Jump to content

G-man

Moderator
  • Broj objava

    22600
  • registrirao se

  • Osvojio dana

    229

Objave koje je G-man objavio

  1. Vidite odredbe čl. 26. st. 2. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima. Dakle, to je ono što se trajno čuva i biti će uvijek vidljivo onima koji imaju pravo uvida u takve evidencije.

    Kada se radi o izoliranom incidentu, smatram da je tako nešto suviše rigorozno, jer ispada da nemate pravo ni na jednu pogrešku (pa čak i kada to nije vaša pogreška), no za sada, koliko je meni poznato, pravila su takva i to može predstavljati prepreku.

  2. Iako razumijem ljudsku (roditeljsku) komponentu Bibika, morate se zapitati što ukoliko se ovakvo ponašanje bivšeg počinje dešavati na frekventnijoj razini?

    Osoba koja je već osuđivana za prijetnje i nanošenje TTO-a definitivno ima problem u svom ponašanju, ukoliko se taj problem ne adresira, vrlo rijetko će nestati sam od sebe.

    Ono što mogu sugerirati za ubuduće je da zatražite pomoć CSS-a u ostvarivanju vaših (i djetetovih) prava na osobni kontakt kako je to određeno odlukom suda (ili kojom već odlukom).

  3. Da ne pišem ovdje kobasicu od posta, pogledajte si Priručnik za rad državnih odvjetnika.

    Ono što vas konkretno zanima nalazi se na stranici 214, samo pripazite na odredbe članaka i stavaka, kao i činjenicu da je jamstvo supstitut isključivo za jednu od osnova za IZ (opasnost od bijega, ne i za ostale osnove).

    Priručnik je rađen dosta prije ovih perpetualnih izmjena ZKP-a koje se dešavaju praktično na godišnjoj bazi, zato treba paziti da se provjere odredbe članaka i stavaka koje se navode u oglednim primjerima raznoraznih DO akata. Koncept primjera kao takav je točan.

    Lazni iskaz

    , Tian1 je napisao:

    Mene  samo muci da nebudem zavrsila u zatvoru

    Za takvo što bi se prvo uopće trebao pokrenuti postupak protiv vas, a čak i da se to desi, treba dokazati namjeru, što je u slučajevima u kojima postoji značajan protek vremena izuzetno teško. Čak i da se uspije dokazati, kazne bezuvjetnog zatvora neće biti (uz uvjet da bi vam to bilo prvo kazneno djelo).

    , Tian1 je napisao:

    Jos bi htjela pitat dal postoji mogucnost povlacenja tuzbe mene i prijateljice

    Kao što Drot piše, ovisi o kojem točno KD-u se radi.

    Napominjem i činjenicu da, ukoliko je optuženik maloljetan (bio u trenutku počinjenja KD-a), tada ne možete učiniti ništa budući je kod maloljetnika jedini ovlašteni tužitelj DO (računjaući sva KD-a koja postoje).

    Lazni iskaz

    Razjedinjena fronta je najgore što vam se može desiti i očito s tim računa i optuženik i njegova braniteljica.

    Bilo kakva prijetnja, bilo da dolazi od optuženika bilo njegove braniteljice podložna je prijavi DORH-u. Što se vaših obveza tiče, dužna ste govoriti istinu po najboljem mogućem sjećanju. Ukoliko se nečeg ne možete sjetiti, a iskaz ste dala pred godinu dana, onda možete komotno reći da se zbog proteka vremena toga više ne možete točno sjetiti, ali da ste o tome iskazivali u onom ranijem iskazu pa ono što ste tamo rekla jeste ono što se desilo.

    Opunomoćenika u vidu odvjetnika svakako možete uzeti ukoliko to smatrate nužnim ili korisnim.

  4. Onda biste o tome mogli obavijestiti osuđenika, pa bi on mogao podnijeti zahtjev za obnovom kaznenog postupka (izvanredni pravni lijek) temeljen na vašim saznanjima, pa će sud odlučiti ima li temelja da se postupak obnovi tj. ponovno provede i potencijalno donese drugačija presuda.

  5. Da, ali mislio sam na to da je čovjek prvi vlasnik ili je imao auto u vlasništvu jedno poduže vrijeme. Ovako ispada da je neka vrsta preprodavača.

    Ali, ako oni već imaju nekoliko istovrsnih prijava, nećete ništa izgubiti da i vi podnesete kaznenu prijavu radi prijevare. Glede ishoda nisam baš optimist, ali ako vas se nakupilo poprilično oštećenika, možda DORH uđe u predmet. Ništa ne gubite prijavom.

  6. Imate na dispoziciji opciju podnošenja privatne tužbe zbog kaznenog djela klevete iz čl. 149. KZ-a. Navedeno KD ne progoni se po službenoj dužnosti, dakle nema DORH-a u igri već je kazneni progon prepušten  žrtvi/oštećeniku.

    Valja samo pripaziti na rok od 3 mjeseca od saznanja za KD i počinitelja, jer protekom navedenog roka, više nemate mogućnost za konkretnu tvrdnju podnositi privatnu tužbu. Za neke nove tvrdnje, vrijedi isti rok.

     

  7. prije 18 sati , Kristina25 je napisao:

    u raskidu ugovora mi piše da nemamo međusobnih potraživanja

    Ovo je sad problematično, ne samo zbog sadržaja već i pitanja na koji način je onda radni odnos doista prestao - otkazom ili sporazumom radnika i poslodavca?

  8. prije 17 sati , Blanka74 je napisao:

    Sad mene zanima pošto je ta poruka predočena na glavnoj raspravi,jedan primjerak sutkinji a jedan suprotnoj strani(bila bi predočena prije ali je poruka nastala između pripremnog ročišta i glavne rasprave,znači nismo je mogli dostaviti kao dokaz prije glavne rasprave),da li je moguće da se ta poruka nalazi u spisu predmeta??

    Ukoliko ste zatražila da se uvede kao dokazni prijedlog, sud je o tome trebao odlučiti. U svakom slučaju, trebalo je prilikom ispitivanja svjedoka zatražiti da objasni diskrepanciju svojih tvrdnji.

  9. Ugovor o suradnji kao takav ne postoji. Bitan je sadržaj ugovora, a po vašem opisu u obzir dolazi ili ugovor o radu ili ugovor o djelu.

    Ugovor o radu moguć je samo uz pristanak trenutnog poslodavca, i onda može iznositi maksimalno 8 sati tjedno odnosno 180 sati godišnje. Ako sam vas dobro shvatio, fiksne (osnovne) plaće ne bi bilo već bi prihod ovisio o tome koliko biste robe prodali, pa bi mi to više "vuklo" na ugovor o djelu. Ako postoji i fiksna plaća, onda svakako treba sklopiti dodatan ugovor o radu.

    Ono što sam zaboravio spomenuti je da ukoliko bi poslovi koje biste obavljali za naručitelja/drugog poslodavca bili u području djelatnosti kojom se bavi i vaš trenutni poslodavac (dakle, također prodaja via webshop), tada vas veže tzv. zakonska zabrana utakmice, što znači da morate dobiti odobrenje poslodavca za obavljanje takvih poslova inače odgovarate poslodavcu za štetu koju bi on time trpio ili biste mu bili dužni predati sve što ste tim radom ostvarili.

  10. Neisplata plaće je kazneno djelo, ali moraju se ostvariti određene okolnosti da bi se radilo o tom KD.

    Vi biste se prvo trebala obratiti poslodavcu sa zahtjevom za isplatom otpremnine, ukoliko on to odbije učiniti, moći ćete ga tužiti. Jedino se nadam da niste potpisala neki papir poslodavcu u kojem vam je "uvalio" i odredbu tipa "radnik potpisom ovog ugovora potvrđuje da prema poslodavcu nema nikakvih novčanih ili drugih potraživanja", jer ako je tome slučaj, tada ćete vrlo teško dokazati suprotno.

×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija