mandor

Pozdrav. Udruga je objavila natjecanje i pravila natjecanja. Radi se o radioamaterizmu ako je to bitno. E sad, pravila kažu da je opseg natjecanja prema planu međunarodnog tijela. Međutim, kad zbrajaju bodove onda zbrajaju samo za manji opseg od toga. Pojednostavljeno, međunarodno tijelo predviđa tri radiofrekvencije dok udruga organizator natjecanja boduje samo jednu radiofrekvenciju iako piše da je prema frekvencijama međunarodnog tijela. U pravilim stoji i: "Pravo tumačenja pravila natjecanja ima isključivo natjecateljska komisija [udruge]. Sve što nije regulirano ovim pravilima, regulira Pravilnik [međunarnodnog tijela]." I tako oni mogu tumačiti da je bijelo crno ili ima neki pravni lijek?

Pozdrav! Član sam nekih udruga i primijetio sam da se nedavno, za vrijeme korona problema, a i sad poslije tko nije do sada, pojavio trend izmjena statuta. Specifično, da se dopuni statut odredbom da se sjednica skupštine ili izvršnog odbora može održavati "na daljinu" ili "elektroničkim putem". Na moje pitanje "zašto je to potrebno?", odgovara se zato što to nije u statutu dopušteno, a treba nam. Moje iduće pitanje je "treba li biti izričito dopušteno"? U novom smo dobu, Skype postoji desetljećima. Ako se sudionici slažu da je sjednica održana, zapisničar sastavi zapisnik, ovjerovitelj zapisnika potpiše da je zapisnik ispravan (bilo da si ispiše zapisnik i to učini olovkom ili da uzme svoju pametnu osobnu iskaznicu i potpiše elektronički), zar onda nije sjednica održana? Ako u statutu piše da se "skupština sastaje" zar to isključuje Zoom, Meet, Teams ili drugi neki način online susreta? Isto se spominje javno i tajno glasanje, ali nigdje ne piše da to mora biti na papiru i naravno da se može i javno i tajno glasanje napraviti elektroničkim putem. Postoji li neki propis zbog kojeg se ovo radi? Ili je stigla neka uputa od nekog državnog tijela da se to treba napraviti? Jer meni nitko ne zna reći zašto je to potrebnoi dodati u statut osim "jer do sada nije bilo".

Hvala za odgovore. Pratim temu ako bude još komentara.

Ključno je da li taj višak mora biti utrošen ili se može prenijeti u iduću godinu?

Lijepi pozdrav. Udruga smo. Imamo neki novac na računu, uplaćuju se članarine. Članarine su male i jedino što uspijemo dobiti je financiranje putem projekata od zajednice udruga, županije i države. Novac koji dobijemo za projekt potrošimo za stvari koje su navedene u projektu. Vodimo računovodstvo i inventar. Inventar koji nam više nije potreban i koji nije vezan za aktualne projekte prodamo. Novac od prodaje se uplaćuje na račun udruge. Nama u statutu stoji da imamo financijsku rezervu koju u pravilu ne trošimo i pokušavamo imati na računu. Smijemo li novac od prodaje inventara zadržati na računu? Pitam jer su neki članovi uvjereni da ne smijemo imati više od rezerve na računu, odnosno sav novac koji imamo, moramo trošiti na stvari zbog kojih je udruga osnovana, unutar kalendarske godine. Problem je što smo ograničeni novčanim iznosom za projekt koji prijavljujemo i ako želimo dobiti nešto skuplje, moramo uložiti svoja sredstva do cijene, a nemamo način imati svoja sredstva ako ne smijemo ništa uštediti.

Pozdrav! Moja firma radi velikim dijelom po modelu iznajmljivanja radnika drugim firmama. Sa svim tim drugim firmama u sklopu ugovora postoji članak o međusobnom nezapošljavanju radnika direktno ili indirektno na projektima vezanima uz te firme. Mi te ugovore ne možemo vidjeti, oni su poslovna tajna, međutim naši nadređeni nam govore da prelazak kod partnera nije zabranjen ali se očekuje plaćanje predviđene odštete od te druge firme. Mnogi ljudi mi kažu da je to nemoguće da bude legalno, da je to ograničavanje tržišta rada. Ja kopčam da taj ugovor nema direktno veze sa mnom, ali ipak mi ograničava mogućnosti zapošljavanja i to, naravno, u mojoj branši, budući da radimo s velikim brojem većih firmi koje bi mogle biti zainteresirane za moj profil. Naravno, kad te odbiju na razgovoru za posao, nitko ne kaže da je to zbog postojećeg ugovora. Da li se može boriti protiv toga i je li tu sve čisto?

Pozdrav! U ugovoru mi stoji da je moje radno mjesto u Zagrebu, međutim od mene se traži da radim u Splitu. Prijevoz i stan u Splitu je osiguran. Očekuje se da radim u Splitu najmanje do kraja godine pon-pet dok vikendom mogu doći kući ( a izgubi se više od pola dana na put amo tamo). Koliko me maksimalno ima firma pravo tražiti takav režim? Mislim da sam nekada pročitao da je to 30 dana, ali sad ne mogu naći.

bump!

Pozdrav! Poslodavac me šalje na rad u drugi grad u tuzemstvu. Putuje se busom. Imam trošak međugradskog autobusa, prtljage u međugradskom busu, gradskog autobusa u drugom gradu od kolodvora do stana. U firmi mi priznaju kartu za međugradski autobus, a na upit za prtljagu u tom istom autobusu i gradski bus u drugom gradu mi kažu "imaš dnevnice". Ja li to normalno? U kojem zakonu se to može pročitati?

Pozdrav! Kakva je situacija sa pozivom na ročište, koje je, naravno, u radnom vremenu? Ako sam okrivljen za prekršaj, moram li uzeti dan godišnjeg ili ta dva tri sata odraditi u dogovoru s poslodavcem? Ne bi li to trebalo biti plaćeno? Što ako nemam niti jedan dan godišnjeg i ne mogu se dogovoriti s poslodavcem, a sud zahtjeva moje prisustvo? Mogao bih se izgovoriti na sudu, ali želim iznijeti obranu. Je li išta regulirano? Hvala!

Pozdrav! Želio sam minimalizirati troškove nakon što se baka preselila u dom za starije osobe i jedan od neuspješnih pohoda je u komunalno poduzeće s namjerom odjave odvoza smeća. Kažu - ne može se odjaviti. Mora se plaćati 40 kn mjesečno. Nije tako puno, ali je to 480kn godišnje paušalne naknade za NIŠTA. Svaka vrećica se mora kupiti, a nisu dali nikakvu kantu. Treba naglasiti da odvoz smeća glasi na mog djeda koji nije među živima već 12 godina. I sada mi kažu da se mora donijeti rješenje suda o nasljeđivanju i suglasnost svih suvlasnika kuće na koga će glasiti odvoz smeća, a dok god itko ima prijavljeno prebivalište u kući, odvoz smeća se ne može odjaviti. Baki je sa odlaskom u dom prijavljeno boravište, prebivalište ostaje njena kuća. Suvlasnika su 3, jedan je u domu, drugi je psihički bolestan treći ne živi u blizini, a ja nisam među njima. Kako da se ja borim s tim? Zar je zaista legalno naplaćivati uslugu koja se ne koristi? Rekli su mi u koncesionarskoj tvrtci "pa nećemo valjda stalno provjeravati tko ima, a tko nema prijavljen odvoz". Pa zašto ne daju kante sa brojevima, zašto imaju vreće koje se od njih kupuju?