Jump to content

Lakonogi

Korisnik
  • Broj objava

    170
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

O Lakonogi

  • Rang
    Veteran

Osobni podaci

  • Web stranica
    http://lakonogi.blog.hr

Nedavni posjetitelji profila

Prikaz nedavnih posjetitelja je isključen i nije prikazan drugim korisnicima.

  1. Koji je sud nadležan za postupak pokrenut privatnom tužbom zbog povrede časti i ugleda, kad tužitelj i okrivljenik žive u različitim županijama? Pretpostavljam da je to sud mjesta prebivališta okrivljenika. Može li to biti sud mjesta prebivališta tužitelja? Ili neki treći sud?
  2. Zastara izvršenja prekršajnopravnih sankcija nastupa protekom tri godine od pravomoćnosti odluke. Da li u istom trenutku nastaju i uvjeti za brisanje kazne iz registra neplaćenih kazni, ili je za to propisan neki duži rok, ili možda uopće ne postoji rok?
  3. KZ u čl. 150. st. 2. propisuje da se kazneni postupak za kaznena djela protiv časti i ugleda može pokrenuti i kad su kaznena djela počinjena prema umrloj osobi. (pokreću ga bliske osobe) Zanima me mogu li te iste osobe, nabrojane u čl. 150. st. 2., i nastaviti kazneni postupak koji je započeo privatnom tužbom tužitelja koji je umro za vrijeme trajanja postupka?
  4. Hvala! Još nešto: budući da nikako ne želim biti nekorektan prema okrivljeniku tj. ne želim ga dovoditi u neugodne situacije (da nepotrebno dolazi na sud), a sud neće imati vremena da ga poštom na vrijeme obavijesti o otkazivanju rasprave, što bi bilo najbolje napraviti? Pada mi na pamet da nakon razgovora sa sucem obavijestim okrivljenika i predložim mu da i on nazove suca, kako bi i on dobio informaciju.
  5. Točno to, samo mislim da ovako formulirano nije do kraja jasno laicima. Koga zanima, neka ugugla "dvostrukost u kaznenom i prekršajnom postupku", "maresti", "tomasović", ima nekoliko stručnih radova vezanih uz to. Dakle, ESLJP je udario "šamar" našem pravosuđu jer je u spomenutim primjerima osudila okrivljenika i u kaznenom i u prekršajnom postupku, za isto djelo. To znači da se ne smije dvostruko suditi za isto, ali se smije dvostruko suditi u slučajevima kad jednim djelom proizlazi povreda dva različita zaštićena dobra - jedno se brani u prekršajnom, a drugo ukaznenom postupku. U ovom slu
  6. Ja sam privatni tužitelj u kaznenom postupku koji se vodi zbog uvrede. Postupak se vodi na sudu u mjestu prebivališta okrivljenika, a ja imam prebivalište u drugom gradu. Za nekoliko dana trebala bi se održati rasprava tj. prvo ročište, ali nešto mi je iskrslo i tog dana ne mogu putovati na raspravu. Zanima me kakva je praksa u ovakvim postupcima koji se vode povodom privatne tužbe. Hoće li sud uvažiti moj prijedlog/molbu za odgodom rasprave ili će odmah odbaciti tužbu? Trebam li podnijeti neke dokaze o spriječenosti ili je dovoljno samo izjaviti da sam spriječen i predložiti odgodu? M
  7. Prekršajnim nalogom izrečena je zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom. Okrivljenik je izjavio prigovor povodom kojeg je prekršajni sud izrekao istu zaštitnu mjeru, ali u kraćem trajanju. Protiv drugostupanjske presude žalba nije dopuštena, dakle pravomoćna je. Postavlja se pitanje: od kojeg trenutka počinje teći zabrana upravljanja vozilom? U stavku 2. članka 58. PZ-a stoji kako mjera počinje teći danom kad je okrivljeniku nadležno tijelo dostavilo obavijest o upisu izrečene mjere u evidenciju izdanih vozačkih dozvola. U stavku 5. članka 58. PZ-a stoji da mjera poč
  8. Ovo možda prije spada pod prekršajno nego pod kazneno, ali dobro. Dakle, državno odvjetništvo trebalo bi u roku od 6 mjeseci (premda neki smatraju da je taj rok instruktivni, a ne obvezujući) od podnošenja kaznene prijave odlučiti o prijavi i o tome obavijestiti podnositelja. Zanima me može li se ova odredba analogno protumačiti i na slučaj kad je DO-u podnesena prekršajna, a ne kaznena prijava? Zakon o državnom odvjetništvu jasno precizira da je DO nadležno i za progon prekršaja, a ne samo kaznenih djela. Nisam pronašao neku odredbu koja bi definirala obaveze DO-a po pitanju prekrša
  9. Čitam Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, i nije mi do kraja jasno kako interpretirati čl.3., tj. "ako se njime povređuje neka dužnost pravne osobe". O kakvim dužnostima pravne osobe se radi? Proizlazi li iz ovoga da pravna osoba odgovara za vrlo mali broj kaznenih djela (protupravna imovinska korist + povreda dužnosti pravne osobe)? Na primjer, konkretno, može li pravna osoba odgovarati za kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mržnju (čl. 325. KZ-a)?
  10. Vi zaslužujete i puno strpljenja, jer ste ekipa koja radi odličan posao. Svaka čast.
  11. Zahvaljujem. Ove procesne stvari znam, zanimalo me da li je nastupila zastara. Možete me preciznije uputiti - temeljem čega se određuje zastara u ovom konkretnom slučaju i koliki je zastarni rok? (pretpostavljam da se ne radi o općem zastarnom roku koji je 5 godina, već o nekom specifičnom...?) Sad sam pronašao, čl. 232. ZOO-a: zastarijeva za jednu godinu tražbina za isporučenu električnu energiju, ako se radi o potrebama kućanstva.
  12. Već neko vrijeme ne mogu, klikom na svoj nadimak, ostvariti link na postove koje sam pisao. Oni jesu nabrojani, ali klikom na njih javlja se greška. Hoćete li to ispraviti?
  13. Nakon smrti zaštićenog najmoprimca (2009.), na čije ime su dolazili HEP-ovi računi za električnu energiju, u stanu su živjeli podstanari. Budući da nisu bili prijavljeni, računi su i dalje stizali na ime zaštićenog najmoprimca. Neko vrijeme su plaćali račune, a 2011. godine HEP im je zbog neplaćanja isključio struju. Taj dug nikad nije podmiren. Stan je prazan od 2011. godine (struja je isključena i nije useljiv). HEP je sada (2017. godine, dakle nakon punih 6 godina od obustave isporuke električne energije) vlasniku stana, koji živi na drugoj adresi, poslao dopis u kojem ga poziva da
  14. Na povredu kojeg ustavnog prava biste se pozvali u ovom slučaju?
  15. Poslodavac - fizička osoba radniku nije isplatio plaću (ugovor na neodređeno, lako dokazivo). Može li radnik, nakon smrti poslodavca, isplatu zatražiti od njegovih nasljednika?
×
×
  • Napravi novi...