punto07

3x molim te pošalji mi žurno presudu na pp. Unaprijed veliko hvala.

Ovisi tko je i kako registriran poslodavac, o djelatnosti, da li je potpisan i što piše u kolektivnom ugovoru djelatnosti, općim aktima poslodavca... Može malo konkretnije?

Člankom 243. Zakona o radu-pročišćeni tekst propisana je obveza i način povrata radne knjižice; tražite pismenim putem od poslodavca povrat radne knjižice. Člankom 135. Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je: Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna, odnosno fizička osoba, koja u propisanom roku ne dostavi Zavodu sve podatke u svezi s prijavom i odjavom osigurane osobe, radi ostvarivanja prava i obveza iz obveznog zdravstvenog osiguranja (članak 111.). Za radnju iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi. Imate osnovu za pismeni podnesak protiv poslodavca nadležnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, uz preslik izvanrednog otkaza, a isto podnesite i nadležnom uredu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Pravo se ostvaruje pod uvjetom da se kao pacijent i osigurana osoba HZZO-a (Zavoda) s urednom uputnicom pojavite na specijalističkom pregledu u zdravstvenoj ustanovi koja ima ugovor s HZZO (opća ili specijalna bolnica, kb ili kbc, ili dom zdravlja ili privatnik-ne znam o čemu je riječ) . Ustanova, odnosno privatnik obvezni su osiguranu osobu Zavoda upućenu radi korištenja bolničkog liječenja ili specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite primiti na bolničko liječenje ili specijalističko-konzilijarnu, odnosno dijagnostičku obradu odmah, a najkasnije u roku od 30 dana od dana kad im se osigurana osoba s uputnicom izabranog doktora prvi put javila. Ako ustanova, odnosno privatnik ne pruži osiguranoj osobi Zavoda traženu zdravstvenu zaštitu u roku od 30 dana, doktor radnik ustanove, odnosno privatnik obvezni su na uputnici naznačiti razlog nepružanja tražene zdravstvene zaštite s naznakom datuma kad će osiguranu osobu primiti na bolničko liječenje, specijalistički pregled ili dijagnostički, odnosno terapijski postupak, s time da pri tome ovisno o medicinskoj indiciranosti i raspoloživim kapacitetima osiguranoj osobi osigura zdravstvenu zaštitu unutar roka od 60 dana od datuma prvog javljanja osigurane osobe Zavoda ustanovi, odnosno privatniku. Ako radnik ustanove, odnosno privatnik ne naznače razlog neprimanja osigurane osobe Zavoda i datum kada će je primiti na bolničko liječenje, odnosno specijalistički pregled ili dijagnostički, odnosno terapijski postupak ili naznači datum primitka koji prelazi rok od 60 dana od dana prvog javljanja osigurane osobe u ustanovu, odnosno kod privatnika, Zavod je obvezan osiguranoj osobi osigurati bolničko liječenje, odnosno specijalistički pregled, dijagnostički ili terapijski postupak u drugoj ugovornoj ustanovi. To znači da Vi tada odete kod privatnog liječnika i kada obavite pregled i platite račun za isti, dođete na šalter nadležnog ureda HZZO-a i tamo podnesete zahtjev za refundacijom navedenih troškova. Sretno!

Tražiti pismenim putem od MORH-a isplatu svih zaostataka za minuli rad (najbolje), ukoliko ne isplate tada putem sindikata ili izravno sudskom tužbom zahtijevati isplatu, s tim da napominjem kako je zastarni rok za potraživanje iz radnog odnosa 3 godine.

Osobno nisam naišla na takvu regulativu i mislim da ne postoji. Smatram da je to stvar proizvođača, koliko dugo jamči za ispravnost vlastitog proizvoda, što je jedan od pokazatelja odnosa cijene i kvalitete. Mimo Zakona o obveznim odnosima, uočila sam jedino jamstvo pro rata, kao oblik necjelovitog jamstva u doktorskoj disertaciji na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani.

Država nije osigurala novac u 2007. godini po posebnom programu financiranja pripravničkog staža zdravstvenih radnika SSS, već samo VSS i VŠS (javni natječaji) i to broj određen točno po profilima zanimanja (ovisno o vrsti zdravstvene ustanove, te broju ugovorenih kreveta s HZZO, odnosno broju zaposlenih radnika određenog zanimanja) u Pravilniku kojeg je donio ministar nadležan za zdravstvo, te s omjerima broja pripravničkih mjesta VSS i VŠS u odnosu na SSS. Što se tiče financiranja SSS zdravstvenih radnika, prepušteno je svakoj ponaosob zdravstvenoj ustanovi da osigura financijska sredstva za plaćanje i to na vlastiti teret, a dobro se zna kakova je situacija u zdravstvu uopće, te da mahom pripravnici SSS zdravstvenog usmjerenja nisu plaćeni uopće za vrijeme pripravničkog staža, ili tek poneki sretnici i to možda 6 od 12 mjeseci. Iako su u granskom kolektivnom ugovoru, Vlada RH i sindikati propisali obvezu plaćanja minimalno za broj pripravničkih mjesta SSS prema Pravilniku, novaca u zdravstvenim ustanovama nema, a očigledno ni u Državnom proračunu. Ne zaboravimo da iako pripravnički staž SSS u velikoj većini zdravstvenih ustanova nije plaćen, to ne znači da zdravstvene ustanove nemaju obvezu plaćanja poreza i doprinosa za volonterski rad (za zdravstveno, mirovinsko...), a što je također trošak samoj zdravstvenoj ustanovi. Na žalost, situacija nije blistava, kako za pripravnike SSS, tako ni za zdravstvene ustanove.

Zakonita mogućnost nekoliko prijašnjih godina. Poslodavci je koristili kako bi smanjili pritisak prilikom zapošljavanja na pojedina radna mjesta, a tako ubace i izaberu čovjeka po svom nahođenju. Shvatite to kako hoćete. Sada se ponovo uvodi obveza javnog natječaja po pojedinim službama i djelatnostima. Uglavnom putem kolektivnih ugovora.

U pravilu ne, ali ovisi o zaključenom ugovoru o radu. Postoji mogućnost upućivanja od strane poslodavca za rad u inozemstvu, ali u interesu i za interes poslodavca.

Da, ukoliko je HZZO priznao kvalifikaciju ozljede na radu.

Zakonska obveza pripravničkog staža propisana je za pojedina zanimanja, kao i obveza polaganja pripravničkog ispita (stručnog ili državnog ispita). Odnosi se na državne službenike te zdravstvene djelatnike. U konkretnom Vašem slučaju mislim da je riječ o nekom internom aktu. Vi svakako možete pomoći odgovorom na pitanje kojeg ste zanimanja, na kojem ste radnom mjestu u banci volontirali i točno o kojem je sada radnom mjestu riječ. Volonterski rad po planu i programu pripravničkog staža pojedinog zanimanja, uračunava se svakako u pripravnički staž propisan za to zanimanje.

Ako je riječ o radnom stažu ostvarenom u zemljama bivše SFRJ do dana proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske, tada se isti računa kao i radni staž u Republici Hrvatskoj i priznaje prilikom utvrđivanja visine plaće. Međutim, sve nakon toga datuma, računa se kao inozemni radni staž i ne utječe na visinu plaće, nego ga se razmatra samo prilikom ostvarenja uvjeta za mirovinu.

Specijalist medicine rada utvrđuje radnu sposobnost prema uputnici poslodavca za pojedino radno mjesto te isti utvrđuje da li postoji radna sposobnost, ograničenje ili ne postoji za to radno mjesto. Primjerice, ne bi trebao izdati uvjerenje čak ni ako u nalazu krvi postoji povećanje leukocita (a možda je samo npr. akutni sinusitis) ili iz nalaza urina vidljiva kakva bakterijska upala. O stupnju tjelesnog oštećenja ili invalidnosti ovise i određena prava. Postoji i državna potpora za zapošljavanje invalidnih osoba. Što se tiče eventualne zabrane upravljanja motornim vozilom- to ovisi da li se može korigirati određenim pomagalima.

Radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmaje 18 radnih dana. Slijepom radniku i radniku koji radi na poslovima, gdje ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, pripada pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od minimalno 30 radnih dana. Trajanje godišnjeg odmora na takvim poslovima, utvrđuju se granskim kolektivnim ugovorom. Radniku koji obavlja poslove prema posebnim uvjetima rada s najmanje 2/3 radnog vremena, pripada pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od najviše 35 radnih dana, a navedeni poslovi utvrđuju se granskim kolektivnim ugovorom. Radnici s invaliditetom, utvđenim sukladno propisima o zapošljavanju osoba s invaliditetom i ostalim posebnim propisima, imaju pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana.

Jednogodišnji rok zastare Izvod iz Zakona o obveznim odnosima: Članak 232. Stavak 1. podstavak 3. (1) Zastarijevaju za jednu godinu: 3) tražbina pošte, telegrafa i telefona za uporabu telefona i poštanskih pretinaca te druge njihove tražbine koje se naplaćuju u tromjesečnim ili kraćim rokovima, Napominjem i stavak 2. istoga članka: (2) Zastara teče iako su isporuke ili usluge produljene.