Deea

Ako je društvo brisano iz sudskog registra nema više pomoći. Od objave da je pokrenut postupak brisanja proteklo je 6 mjeseci i u tom roku ste trebali reagirati, kako niste društvo je brisano po službenoj dužnosti i više ne postoji. Zakonom je reguliran način objave oglasa i nitko nije bio dužan ni o čemu vas posebno obaviještavati.

Ugovor je valjan i bez ovjere potpisa međutim čest je slučaj da netko traži ovjeru potpisa radi neke sigurnosti da ste doista to vi potpisali. Tada ćete morati ovjeriti potpis. Inače promjenu osobnih podataka možete izvršiti u sudskom registru bez promjene temeljnog akta, već se uz prijavu prilaže vjenčani list te popis članova društva i popis osoba ovlaštenih za zastupanje. Inače ste to dužni i po ZTD napraviti.

Morate također znati da taj ugovor bez obzira bio doživotno ili dosmrtno uzdržavanje mora biti skloljen u formi javnobilježničkog isprave, ili solemnizirane privatne isprave ili ovjerena od strane suca Općinskog suda. Dakle, tu Vam je trošak o kojem se treba informirati. Kao što Vam je Notarica rekla za Vas je dobro da imate nalaz liječnika kao dokaz u eventualnom sudskom postupku

Tako je najbolje je javiti se bilježniku. Cijena je skoro kao osnivanje, zato dobro pogledajte da li ima još nešto što biste promjenili tako da Vam to ide sve u isti trošak. Javni bilježnik cca 3.000,00 kn, sudske pristojbe 250,00 kn i trošak NN (ovisi o broju promjena) ali najmanje 400,00 kn po ovome što ste napisali. Društvo može obavljati svoje djelatnosti pod različitim imenima bilo to različita imena domena ili lokala ili slično tome, bitno je samo da račune izdajete pod nazivom kako ste upisani u sudskom registru.

Ja mogu potvrditi da Trgovački sud u Rijeci i Pazinu, isto kao i šibenski rješava dakle bez tih uplata dovoljno je unijeti stvar ili pravo, imam dovoljno primjera tome (ja sam pripremala svu dokumentaciju). Pa zato su i brisali tu nesretnu odredbu stavka 3. članka 390. ZTD. Ne znači da ako ste unjeli određenu stvar u temeljni kapital da s njom ne možete raspolagati (prodati i sl.)

Pročitajte čl.390 ZTD koji nigdje ne govori da pored stvari ili prava još morate ulatiti i 10.000,00 kn u novcu. Prije da (NN 118/03) u st.3 istog članka stajalo je "Osim u slučajevima iz stavka 7. ovog članka, najmanje polovica temeljnog kapitala mora se uplatiti u novcu." sada te odredbe više nema (NN 107/07) tako da je vrlo interesanto kako neki sudovi i nakon skoro 3 godine traže uplatu u novcu. Doduše neki su sudovi po citiranoj odredbi tražili da ako je npr. nekretnina koja se unosi u tem.kap. procjenjena na 1.000.000,00 kn osnivači uplate još 500.000,00 kn u novcu. Tako da što se tiče prakse, presedana i rada Trgovačkih sudova to je kao da nismo ista država.

Vjerovatno kasno odgovaram ali ovo je sve krivo što naprijed piše. Unos stvari u temeljni kapital znači da nadležni Trgovački sud na vaš zahtjev imenuje revizora sa svog popisa koji daje svoje izvješće a potom idete bilježniku radi sastavljanja ostatka papira. To Vam poskupljuje troškove osnivanja, ali ne morate niti kune uplatiti u temeljni kapital društva (ovo za 10.000 kn je bilo prije)

Krenite od Zakona o elektroničkoj trgovini (NN 173/03, 67/08, 36/09)

Zapravo je najbolje da odete kod bilo kojeg javnog bilježnika. Odluka o prestanku društva mora biti u obliku jb isprave ili solemnizirane privatne isprave, također treba sastaviti i ovjeriti prijavu za upis otvaranja likvidacijskog postupka. Nakon što sud donese rješenje o otvaranju likv. postupka u Narodnim novinama morate objaviti tri oglasa kojima pozivate vjerovnike (nema veze što ne radite i nemate vjerovnike pozive morate objaviti) da prijave svoje tražbine. Šest mjeseci od zadnjeg objavljenog oglasa šaljete prijavu sudu radi brisanja društva iz sudskog registra kojoj prilažete završna finan. izvješća, potvrdu porezne da nemate duga, i preslike tih 3 oglasa iz NN. Cijeli taj postupak koštati će Vas cca 4.800,00 kn raspoređenih u tih 6,7 mjeseci. U prvoj fazi bilježnik 2.200,00 kn, sudske pristojbe 250,00 i NN 300,00 kn, onda idu ona tri oglasa 600,00 kn i na kraju prijava za brisanje 270,00 kn, sudske pristojbe 250,00 kn i NN 900,00 kn

Javni bilježnik Vam je lijepo i ispravno objasnio da se izvornik isprave - ugovora nalazi kod njega u arhivi a strankama su izdani otpravci (to što kažete nema vaših potpisa već sam piše v.r.) i tako izgleda svaki ugovor koji javni bilježnik sastavi, bez obzira bili u pitanju maloljetnici ili ne. Dakle to Vam je u redu, a sve prema Zakonu o javnom bilježništvu

Poljoprivredno zemljište državljani država članica EU ne mogu steći pravnim poslom već samo nasljeđivanjem, a građevinska zemljišta, stanove, kuće i sl. mogu bez ikakvih suglasnosti, valjanim pravnim poslom jedino što trebaju kako je već rečeno ishodovati OIB kod porezne uprave.

Molim malu pomoć... Naime, obrtnik zatvara obrt zbog godina života. Da li mora isplatiti otpremninu radniku ako obrt prestaje postojati i to je razlog za otkaz? Hvala

Ovjereni prijepis isprave (ugovora) se može dobiti. Bilježnik čuva isprave na kojima je ovjerio potpis stranaka, 3 godine. Dakle trebate pitati....

Ovjeru potpisa na ugovorima koji se tiču nekretnina i uknjižbe u zemljišnim knjigma potrebna je radi Zakona o zemljišnim knjigama. Posebni zakoni određuju da je neke ugovore potrebno da ih javni bilježnik ovjeri neke bilježnik mora solemnizirati a za neke je nužno da ih javni bilježnik sastavi. Ovjerom ugovor ne dobiva "pravnu snagu" već samo potvrdu da je upravo ta osoba potpisala isti. Kod ugovora o posudbi novca ovisi da li takav ugovor ima ovršnu klauzulu što znači da će ga bilježnik solemnizirati ili sastaviti, ili je nema. Ako je nema tada na inzistiranje stranka vrši se ovjera potpisa obično dužnika ali nema zapreka da potpis ovjeri i vjerovik.

Evo u konkretnom slučaju, vozač je bio radnik koji se motornim vozilom poslodavca vraćao sa gradilišta, te je počinio prometnu nezgodu u kojoj je 100 % kriv. Vozilo nije bilo osigurano propustom vlanika/poslodavca (zaboravio). Hrvatski ured za osiguranje zatražio je najprije od radnika isplatu regresnog duga a kako on nije ništa učinio po tom pitanju, osiguranje je potom zatražilo i od poslodavca isplatu. Isti se očitovao pismenim putem da je propustio sklopiti policu osiguranja budući da mu je supruga bila u to vrijeme jako bolesna i da je zbog toga zaboravio a da kao dugogodišnji klijent Croatia osiguranja uredno osigurava više motornih vozila. Nakon tog dopisa uslijedilo je Rješenje o ovrsi protiv radnika koji je prigovorio. Što mislite po nekakvoj praksi što bi se moglo dalje događati?

Da li znate da li Hrvatski ured za osiguranje podmirenje regresnog duga zahtjeva od vlasnika vozila ili osobe koja je upravljala vozilom? Unaprijed hvala

Odluka o prestanku mora biti u obliku javnobilježničkog akta a ako je sami sastavite mora po svom sadržaju i obliku biti podobna za solemnizaciju/potvrdu javnog bilježnika. Dakle, ne možete proći samo sa ovjerom potpisa na istoj. Treba sastaviti i prijavu za upisa u sudski registar, popis osoba ovlaštenih za zastupanje. Trošak javnog bilježnika će Vam sigurno biti cca 1500-2500 kn, uz to sudske pristojbe su 250,00 kn i trošak NN 300,00 kn. Nakon što su upiše u registar otvaranje likvidacijskog postupka, morate u NN objaviti 3 oglasa kojim pozivate vjerovnike da prijave svoja potraživanja (3 oglasa=600,00kn). Istekom 6 mjeseci od objave zadnjeg oglasa ponovno morate ovjeriti prijavu za upis brisanja društva, kojoj prilažete zadnja financijska izvješća, ona tri oglasa, potvrdu porezne uprave da nemate dugova. Tu Vam je trošak javnog bilježnika 260,00-620,00 kn. Sudske pristojbe 250,00 kn i NN 900,00 kn! Naravno ako imate dugova koje ne možete podmiriti nećete moći provesti likvidaciju.

Za Vas Ivaaa, da li želite unijeti nekretninu u temeljni kapital ili ne?

Dakle, Vaš kupac se ne može pozivati na povjerenje u zemljišne knjige ako zna da ste nekretninu unijeli u temeljni kapital društva. A postoji još jedan moment - Vaše poslovne knjige pa s time i nekakav porez.... Napisali ste da je nekretnina u temeljnom kapitalu što znači da je takva upisana u poslovnim knjigama, ako prodate nekretninu ovako kako ste zamislili, provjerom u vaš knjige više neće biti niti nekretnine niti novca od kupoprodaje na žiro računu... Raspitaje te se malo kod knjigovođe ili bolje poreznog savjetnika ili revizora

U sudskom registru možete samo provjeriti da li novo ime koje želite je već zauzeto dakle da već postoji isto ili slično upisano. Odite javnom bilježniku sa svojim osnivačkim aktom i on će Vam pripremiti sve papire koje morate predati na Trgovački sud Izmjena osnivačkog akta, pročišćeni tekst istog i prijavu za upis promjene. Što se tiče jedan ili više članova, problem može nastati samo ako jedan od članova ne želi promjenu naziva, ali tada se saziva skupština (sve formalo sukladno odredbama društvenog ugovora i ZTD) i donosi se odluka. Troškovi javnog bilježnika ovise o broju članova, temeljnom kapitalu (ali sigurno nisu ispod 2.000,00 kn) imate i troškove sudskih pristojbi i NN koji skupa iznose 450,00 kn. Nakon rješenja Trgovačkog suda promjenu ćete prijaviti uredu za statistiku, poreznoj upravi, banci, izraditi ćete novi pečat i obavijestiti ćete sve koje mislite da treba obavijestiti.

Osim ako u Društvenom ugovoru ne stoji nešto drugo, nasljednik stupa na mjesto pokojnog člana društva. Morate imenovati upravu u što kraćem roku jer bez nje društvo ne može funkcionirati. Možda taj otac ne želi ostati u društvu pa na vas prenese poslovne udjele koje je nasljedio. Najbolje da se dogovorite i odete javnom bilježniku koji će vam pripremiti sve dokumente sukladno Vašem dogovoru kako bi onda prijavom promjenili potrebne podatke u sudskom registru.

Dakle javni bilježnik solemnizira privatne isprave koje sadrže ovršnu klauzulu (izjava dužnika po čl. 54. st. 1) i to su obično ugovori o kreditu, zajmu i sl. i tada one nakon solemnizacije imaju snagu ovršne javnobilježničke isprave, ali postoje privatne isprave koje ne sadrže ovršnu klauzulu ali se moraju solemnizirati jer moraju imati takvu formu budući da određeni zakoni to propisuju a solemnizacijom isprave dobivaju snagu javnobilježničke isprave. Npr. Društveni ugovor kod d.. ugovor o doživotnom uzdržavanju itd. Da li je sada jasnije?

Ne postoji limit koliko ja znam a pogotovo nije ograničeno postojećim temeljnim kapitalom. Naravno da mora revizor, imenovan od strane Trgovačkog suda dati svoje izvješće.

Obzirom da ste jedini osnivač sud traži osiguranje jer tako stoji u Zakonu o trgovačkim društvima. Međutim u zakonu nije definirano kakvo osiguranje već piše samo "primjereno osiguranje". U praksi se obično daje mjenica, zadužnica ili bjanko zadužnica osnivača. Probajte s takvim sredstvima osiguranja.

Najprije morate zatražiti nadležan Trgovački suda da izda rješenje o imenovanju revizora (osnivanja ili povećanja temeljnog kapitala unosom nekretnine u temljeni kapital društva). U vašem zahtjevu možete već sugerirati koga biste željeli. Nakon što revizor napiše svoje izvješće javite se javnom bilježniku. Obzirom da unosite nekretninu u temeljeni kapital informirajte se o troškovima revizora i javnog bilježbnika jer će cijene biti veće od uobičajenih Toliko.