Jump to content

novomata

Korisnik
  • Broj objava

    20
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je novomata objavio

  1. Jedinica lokalne samouprave je pozivajući se na Zakon o gospodarenju otpadom i gradske odluke zaprijetila novčanom kaznom ukoliko privatna osoba, vlasnik nekretnine, ne koristi javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada. To su zaključili jer se nije koristio otpadomjer koji bilježi otključavanje spremnika za miješani komunalni otpad. Budući da imam više nekretnina na području istog komunalnog poduzeća, a zbog smanjenja računa, sav miješani komunalni otpad odlažem samo pri jednoj nekretnini (kanta za otpad je dovoljne veličine). Na koji način napisati prigovor i izbjeći kaznu?
  2. Molio bih odgovor na gornje pitanje, ali me zanima i još nešto. Postoji mogućnost da ne dođe do dogovora između suvlasnika u pitanju koje sam gore napisao. Koliko sam shvatio, tada se ide na sud. Budući da je zemljište moguće geometrijski podijeliti (svaki vlasnik može do svog dijela), zanima me kakva je sudska praksa. Hoće li sud podijeliti zemljište prema omjerima u katastru ili će podijeliti prema uživanju u naravi ili na neki treći način?
  3. Darovnim ugovorom zemljište je preneseno suvlasnicima u jednakim omjerima i u tim omjerima je upisano i u gruntovnu i katastar. Međutim, zemljište suvlasnici već više od 50 godina ne koriste u jednakim omjerima (netko koristi više, netko manje). Ako će se napraviti parcelizacija zemljišta imaju li suvlasnici pravo na jednake omjere ili će se s prava dosjelosti zemljište podijeliti prema tome kako se koristi sve te godine?
  4. Darovnim ugovorom zemljište je preneseno suvlasnicima u jednakim omjerima i u tim omjerima je upisano i u gruntovnu i katastar. Međutim, zemljište suvlasnici već više od 50 godina ne koriste u jednakim omjerima (netko koristi više, netko manje). Ako će se napraviti parcelizacija zemljišta imaju li suvlasnici pravo na jednake omjere ili će se s prava dosjelosti zemljište podijeliti prema tome kako se koristi sve te godine?

  5. Hvala Vam na odgovoru! Radi se o isključivanju ljudi koji argumentirano, bez ikakvog vrijeđanja ili omalovažavanja kritiziraju postupke gradske vlasti. Znači, pučki pravobranitelj je prava adresa. Još jednom hvala!
  6. Društvene mreže daju samo prostor, medij i ni na koji način ne uvjetuju tko će koga blokirati. Nije problem u njima. One, da se slikovito izrazim, daju pozornicu. Korisnik (Grad) koristi tu pozornicu, ali nekima ne dopušta da na istom mjesto izraze svoje mišljenje. Moguće je komentirati na svojem profilu, ali to ne doseže one ljude koje doseže gradski profil. Bi li Grad trebao imati nekakav pravilnik o postupanju na društvenim mrežama jer sada svakoga tko komentira propuste ili nedostatke gradske vlasti, jednostavno blokira? Ako Grad već ima prostor za svoje objave i dopušta komentiranje nekim korisnicima, zašto ne dopušta svima? Nije li to nekakva vrsta diskriminacije budući da možda nema pravilnika pa je blokiranje prepušteno nekom administratoru u gradskoj upravi?
  7. Trenutno je interesantno blokiranje bivšeg američkog predsjednika na društvenim mrežama, ali manje je poznato da je američki savezni sud u 2019. godini donio presudu prema kojoj je Trump prekršio Ustav SAD jer je blokirao ljude na svom Twitter profilu. Zanima me, ima li pravo jedinica lokalne samouprave (grad) pravo blokirati svoje građane da nemaju pravo komentiranja na gradskim stranicama na društvenim mrežama? Ako nemaju pravo, molim vas za zakonsku podlogu tog mišljenja. Hvala
  8. Ako sam dobro shvatio, čl. 76. se odnosi na osobe kojima je određena samoizolacija ili karantena, što znači da postoji nekakvo rješenje. Kažnjavanje osoba koji nisu širitelji bolesti od strane policajaca meni ne izgleda u redu.
  9. Najavljuju kazne za privatne osobe zbog nenošenja maski. Zanima me zašto to stavljaju u Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti? Jer ako je čovjek zdrav, ne može širiti bolest i ne bi trebalo biti moguće kažnjavati ga po zakonu zbog širenja bolesti. Isto tako, u Hrvatskoj je sada već preko 100 000 ljudi koji su preboljeli koronu i ne mogu je više širiti. Zar nije "duh zakona" da se spriječi širenje zaraznih bolesti, a zdravi ili preboljeli ne mogu širiti bolest. Meni je logičnije da se oni koji ne nose maske kazne zbog narušavanja javnog reda i mira jer netko može biti uznemiren ako npr. uđem u tramvaj ili autobus bez maske. Najavljuju i da bi policija mogla ulaziti u stanove brojati ljude na privatnim okupljanjima i pisati kazne zbog većeg broja ljudi i zbog nenošenja maski zbog navodne prijave narušavanja javnog reda i mira. Smiju li tako ulaziti u stanove?
  10. novomata

    korona

    Na portalu 24 sata je objavljeno da je čovjek s respiratornim problemima, koji je bio u Italiji u vrijeme kad je započela zaraza koronom, ušetao u bolnicu i boravio među ljudima čekajući red, a takvih primjera je bilo više. Zanima me postoje li kaznene mjere za takve neodgovorne pojedince? Hvala.
  11. Čestica je bila društveno vlasništvo, 2014. godine je rasparcelirana i sad je garaža na mojoj čestici. Ugovora o darovanju nije bilo. U povijesnom prikazu u katastru na internetu se nigdje ne vidi je li netko kao vlasnik bio upisan na garažu.
  12. Garažu koju su izgradili roditelji koristim već preko 20 godina. Sada me otac (koji nije upisan kao vlasnik garaže) pita kako ćemo riješiti njegov dio u garaži koju mi je "poklonio u dobroj vjeri". On može dokazati da je investitor, ali ne znam može li dokazati da je bio vlasnik. Molim vas možete li mi pojasniti što znači "pokloniti u dobroj vjeri"? Da li imam dosjelost na garaži, budući da je koristim duže od 20 godina, uredio sam je i renovirao, a on nikad nije iznio nikakvu primjedbu na to?
  13. Trgovina elektroničkom robom prodaje i pouzećem preko interneta. Mailom sam se interesirao za određeni proizvod na akciji i dobio potvrdu da je ponuda ispravna. Naručio sam proizvod, te nakon traženja dobio mail da je roba poslana. Rok isporuke je bio 7 radnih dana i nakon prolaska roka kontaktirao sam trgovinu i dobio obavijest da nemaju zaprimljenu moju narudžbu. Postoji li, temeljem mail korespondencije, obaveza trgovine da mi dostavi robu po cijeni koja je bila u trenutku narudžbe?
  14. Hvala Vam na odgovoru. Mnogo ste mi pomogli.
  15. Supružnici su 70-tih godina prošlog stoljeća kupili parcelu i započeli gradnju kuće. U rastavi sredinom 80-ih godina, sud je proglasio objekt fizički nedjeljivim, a omjer vlasništva je određen na 3/5 i 2/5 u korist bivšeg supruga. Djelomično izgrađeni objekt je procijenjen. Nakon toga, bivša supruga nije tražila isplatu za njen dio, a to nije pokrenuo niti suprug, koji je nastavio živjeti u nekretnini. On je završio s izgradnjom do kraja, a jedan dio je koristio za gospodarsku aktivnost. Bivša supruga više nije pristupila nekretnini. Danas se postavljaju sljedeća pitanja: 1. Ukoliko se danas zatraži isplata prema sudski utvrđenim omjerima, vrijedi li tadašnja procjena vrijednosti nekretnine ili se ona mora ponovo procjenjivati u stanju u kakvom je bila u trenutku rastave? Tadašnja vrijednost danas ne bi bila dovoljna niti za dio građevinskog zemljišta na kojem je nekretnina sagrađena. 2. Ima li supruga pravo na dio ostvarene dobiti zbog iznajmljivanja nekretnine za gospodarsku djelatnost? 3. Ima li suprug pravo tražiti nadoknadu za dio troškova održavanja (krov), te komunalija (struja, voda, priključak na kanalizaciju) i koliko godina unatrag?
  16. Na vozilu je načinjena totalna šteta i ono je odjavljeno. Od osiguranja sam dobio odštetu, a sačuvani dijelovi su ostali meni. U MUP-u sam potpisao obrazac da će vozilo biti na mojoj adresi. Želim ga prodati cijelog (ne dio po dio), pa postavljam nekoliko pitanja: Pretpostavljam da s kupcem moram napraviti kupoprodajni ugovor da se kojim slučajem ne bih našao u problemima ako se karoserija pojavi u nekoj šumi. Moram li taj ugovor ovjeriti kod javnog bilježnika? Mora li se prodaja prijaviti poreznoj upravi? Da li će trebati platiti porez? Moram li kopiju kupoprodajnog ugovora dostaviti MUP-u zbog onog obrasca? Hvala.
  17. Registracija vozila mi je istjecala u nedjelju u 24 sata. Tehnički i produženje registracije sam uradio u petak, te platio sve doprinose vezane uz vozilo (naknada za ceste, naknada za okoliš). U nedjelju u poslijepodnevnim satima sam imao prometnu i na vozilu je procijenjena totalna šteta i vozilo je odjavljeno. Zatražio sam povrat naknade za ceste od Županijskih cesta i to je u proceduri. Isto tako sam zatražio i povrat posebne naknade za okoliš na vozila na motorni pogon od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost jer se vozilo nije moglo koristiti od trenutka prometne nezgode, što je prije od važenja produženja prometne. Od njih sam dobio odgovor, citiram: "... predmetnu posebnu naknadu ste bili obvezni platiti kao vlasnik vozila pri registraciji odnosno pregledu tehničke ispravnosti istog, neovisno od naknadne odjave vozila, koja je činjenica bez utjecaja na mogućnost ostvarenja prava na traženi povrat razlike uplaćenog iznosa posebne naknade. Naime, posebna naknada plaća se jednokratno na gore naznačeni način, neovisno o vremenskom trajanju vlasništva ili nekog drugog prava...". Dakle, povrat ne mogu dobiti, ne mogu dobiti ni prebijanje plaćene naknade s naknadom koju ću morati platiti pri registraciji novog vozila. Je li to u redu i ima li pomoći? Nije velika svota, ali je stvar principa.
  18. Član sam sportske udruge i imamo problem. Predsjednik i dopredsjednik su predali ostavke. Oni su, iako u ostavci, nastavili rad, sazvali Upravni odbor koji je donio odluku o sazivanju izborne skupštine. Temeljem našeg Statuta, članovi Upravnog odbora ujedno su i članovi Skupštine. Međutim, članovi postavljaju pitanja da li, budući da su dali ostavke, imaju li njih dvojica pravo prisustvovati sjednicama Upravnog odbora i pravo glasa na Skupštini i pravo potpisa. To postavlja veliki problem, jer u tom slučaju predsjednik nije mogao sazvati sjednicu Upravnog odbora jer samo on ili dopredsjednik to mogu. Odluka o sazivanju Skupštine bi u tom slučaju bila nevažeća. Naš Statut takav slučaj ne predviđa, kao ni Zakon o udrugama. Problem je i u tome što se Skupština mora održati u skoro vrijeme, pa nismo sigurni da stignemo zatražiti mišljenje Ureda državne uprave. Molim vas za što skoriji odgovor. Hvala.
  19. I u mom klubu se postavilo ovo pitanje. Zakon o sportu to ne brani ili ...?
  20. Sportska udruga unajmljuje već više od 20 godina prostor športske dvorane za trening. Vlasništvo dvorane se mijenjalo - škola, Ministarstvo i sada na kraju gradska sportska ustanova. Prije 20 godina sportska udruga je svoja sredstva uložila u kupnju sportske opreme u dvorani. 15 godina su u dvorani tu opremu koristili škola i svih drugih korisnika, a udruga nije tražila naknadu za korištenje opreme. Sadašnji vlasnik je kupio novu opremu, a stara, od udruge, je zbog dotrajalosti, rashodovana. Ima li udruga pravo na dio vlasništva nove sportske opreme?
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija