Jump to content

Potočnica

Korisnik
  • Broj objava

    525
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  • Osvojio dana

    14

Sve što je Potočnica objavio

  1. Moram li to zahtjevati preko neke institucije ili mogu osobno tražiti? Mogu li se pozvat na neki članak/zakon? Hvala!
  2. Oprostite, ne znam u koju temu ovo staviti, nadam se da je ovdje ok. Pitanje: Kao nasljednik (imam potvrdu o nasljeđivanju) imam li pravo na presliku zdravstvene dokumentacije svog pokojnog oca? Puno hvala
  3. Hvala puno! Našla sam obrazac za odjavu rezidentnosti, napravit ćemo to. Samo, nismo li već nerezidenti s obzirom da smo izvan Hrvatske više od 180 dana?
  4. Dobar dan! Ne znam u koju bih temu ovo smjestila, pa vas molim da premjestite po potrebi. Otac je preminuo u 10 mj. 2020. Prošle godine je završena ostavinska kojom smo sestra i ja naslijedile nešto zemlje i, naravno, dugova. Za tada znane dugove dogovorena je otplata, sve ide uredno. No sad nam je stigao novi dug - prijedlog za ovrhu na 10.000kn. Vjerojatno se lovim za slamku, ali mi se nekako čini da lovi u mutnom, pa me zanima ima li tko kakvih iskustava i/ili savjeta. Čula sam da bi oni navodno trebali prestati s isporukom knjiga u slučaju da se već jedna rata ne plati, pa mi nije jasno od kud onda 10.000kn? Na žalost, s ocem nismo bile u najboljim odnosima, živio je kao vuk samotnjak, a tako je i umro, sam u iznajmljenom stanu. Vlasnik stana vjerojatno ima neke veze u policiji, tako da je dobio ključeve stana prije okončanja ostavinske i sa očevim stvarima napravio tko zna šta, nazad smo dobile neku zastarjelu medicinsku dokumentaciju, slike koje su pripadale očevom pokojnom prijatelju (naših ni za lijek) i nekakav stolni sat. Uglavnom, niti jedne knjige, a kamoli njih u iznosu za 10.000kn, nikakvih ugovora, nikakve korisne dokumentacije Zahvalna sam za bilo kakav savjet.
  5. Poštovani, molim vas pomoć. Obitelj (suprug + dvoje malodobne djece, školarci) i ja četvrtu godinu živimo u Njemačkoj (suprug od početka 2018, djeca i ja od 9mj 2018). Početkom 2019 prijavili smo privremeni odlazak iz HR, za početak na 5 godina, al realno - nemamo se namjeru vraćati. Tu smo trenutno u potrazi za stambenim prostorom koji bi kupili i nakon čega smo planirali prijaviti trajnu odjavu. U Njemačkoj imamo prijavljeno boravište (?). U Hrvatskoj smo prijavljeni (prebivalište? Miješam pojmove boravište i prebivalište) na adresu kuće suprugovih roditelja, gdje smo i živjeli do odlaska. Tamo boravimo za vrijeme školskih praznika u njemačkoj, plaćamo plin, internet (struja, voda... nemaju odvojena brojila, to glasi na suprugove roditelje). Suprug u Hrvatskoj na sebi nema nikakvih nekretnina. Ja imam nešto zemlje naslijeđene nakon smrti oca, postupak je bio okončan sredinom prošle godine. Prvu godinu sam iz Njemačke radila za Hrvatsku firmu, ne kao izaslani radnik, već... normalno, rad od kuće. Porezi, prirezi, zdravstveno, mirovinsko... sve je bilo plaćeno u Hrvatskoj. Sada radim u Njemačkoj, tu imam zdravstveno, mirovinsko... U Hrvatskoj imam otvoren tekući račun - za plaćanje domaćih računa (plin, internet, mobiteli), suprug je svoj zatvorio prošle godine. Zdravstveno osiguranje je za svo četvero odjavljeno. Suprug je svoju poreznu karticu fizički vratio, moja je tada već bila e-kartica, tako da nisam imala išta fizički vratiti, iskreno - ne sjećam se jesam li napravila kakvu prijavu/odjavu na poreznoj, nemam ništa papirnato. Imam pristup e-građanin uslugama, na e-poreznoj vidim da me se vodi kao hrvatskog rezidenta. Što nam je činiti? Jesmo li dužni prijaviti ino dohodak? I hoćemo li biti dužni platiti razliku poreza? Bi li nas trajna odjava poštedila ove obveze? Ili postoji neko drugo rješenje? Hvala!
  6. Ali problem i je u tome sto ne znamo sto bi se moglo/trebalo smatrati dokazom. Treba li to biti isključivo neka izjava ovjerena kod JB? Ili je dovoljno da mu je otac bez svjedoka nešto potpisao? Ili je pak dovoljno da je prebacio novce s računa na račun i pod svrhu naveo posudba? Ovo drugo i treće moglo bi biti napravljeno i u lošoj namjeri znajući da otac neće provjeravati/shvatiti ozbiljnost situacije (otac je pokazivao znakove ranog Alzheimera, od čega je i baka umrla, nije imao službene dijagnoze), igra li to kakvu ulogu? Imam još jedno pitanje - odgovaramo za dugove u visini naslijeđene imovine; kako se to onda raspoređuje ako ukupan dug prelazi vrijednost imovine? Postoji li prioritet namirivanja, ili ide u nekom postotku?
  7. Mislim da bi nam najbolje bilo da za to angažiramo odvjetnika. Spada li to pod stvarno pravo, obavezno...? Mislim, kojeg odvjetnika treba angažirati? Hvala!
  8. Poštovani, Ostavinska je bila, sad čekamo rješenje o pravomoćnosti, no naravno, pojavili su se problemi. Dugovi su nešto veći nego što smo očekivale, ali nasljedstvo u obliku zemlje i šume je dovoljno da ih pokrije te da nam ostane iznos koji nije zanemariv. Problem je stric, točnije očevi navodni dugovi prema stricu. Kažem navodni jer ne sumnjamo da je otac uzimao novce od strica, ali ne znamo je li se radilo o posudbi ili daru. Nas više vlasnika dogovorili smo se prodati zemljište, svako ima svoje dugove za riješiti, no stric sada sve stopira (zemljište nije rasparcelirano...) uvjetuje svoju volju za prodaju zemljišta time da mu sestra i ja potpišemo da ćemo mu te "dugove" vratiti. Moja pretpostavka je (majka svih zaje...) : da stric ima nekakvo pravno uporište, mislim da bi pristao na prodaju, a onda nas tužio za dugove. Moje pitanje je što bi, i u kojem obliku, stric trebao imati da bi imao pravnu osnovu nas tražiti da namirimo te dugove? Igra li kakvu ulogu činjenica da je stric znao za očevu smrt, da je znao da će i kada će biti ostavinska (plus, za razliku od nas, znao je što ćemo naslijediti jer je s ocem bio suvlasnik), ali svoja potraživanja nije "prijavio"? Ne znamo o kojim se dugovima radi, strah nas je išta pitati da ne ispadne kako smo priznale dug ili nešto takvo... S druge strane, stric nam je zatajio postojanje zemljišta u Slavonskom Brodu (postoji rješenje o nasljeđivanju, no stric i otac to nikad nisu prepisali na sebe, tako da nije bilo vidljivo u knjigama prije ostavinske), također znamo da je u svoju korist nejednako podijelio novce od prodaje stana za pokojnom bakom (možda je time prebio neke dugove oca prema sebi, ne znam...). I na kraju, ne znam je li bitno - otac se za života nije brinuo za nas, nije plaćao alimentaciju (ni mama ni nas dvije nismo to tražile), viđale bi ga par puta godišnje (bilo je i par godina u nizu da se nismo vidjeli uopće), 3-4 puta nas je odveo na more, posljednjih par godina sestra se brinula za njega koliko je mogla (oprala robu, slala mu hranu, izganjala neka prava na centru za socijalno...), uglavnom, od tih novaca nas dvije nismo baš ništa vidjele. Molim Vas, što nam je činiti, što možemo očekivati, na što moramo paziti, i kako se gleda na to da netko nije prijavio svoja potraživanja prije ostavinske a znao je da će se i kada održati? Hvala.
  9. Borbena, hvala puno! 1. Ne znam tko je sve prijavljen kao zakonski nasljednik. Otac ima brata, da li su braća isto nasljednici? Što se moguće djece tiče, za prvo dijete je otac samo sumnjao da je njegovo, dok je za drugo navodno utvrđeno da je njegovo, ali ne znam je li to provedeno kroz papire... Iskreno, ni sestri ni meni nije važno, samo da je fer. Nisam znala da mogu javnog bilježnika to tražiti. Pretpostavljam da zahtjev za utvrđivanje dugova pošaljem kad saznam koji će bilježnik to voditi? Ili smo mi ti koji uopće odredimo bilježnika i pokrećemo proceduru? 2., 3., 4. Sve jasno, hvala! 5. Što je to ovjerena nasljednička izjava? Kod koga ju ovjeravam? Ako znate, mogu li ju ovjeriti u Njemačkoj? 6. Sve jasno! Hvala Vam još jednom!
  10. Pozdrav svima! Trebala bih pomoć odgovorima, savjetom, uputom... Situacija: Otac mi je umro, očekujemo ostavinsku. Otac je službeno imao mene i sestru, a mislimo da postoje još dvoje njegove djece. Za jedno je on mislio da je njegovo, no ta majka nije htjela imati nikakvog posla s mojim ocem, nije mu rekla da je njegovo, nije nikad ništa tražila. Za drugo dijete se najmanje dva puta utvrdilo očinstvo, no moj otac je i dalje tvrdio da dijete nije njegovo na temelju boje očiju, otac i ta majka oboje su plavooki, dok je dijete smeđooko, ne znam kakvi su bili testovi sedamdesetih. Ne znam kako se ta priča završila, ne znam je¨li moj otac na kraju zaveden kao otac tog djeteta, otac nije plaćao alimentaciju za nas, vjerujem da nije ni za to dijete čak i ako je postojala obaveza. Za ocem je možda ostalo nešto imovine, a možda i nešto dugova. Ja s ocem nisam imala nikakav odnos, posljednjih godinu dana o njemu se brinula moja sestra, te ako i ma nešto nasljedstva, htjela bih ga se odreći u korist sestre. Ja više ne živim u Hrvatskoj. Pitanja: 1. Muče me mogući dugovi. Ako sam dobro shvatila, prihvaćanjem nasljedstva, prihvaćaju se i dugovi u visini nasljedstva. To znači, ukoliko naslijedim, karikiram, 1000 kuna, dugovi su 1000 kn, na kraju sam na nuli, ukoliko su dugovi 800kn, ostaje mi 200kn, ukoliko su dugovi 1200kn, od nasljedstva se namiruje 1000kn, ja sam na nuli, vjerovnik je izvisio i gotova priča? 2. Ako se odreknem nasljedstva u korist sestre, nasljedstvo ide njoj, ali meni ostaje moj dio dugova? U punoj visini ili opet samo do vrijednosti nasljedstva (kojeg sam se odrekla)? 3. Ako se samo odreknem nasljedstva, kome idu nasljedstvo i dugovi? Pokušavam shvatiti što mi je najbolje učiniti a da ne zeznem ni sestru ni sebe. 4. Kako postoji "naknadno nađena imovina", pretpostavljam da se naknadno mogu naći i dugovi? Do kada? Postoji li neki rok do kojeg vjerovnik mora zatražiti namirenje? Postoji li zastara? Ako neki vjerovnik recimo pošalje opomenu na očevu zadnju adresu, koju mi ne dobijemo, dvije godine nakon njegove smrti, može li se to smatrati to prekidom zastare? 5. Kako ne živim u Hrvatskoj, uz situaciju s covidom, vjerojatno neću moći prisustvovati ostavinskoj. Trebam li pismeno javiti da neću prisustvovati? Trebam li prije ostavinske onda poslat kakvu izjavu o mojim namjerama s nasljedstvom? 6. Ukoliko se pojavi netko od dvoje gore navedene djece, što se događa? Možemo li tražiti utvrđivanje srodstva, ako postoji osnovana sumnja (dvoje plavookih ne mogu imati smeđooko dijete), čak iako su testovi sedamdesetih utvrdili očinstvo? To je za sada to, vjerojatno ću imati još pitanja. Hvala vam
  11. Ukoliko nakon isteka ugovora na odredjeno nastavite raditi, nije vas odjavio, smatra se da imate ugovor na neodredjeno, minimalno po uvijetima iz prethodnog ugovora. Dakle, ukoliko vas nije odjavio u stalnom ste radnom odnosu, ostalo su tehnikalije, instucijama treba par dana da provedu kroz sistem. Mozete poslodavca traziti da vam i ugovor i potvrdu o promjeni na mirovinskom posalje na mail (u ex firmi smo koristili i whatsup, za prvu ruku dok se ne razmijene originali). Visina place se ne stavlja kod prijave, to cete vidjeti u ugovoru, zatim na platnoj listi, a tek onda u obrascima tipa JOPPD.
  12. Ni na koji nacin niste duzni "vratiti" poslodavcu vise iskoristenog GO. Otkazni rok je prema ugovoru/zakonu o radu, sporazumno se mozete dogovoriti drugacije - no opet, ne smije vas zadrzati duze kao naknadu za vise iskoristenog GO.
  13. Radom ste ostvarili pravo na određeni broj dana godišnjeg, to da. No stvar je u tome da je poslodavac taj koji određuje raspored korištenja istog, u skladu sa potrebama organizacije rada. Ono što poslodavac mora je to da vam do kraja godine omogući korištenje GO najmanje dva tjedna u komadu (ako na toliko ostvarite pravo), te da vam omogući korištenje jednog dana kada vi to želite (prethodno pisano najaviti 3 dana unaprijed). To je po ZOR-u, a provjerite i kolektivni/pravilnik o radu.
  14. Dodala bih da za 2020. necete imati pravo na puni GO vec razmjerno mjesecima koliko ce te biti zaposleni u firmi.
  15. ...uz napomenu da onda nemate pravo na puni GO, vec samo na razmjerni dio (jedna dvanaestina za svaki mjesec koji ste u radnom odnosu)
  16. Dajte jos provjerite sa HZMO, al mislim da bi vas novi poslodavac trebao moci prijaviti nakon sto ste pokrenuli postupak, bez obzira sto nije okoncan.
  17. Imate pravo na puni GO. Poslodavac je taj koji odredjuje kada cete ga koristiti, s tim, kako su vam vec rekli - 2 tjedna u komadu vam mora omoguciti ove godine, a ostatak do 30.6.2020.
  18. Imate pravo na 4 tjedna godišnjeg. Tjedan se sastoji od radnih i od slobodnih dana, što znači da vaših tjedan dana godišnjeg mogu biti 3 dana GO + 4 slobodna dana (što je 12 dana godišnjeg za 4 tjedna), mogu biti 5 dana GO + 2 slobodna dana (što je 20 dana godišnjeg), a mogu biti i 6 dana GO + 1 slobodan dan (što je onda 24 dana godišnjeg). Sve u svemu, razlike nema, stvar je u tome da ako imate manje dana godišnjeg, onda srazmjerno imate više slobodnih dana i obrnuto.
  19. Radnik ima pravo na12 dana razmjernog godišnjeg odmora - računa se do zadnjeg dana radnog odnosa.
  20. Samo da nadopunim odgovor, ostalo je "visiti u zraku" Ne možete vi odlučiti hoćete li iskoristiti GO ili biti isplaćeni. Možete reći poslodavcu svoje želje, ali odluka je na njemu.
  21. Ako cete raditi do kraja godine, onda imate pravo na puni GO, no ako ce biti prekida radnog odnosa (npr. istek ugovora na odredjeno), onda samo na razmjerni dio.
  22. https://www.adut.com.hr/13-12-2018-koristenje-osobnih-odbitaka-za-radnika-kojem-se-obracunava-zadnja-placa-po-prekidu-radnog-odnosa-misljenje-pu/ Ovo je fora od početka godine, da se na zadnjoj plaći ne obračunavaju olakšice No vi ste, ako dobro kužim , odjavljeni sa 10.9.18, dakle zadnja će vam plaća biti za rujan, isplaćena u listopadu. To znači da se olakšice ne bi trebale obračunati na plaći za rujan, dok bi morale biti uzete u obzir na plaći za kolovoz. Odite s odjavom u knjigovodstvo i tražite da vam to isprave i isplate razliku. Naslućujem da vam je plaća za kolovoz isplaćena iza 10.9.? "U slučaju odjave radnika s obveznog mirovinskog osiguranja temeljem radnog odnosa, poslodavac od toga trenutka više ne može koristiti osobni odbitak pri isplatama koje će slijediti nakon dana odjave " - moguće da je tu došlo do nesporazuma od strane knjigovotkinje (jer kaže "isplate nakon odjave". Smisao zakona je sprječavanje da dva poslodavca istovremeno koriste olakšice, a vi ste u kolovozu definitivno radili samo kod jednog poslodavca. Probajte još jednom razgovorom izvući svoje, ako ne ide - šaljite Zahtjev za zaštitu prava, preporučeno s povratnicom.
  23. Ako će vam radni odnos prestati ove godine, onda ćete ostvariti pravo samo na razmjerni dio GO, upravo zbog čl.78.st.2. ZORa. Članak 82. kaže da vam je poslodavac dužan isplatiti razliku GO kojeg niste iskoristili, ukoliko takva razlika postoji.
  24. Realno mu ne treba, jer ima sve potrebne podatke za kolovoz (uostalom, može ju kopirati). No imajte na umu da poslodavac ima rok od 15 dana od prestanka radnog odnosa za povrat dokumentacije, a novom poslodavcu PK neće trebati do obračuna plaće za rujan. Također, papirnate PK se povlače iz upotrebe, Porezna ih e-sustavom šalje poslodavcima - trebalo bi još provjeriti, ali mislim da će ju automatikom poslati vašem novom poslodavcu kada vas prijavi.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija