalbu,sud nije socijalna ustanova.