Jump to content

Lakonogi

Korisnik
  • Broj objava

    184
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je Lakonogi objavio

  1. Poštovani Spitfire, bilo je pravo zadovoljstvo pročitati Vaš sveobuhvatan i analitički odgovor. Vidi se da ste stručni. Hvala!
  2. Znači da se to rješenje može donijeti i nakon 50 godina...?
  3. Zanima me koji je rok zastare utvrđivanja komunalnog doprinosa (dakle, ne zastara naplate tražbine određene rješenjem, već zastara donošenja tog samog rješenja). Rješenje o izvedenom stanju izdano je u siječnju 2022. (temeljem snimke izvedenog stanja iz 2021.), pa je temeljem tog rješenja doneseno rješenje kojim se utvrđuje komunalni doprinos, u siječnju 2023. Dakle, od donošenja rješenja o izvedenom stanju do donošenja rješenja o visini komunalnog doprinosa prošlo je malo više od godinu dana.
  4. Hvala za ovako kvalitetan odgovor! Najzanimljivije je ovo: Ne znam postoje li neke smjernice za taj dogovor s poslodavcem, ili je sve prepušteno slobodnoj ocjeni poslodavca (radno vrijeme, vrsta radnog mjesta, itd.), kojim propisima je to regulirano, imate li možda neki link?
  5. Koja prava, vezana uz radni odnos, ima osoba kojoj je dijagnosticiran/ustanovljen 40%-tni invaliditet? Žena ima 51 godinu, ima cca. 30 godina staža, zaposlena je na neodređeno vrijeme kao odgojiteljica u dječjem vrtiću. Bolest je neizlječiva, zbog bolesti joj je naporno obavljati redovan posao (intenzivan kontakt s djecom). Ona bi voljela nastaviti raditi, odnosno izbjeći potpuno umirovljenje. Pitanja su: 1. Ima li pravo na rad u skraćenom radnom vremenu? 2. Ima li pravo biti raspoređena na neki lakši posao? (pretpostavljam da je to pravo, čak i ako postoji, moguće ostvariti samo ako poslodavac ima potrebu za takvim radnim mjestom) 3. U konačnici, kakva prava ima vezano uz prijevremenu mirovinu?
  6. Gdje se mogu pronaći stari zakoni, koji nisu objavljeni na internetu? Npr. neki zakon iz 1954. godine.
  7. Kako ste ovo iskopali, nakon nepunih 13 godina 😄 Ja sam siguran u odgovor: radi se o zakonitom dokazu, upotrebljivom u parničnom postupku. Ono što može biti problematično je realizacija teorije u praksi. Suci vole što jednostavnije predmete i zaziru od kompleksnosti. Isto tako, ako nema sudske prakse po ovom pitanju (a ne znam ima li je), većina sudaca nije dovoljno hrabra da sama provodi pravo (što im je posao), svi se vole šlepati na druge i rješavati po šprancama. Zaključno: mislim da teoretski može, ali provedba kroz sudovanje može biti problematična.
  8. To znam, ali zanima me može li se protiv nasljednika pokrenuti parnica radi isplate pozajmljenog novca, ili barem nastaviti, ako je već pokrenuta protiv ostavitelja...
  9. Zar nitko ne zna u kojim slučajevima nasljednici odgovaraju za obavezu ostavitelja po osnovi zajma novca?
  10. Recimo da dužnik umre prije nego što vrati dug - u kojim slučajevima njegovi nasljednici preuzimaju taj dug? Napisat ću ono što mislim, a Vi me ispravite ako griješim. Prvi uvjet je da se nasljednici prihvate nasljedstva. Ako ne prihvate nasljedstvo, ne odgovaraju ni za kakve dugove. Pod pretpostavkom da će se nasljednici prihvatiti nasljedstva, u kojim slučajevima preuzimaju dug: A) Vjerovnik je dužnika pisanim putem pozvao na vraćanje, ali nije pokrenuo parnicu - nadljednici NE odgovaraju za dug B) Vjerovnik je pokrenuo parnicu radi povrata duga, dužnik je umro prije prvostupanjske presude - nasljednici stupaju u položaj tuženika, ako se prihvate nasljedstva C) Dužnik je umro nakon pravomoćne presude - nasljednici preuzimaju dug Najnesigurniji sam za situaciju B - može li se protiv nasljednika nastaviti voditi parnica?
  11. Dokaz je svojevrsni zapisnik o posudbi novca. Nije ugovor, nego laički sročen zapisnik. Ovo što sam napisao temeljio sam na sljedećem:
  12. Fizička osoba pozajmila je novac drugoj fizičkoj osobi. Nije određen rok za povrat. Zajam je dan prije više od 10 godina. Da li je nastupila zastara potraživanja, odnosno može li vjerovnik uspjeti u parnici kojom traži povrat novca? Prema mojim saznanjima, zastara nije nastupila jer zastara teče od trenutka kad vjerovnik pozove dužnika na plaćanje (tj. povrat novca). Isto tako, i kamate teku od tog trenutka. Jesam li u pravu?
  13. Upravno tijelo u prosincu 2020. donijelo je rješenje kojim se utvrđuje da je vlasnik nekretnine obveznik plaćanja komunalne naknade, te mu je obračunalo komunalnu naknadu od početka do kraja 2020. (za 12 mjeseci). Nije sporno da je vlasnik nekretnine bio obveznik plaćanja komunalne naknade (čak i ranije, a ne samo u 2020. godini), ali zanima me smije li se naplatiti komunalna naknada za razdoblje koje prethodi donošenju rješenja kojim se utvrđuje da je netko obveznik plaćanja te naknade? (znači - može li se naplaćivati samo za razdoblje nakon tog rješenja, ili i "unatrag")
  14. Koji je sud nadležan za postupak pokrenut privatnom tužbom zbog povrede časti i ugleda, kad tužitelj i okrivljenik žive u različitim županijama? Pretpostavljam da je to sud mjesta prebivališta okrivljenika. Može li to biti sud mjesta prebivališta tužitelja? Ili neki treći sud?
  15. Zastara izvršenja prekršajnopravnih sankcija nastupa protekom tri godine od pravomoćnosti odluke. Da li u istom trenutku nastaju i uvjeti za brisanje kazne iz registra neplaćenih kazni, ili je za to propisan neki duži rok, ili možda uopće ne postoji rok?
  16. KZ u čl. 150. st. 2. propisuje da se kazneni postupak za kaznena djela protiv časti i ugleda može pokrenuti i kad su kaznena djela počinjena prema umrloj osobi. (pokreću ga bliske osobe) Zanima me mogu li te iste osobe, nabrojane u čl. 150. st. 2., i nastaviti kazneni postupak koji je započeo privatnom tužbom tužitelja koji je umro za vrijeme trajanja postupka?
  17. Hvala! Još nešto: budući da nikako ne želim biti nekorektan prema okrivljeniku tj. ne želim ga dovoditi u neugodne situacije (da nepotrebno dolazi na sud), a sud neće imati vremena da ga poštom na vrijeme obavijesti o otkazivanju rasprave, što bi bilo najbolje napraviti? Pada mi na pamet da nakon razgovora sa sucem obavijestim okrivljenika i predložim mu da i on nazove suca, kako bi i on dobio informaciju.
  18. Točno to, samo mislim da ovako formulirano nije do kraja jasno laicima. Koga zanima, neka ugugla "dvostrukost u kaznenom i prekršajnom postupku", "maresti", "tomasović", ima nekoliko stručnih radova vezanih uz to. Dakle, ESLJP je udario "šamar" našem pravosuđu jer je u spomenutim primjerima osudila okrivljenika i u kaznenom i u prekršajnom postupku, za isto djelo. To znači da se ne smije dvostruko suditi za isto, ali se smije dvostruko suditi u slučajevima kad jednim djelom proizlazi povreda dva različita zaštićena dobra - jedno se brani u prekršajnom, a drugo ukaznenom postupku. U ovom slučaju on je na prekršajnom sudu osuđen za nešto puno blaže, a na kaznenom će se voditi postupak zbog nanošenja teške tjelesne ozljede. Zaključak: itekako može za ovo još i kazneno odgovarati. Ja bih samo sugerirao (premda je teoretski nepotrebno) da Ivana (oštećenik/žrtva) preskoči policiju i obrati se direktno državnom odvjetništvu. Zašto ovisiti o policiji, kad možete istu tu prijavu i sami poslati DO-u? Zašto njih čekati i natjeravati... Ja bih na Vašem mjestu napisao kaznenu prijavu DO-u i naveo sve činjenice, te priložio liječničku dokumentaciju. Direktno u glavu.
  19. Ja sam privatni tužitelj u kaznenom postupku koji se vodi zbog uvrede. Postupak se vodi na sudu u mjestu prebivališta okrivljenika, a ja imam prebivalište u drugom gradu. Za nekoliko dana trebala bi se održati rasprava tj. prvo ročište, ali nešto mi je iskrslo i tog dana ne mogu putovati na raspravu. Zanima me kakva je praksa u ovakvim postupcima koji se vode povodom privatne tužbe. Hoće li sud uvažiti moj prijedlog/molbu za odgodom rasprave ili će odmah odbaciti tužbu? Trebam li podnijeti neke dokaze o spriječenosti ili je dovoljno samo izjaviti da sam spriječen i predložiti odgodu? Moram li slati posebni podnesak ili je dovoljno na neki drugi način (mail, faks, telefon) obavijestiti sud? (što bi se dogodilo da se tužitelj uopće ne pojavi na prvom ročištu, da li bi tužba odmah bila odbačena ili bi se i bez njega proveo postupak temeljem dokaza koje je naveo u tužbi...?)
  20. Prekršajnim nalogom izrečena je zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom. Okrivljenik je izjavio prigovor povodom kojeg je prekršajni sud izrekao istu zaštitnu mjeru, ali u kraćem trajanju. Protiv drugostupanjske presude žalba nije dopuštena, dakle pravomoćna je. Postavlja se pitanje: od kojeg trenutka počinje teći zabrana upravljanja vozilom? U stavku 2. članka 58. PZ-a stoji kako mjera počinje teći danom kad je okrivljeniku nadležno tijelo dostavilo obavijest o upisu izrečene mjere u evidenciju izdanih vozačkih dozvola. U stavku 5. članka 58. PZ-a stoji da mjera počinje teći od dana dostave drugostupanjske odluke okrivljeniku. (mislim da se ovaj stavak odnosi samo na okrivljenike sa stranim vozačkim dozvolama!) Dakle, pitanje je: teče li mjera zabrane upravljanja od trenutka dostave presude okrivljeniku ili okrivljenik nakon dostave pravomoćne presude još smije upravljati vozilom, sve dok mu ne bude dostavljena obavijest o upisu u evidenciju vozačkih dozvola? Pretpostavljam da se na okrivljenike koji imaju domaću vozačku dozvolu odnosi st. 2., tj. da smiju voziti dok ne prime obavijest o upisu u evidenciju.
  21. Ovo možda prije spada pod prekršajno nego pod kazneno, ali dobro. Dakle, državno odvjetništvo trebalo bi u roku od 6 mjeseci (premda neki smatraju da je taj rok instruktivni, a ne obvezujući) od podnošenja kaznene prijave odlučiti o prijavi i o tome obavijestiti podnositelja. Zanima me može li se ova odredba analogno protumačiti i na slučaj kad je DO-u podnesena prekršajna, a ne kaznena prijava? Zakon o državnom odvjetništvu jasno precizira da je DO nadležno i za progon prekršaja, a ne samo kaznenih djela. Nisam pronašao neku odredbu koja bi definirala obaveze DO-a po pitanju prekršajne, a ne kaznene prijave.
  22. Čitam Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, i nije mi do kraja jasno kako interpretirati čl.3., tj. "ako se njime povređuje neka dužnost pravne osobe". O kakvim dužnostima pravne osobe se radi? Proizlazi li iz ovoga da pravna osoba odgovara za vrlo mali broj kaznenih djela (protupravna imovinska korist + povreda dužnosti pravne osobe)? Na primjer, konkretno, može li pravna osoba odgovarati za kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mržnju (čl. 325. KZ-a)?
  23. Vi zaslužujete i puno strpljenja, jer ste ekipa koja radi odličan posao. Svaka čast.
  24. Zahvaljujem. Ove procesne stvari znam, zanimalo me da li je nastupila zastara. Možete me preciznije uputiti - temeljem čega se određuje zastara u ovom konkretnom slučaju i koliki je zastarni rok? (pretpostavljam da se ne radi o općem zastarnom roku koji je 5 godina, već o nekom specifičnom...?) Sad sam pronašao, čl. 232. ZOO-a: zastarijeva za jednu godinu tražbina za isporučenu električnu energiju, ako se radi o potrebama kućanstva.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija