Jump to content

Tom2

Korisnik
  • Broj objava

    20
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je Tom2 objavio

  1. S obzirom da nigdje ne mogu naći odgovor koji bi možda i drugima bio zanimljiv. Dakle pitanje je brisanja tvrtke iz sudskog registra po službenoj dužnosti s time da to brisanje odgovara i osnivaču odnosno osnivač se ne protivi. Člankom 70 Zakona o sudskom registru proizlazi da postupak brisanja tvrtke pokreće (i) registarski sud po službenoj dužnosti Postupak se provodi (i u slučaju) ako subjekt tri godine za redom ne objavljuje godišnja financijska izvješća. Sad je pitanje, a s obzirom da je ispunjen uvijet ne objave godišnjih izvještaja što je vidljivo i u sudskom registru, da li sud svoje postupanje po službenoj dužnosti u pogledu pokretanja postupka brisanja tvrtke može uvjetovati prethodnim predlaganjem brisanja od strane Fine radi trogodišnjeg nepodnošenja financijskog izvještaja ili definicija "po službena dužnosti" određuje sudu da postupak brisanja tvrtke pokreće bez dodatnih prijedloga, a s obzirom kako je već gore navedeno sud u sudskom registru ima uvid o nepodnošenju istih izvjerštaja.
  2. Da li je moguće i kakav bi bio postupak spajanja stana i poslovnog prostora istog vlasnika u jednu cjelinu. Stan je od 50m2 i fizički je povezan sa poslovnim prostorom od 100m2 tako da su u naravi jedna cjelina. Želja je da se kompletan prostor, dakle svih 150m2 pretvori u poslovni prostor i tako uknjiži u gruntovnicu.
  3. S obzirom da se to sve češće pojavljuje u razno raznim djelatnostima : Da li tvrtka odnosno d.. kao pružatelj neke usluge usluge smije uvjetovati pružanje te usluge fizičkoj osobi u maloprodaji traženjem njenih osobnih podataka. Konkretno radi se odbijaju pružanja usluge ako im se ne da ime i prezime, a i druge podatke poput adrese, broja telefona i slično. Po nekoj logici stvari smatram da to ne bi smjeli, no kako to oni ipak čine da li i koje zakonske propise povređuju takvim odnosom prema kupcu.
  4. Nisam siguran da li je pitanje upućeno u pravu grupu ali jednim djelom sigurno je pa bi molio od upućenih odgovor, a mislim da bi koristio i drugima : A) 1)Kupac je preuzeo robu/uslugu Kupcu nije izdan račun U kojem roku se kupcu treba izdati račun da ne nastupi zastara 2) Kupac je prouzeo robu uslugu Kupcu je izdan račun Kupac ne plača robu/uslugu U kojem vremenu se protiv kupca treba pokrenuti ovršni postupak da ne nastupi zastara 3) Protiv kupca je pokrenut ovršni postupak Rješenjem o ovrsi na računu i pokretninama nije ovršeno ništa jer kupac nema novčana sredstva niti pokretnine već nekretnine. U kojem se vremenu treba zateražiti promjena ovrhe da ne nastupi zastara B) 1) Postoji porezni dug Porezna uprava ne izdaje rješenje o poreznom dugu. Nakon koliko vremena nastaje zastara 2) Postoji porezni dug Porezna uprava izdaje rješenje poreznom obvezniku Porezni obveznik ne plaća dug Nakon koliko vremena nastaje zastara za pokretanje ovršnog postupka od strane Porezna uprave. LP
  5. Da, to je očito puno veći problem od stvarnog. Interesantno kako je pravo krasno uznapredovalo od vremena Hamurabia
  6. Ovjereni geodetski elaborat (prema kojem je na kraju krajeva usklađena zemljišna knjiga i katastar) između ostalog ima i nacrt sa ucrtanim repernim točkama, pozicijom objekta i granicama parcele. Ne treba biti previše stručna osoba da se uzme metar i provjere dimenzije. Ako je u spomenutom nacrtu upisana dimenzija od linije objekta do granice parcele 14,20 mt, a izmjerom (profesionalnim metrom i laserom) na licu mjesta do središnje linije ograde postavljene od strane "dobrog susjeda" ispada 13,85 mt onda očito negdje nešto fali bez obzira na stručnost osobe koja mjeri
  7. Vezano uz Vaše pitanje; razmjeravanje sam vršio sam, pretpostavljam da sam kao arhitekt odgovarajuće struke Ako mislite da li razmjeravanje u ovom slučaju vršila ovlaštena osoba odgovor u tom pogledu bio bi da je moje razmjeravanje vršeno prema ovjerenom geodetskom elaboratu. LP i zahvaljujem na Vašim odgovorima.
  8. Dakle da rezimiramo. Na ovaj ili onaj način postoje dvije moguće opcije Varijanta A Vlasnička tužba Šta se tu može očekivati vezano uz trajanje postupka i sam postupak (dokazivanja, vještaćenja itd.) Varijanta B U slučaju da ja postupim jednako kao i "dobri susjed". Postavim svoju ogradu na pravoj međi i njegovu uklonim. Pretpostavljam da će on recimo pozvati policiju i mogao bi pokrenuti nekakvu tužbu (pitanje kakvu ?) Šta se u tom slučaju konkretno može očekivati od policije i suda.
  9. Da, vrlo zanimljivo i utješno. S obzirom da smo već u toj temi, a sudeći prema Vašim odgovorima pretpostavljam da je to Vaše područje; pitanje vezano uz dvije činjenice. Prva Koliko sam uspio saznati kad se desi ovako nešto, dakle kad "dobri susjed" započne sa radovima na Vašoj parceli Vi zovete policiju. Policija dolazi isključivo da bi uzela podatke od "dobrog susjeda" koje uostalom i sam znam i prema našem zakonzu ne može poduzeti apsolutno ništa. Bilo kakva prijava ili slično nije u nadležnosti policije. Dapače koliko ssam uspio saznati takav čin "dobrog susjeda" je i kazneno djelo za koje niti policija niti kakvo drugo državno tijelo nije nadležno vezano uz pokretanje postupka. Druga Kolko sam uspio iz Vaših odgovora zaključiti smetanje posjeda možete prijaviti u roku od 30 dana i u tom slučaju je sudski postupak jednostavniji i brži. Nakon proteka vremena od 30 dana stvari s pravne strane postaju komplicirane. Pitanje : Interesira me je li to umotvorina naših zakonodavaca i ako znate kako je to regulirano u drugim državama napr. USA, Švicarska, Velika Britanija i ostalim državama Evrope.
  10. Kada bi pretpostavljali da su sve stvari moguće, vrlo brzo ne bi imao tko pretpostavljati
  11. Zahvaljujem na priijedlogu ali pretpostavljam da je to u startu izgubljeni pokušaj. Prvo iz razloga što bi po svemu sudeči, poznajući našu javnu upravu, to bila procedura koja bi iziskivala brdo dokumentacije, vremena i troškova. Drugo takav znak fizilćki se ne bi mogao postaviti u skladu sa postojećim načinom postavljanja saobraćajnih znakova, a koji u svakom slućaju proizlaze iz nekog pravila. Ovo što Vi predlažete funkcionira na javnim površinama ili prilaznim prometnicama. U ovom slučaju prilazne prometnice nema s obzirom da se na parcelu zgrade dolazi preko pločnika pa bi znak trebao označavati zabranjen prelazak preko pločnika ( ? ) Usput, radi se o uređenom ozelenjenom dijelu parcele zgrade gdje nije niti predviđena mogućnost parkiranja. Suvlasnici su istaknuli tablu "Privatni posjed - molimo ne parkirati" kao da i nisu.
  12. Evo već se smijem na ovo "na kraju" Da to je istina. Možda bi to trebalo nekako objasniti i onima koji su "zajašeni", a primaju mirovinu od recimo 2.000 kn. Možda bi i njema krenuo osmijeh.
  13. Dakle sve u svemu nebitne razlike. Sve se svodi na to da dobri susjed može "zajašit" na tuđe kad mu padne na pamet, a oštećena strana onda mora poštivat zakon i pravno se izborit za svoje. Normalno zgodno je naglasiti - ako ima dovoljno financijskih sredstava za odvjetnika, sudske troškove, vještaćenja itd. S druge strane, koja je već van ove teme ali ipak interesantna za ustvrditi : proizlazi da je zaštita vlasništva očito upravo proporcijalna socijalnom statusu i financijskim mogućnostima oštećene strane.
  14. Ne bih se složio jer prema činjenicama upravo je tako. Da bi elaborirali subjektivnost postavimo to onda ovako : Varijanta A (je li to lakša kombinacija?) Kod kuće sam i u jednom trenutku izlazim u zadnje dvorište gdje vidim da "dobri susjed" postavlja ogradu i vidim da je ograda postavljena na mojem dijelu parcele. Ograda je postavljena u trećini ukupne dužine i radovi su u tijeku. Šta poduzeti? Varijanta B (očito teža kombinacija) Ujutro odlazim na posao. Vraćam se u pet popodne. Vidim da je "dobri susjed" u međuvremenu postavio ogradu u čitavoj dužini na mojoj parceli. Ograda je završena. Šta sad? Konkretno. Kakva je korisna pravna razlika i korisni krajnji rezultat za mene usporedivši varijantu A i B, odnosno usporedivši obje varijante sa postojerćom situacijom?
  15. Da i šta onda. Time se apsolutno na žalost ništa ne rješava. Policija nema osnovu za bilo kakvo daljnje djelovanje u spriječavanju toga. A tužba ? Svakodnevno protiv svakog tko se tako parkira ? Dakle kao i u mojoj temi sa "dobrim susjedom" po zakonu pojeo vuk magare. I šta reći nego da su pravo i zakon više nogo "djelotvorni" , da nisu trebalo bi ih izmislit pa da se svi smijemo.
  16. Da su pravo i pravda dva totalno različita pojma to sam znao i ranije. Međutim bez obzira koliko je to u domeni pravnog, a koliko pravednog proizlazi očito u ovakvim situacijama da kao vlasnik parcele nemaš nikakve šanse. Jer kad druga strana krene sa otimačinom ti, a kako proizlazi po zakonu, ne možeš učiniti ništa da otimačinu spriječiš. Konkretno proizlazi da susjed krene podizati ogradu na tvom djelu parcele tebi pred nosom. Ti ga gledaš i ne smiješ reagirati osim u pravnim okvirima - a to je tužba dok dobri susjed i dalje radi po svom. Onda se to brzinom naših sudova rastegne na par godina, a ti držeći se prava i zakona dolaziš u situaciju i to ako imaš dovoljno love za odvjetnika i sudske troškove "ko živ ko mrtav" a ako nemaš dovoljno love onda dolaziš u situaciju "kud sam kreno i zašto". Normalno ovog drugog, a da ja slučajno ne bi pokušao doći do svog vlasništva, za to vrijeme štiti zakon.
  17. Dakle tako govori zakon? Onda stvarno imamo vrhunski zakon. Bez želje za daljnjom polemikom o zakonu, očito da takav zakon potiče upravo ono što bi trebao spriječavati. Moja dobra namjera i povjerenje u neke dobrosusjedske odnose očito po takvom zakonu nema šanse protiv grabeži, otimačine i lopovluka. Dakle kolko sam shvatio poanta zakona je ako si dobar onda si glup. No hajdemo to rješavati s pravne strane. Što bi zakon rekao kad ja taj zid ne bi porušio nego bi sa druge strane napravio na međi svoj zid tako da je taj prethodni zid sada vidljivo na mojem "teritoriju". Na mojem vlasništvu koliko mi je poznato takve radove (izvedba ograde) mogu izvoditi bez bilo čijeg pristanka i dozvole
  18. Sestra mi ima stan u zgradi sa 6 stanova. Na dijelu uređene parcele oko zgrade koja pripada suvlasnicima iste, gosti vlasnika stana iz susjedne zgrade (koje ima svoj parking na vlastitoj parceli ) svakodnevno parkiraju svoje skutere. Problem je u tome što vlasnik stana kako kaže to parkiraju njegovi gosti pa kao on nema veze s time. Iako mu je već u više navrata kao i njegovim "gostima" skrenuta pažnja da to ne čine jer imaju svoj parking i da takvim postupkom uzurpiraju tuđe vlasništvo odnosno posjed oni se na to jednostavno ne obziru i dalje svakodneno parkiraju i onemogućavaju korištenje djela parcele. Šta poduzeti u tom slučaju. Postavljanje ograde ne dolazi u obzir radi pristupa i pražnjenja kontejnera gradske čistoće.
  19. Poštovani Zahvaljujem na Vašem odgovoru. S obzirom na poznatu "brzinu" naših sudova kako bi s pravne strane funkcionirala opcija rušenja postojeće ograde i s moje strane postavljanje nove na ispravnoj poziciji. U tom slučaju susjed bi ako se ne slaže sa time trebao očito tužiti mene. Sad kako se na takav postupak gleda s pravne strane odnosno kakav je ishod te mogučnosti u sudskoj praksi.
  20. Moilio bi savjet što učiniti. Susjed je prije 5 godina podignuo betonski zidić sa metalnom ogradom između naše dvije parcele. Tada nisam obraćao pažnju vjerujući u normalne dobrosusjedske odnose. Prošli tjedan iz razloga uređenja vrta i okučnice nakon izmjere "shvaćam" da je "dobri" susjed ušao na moju parcelu (u čitavoj dužini od 18 mt) za cca 30-ak cm. Skrenuo sam mu pažnju na to radi dogovora no čovjek se doslovno oglušio na moje pitanje. Šta mi je dalje činiti. Podnijeti tužbu radi smetanje posjeda ili srušiti njegov zidić i ogradu i izvesti novu na pravom mjestu. Geodetski elaborat i izmjeru koja dokazuje pravu granicu parcele imam.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija