G-man

Kako se radi o vašem prvom KD, nema šanse za kaznom bezuvjetnog zatvora. S te strane, možete biti mirni.

O prigovoru se donosi rješenje na koje postoji pravo žalbe. Time se skreće pozornost više instance, a mislim da nijednoj službenoj osobi tada nije baš svejedno hoće li ili ne napraviti svoj posao.

Ovako što neće se desiti sigurno, jer bi bilo protivno Ustavu. Kakva bi se poruka poslala time? Ako imaš novaca, možeš "otplatiti" svoje kazneno djelo (pa makar i nehajno), a ukoliko nemaš, onda ideš u zatvor?

Tiffany, ovo nije upereno protiv vas i vašeg supruga, samo naglas razmišljam. Razumijem da vi i vaš suprug tražite svaki mogući način da izbjegnete zatvor, što je ljudski. A KD u prometu (nehajno) je nešto što nam se svima "smiješi" doslovce svaki dan, jer dovoljna je sekunda nepažnje i ... Pa znate i sama najbolje.

Moguće da vaš branitelj ima takvih saznanja, jer ako je među poznatijima u zemlji, kreće se u krugovima osoba, koje su članovi radnih skupina, pa je moguće da se takvo što doista razmatra (a i uskoro nam slijedi, ne znam već koja po redu, novela Kaznenog zakona), ali i dalje stojim da takva odredba neće proći test ustavnosti. Da ne pričam što će tek mediji napraviti iz toga.

Inače, jedina similarna odredba ovome što ste naveli jeste ona iz čl. 40. st. 4. KZ-a -

"Kad zakon za određeno KD propisuje kaznu zatvora do 3 godine, sud može izreći novčanu kaznu kao glavnu".

Dakle, nešto slično, nebitan je stupanj krivnje (može biti čak i namjera), ali sud je taj koji u konačnici odlučuje i važe, može li primijeniti tu odredbu na konkretan slučaj ili ne. Limit je postavljen na posebnom zakonskom maksimumu od 3 godine, što znači da, u pravilu, obuhvaća lakša KD, ali primjerice po osnovi ove odredbe i tzv. eutanazija odnosno usmrćenje iz čl. 112. st. 3. KZ-a dolazi u obzir, što mnogi (uključujući mene) smatraju suludim, jer ispada da ljudski život ipak može imati cijenu.

Također, Sivko je istaknu važnu stvar - čak i da se uvede, ovakva odredba neće se moći primijenjivati na slučajeve koji su pravomoćno okončani prije njena stupanja na snagu.

Ono što jeste realna opcija po supruga je da, ukoliko ove činjenice koje spominjete (brak, dijete) nisu bile vrednovane u pravomoćnoj presudi, možete podnijeti zahtjev za tzv. nepravom obnovom postupka, koja bi možda mogla uspjeti glede promjene sankcije. A ukoliko su te činjenice ipak bile vrednovane, onda do toga, jasno, neće doći.

Za "prolivenim mlijekom" nema smisla plakati. Povukli ste prijedlog za progon, samim time onemogućili DORH-u da oni postupaju po predmetu, pa nisu ni imali drugu mogućnost doli odbaciti vašu kaznenu prijavu. Jednom kad povučete prijedlog za progon, nema više predomišljanja. I nije baš da je bila samo vaša riječ protiv njegove, postoji tu i djevojka, zar ne?

Ali, naglasit ću jednu važnu stvar - ukoliko ovaj "Rambo" ponovno zaprijeti, nema zapreke da opet podnesete prijedlog za progon za novu prijetnju, jedino što će vas onda DO malo čudno gledati i pitati se da li da vam vjeruje i ide u postupak ili ne. Obrazloženje koje ste ovdje dali jeste realno, strah igra veliku ulogu i čovjeka ulovi nespremnog, stoga ne vidim to kao nepremostiv problem.

Što se ove izrečene prijetnje tiče, sada više nema DORH-a ni policije u igri, već ste tu samo vi i vaš odvjetnik.

Hoće li prijetnja biti ostvarena, to zna samo taj čovjek.

Trajanje postupka je teško precizirati, ali vodite si računa kako suci, u pravilu, predmete po preuzetom progonu, i ne rješavaju baš istom brzinom i ažurnošću kao one u kojima DORH postupa. Tako da bi se ovo moglo otegnuti.

To je pravilo odvjetnice vašeg oca, ali to ne znači da je pravilo svakog odvjetnika.

Inače, jedino relevantno je ono što sud dosudi, a pritom kao orijentir, služi se ovim. Vidite Tbr. 7. točka 2.

Odluka kojom se rješava upravna stvar je uvijek u rukama JP tijela, međutim odluka o tome hoće li se pokrenuti upravni postupak ne nužno, jer postoje dva načina njegova pokretanja (uredan zahtjev stranke i po službenoj dužnosti).

Kod urednog zahtjeva stranke, JP tijelo nema izbora, mora provesti postupak, upravo iz tog razloga šutnja uprave veže se uz navedeni scenarij.

Kod drugog načina pokretanja postupka, JP je to koje ocjenjuje jesu ili ne ostvarene pretpostavke da se ide u pokretanje postupka ex offo. Građani mogu ukazivati na potrebu zaštite javnog interesa, a ukoliko ih JP tijelo povratno obavijesti da ono ne vidi tu potrebu (u roku 30 dana) ili ih uopće ne obavijesti u spomenutom roku, moguće je izjaviti prigovor, pa onda na rješenje po prigovoru čelnika tijela žalbu. Tako da nije baš da nema nikakvih mogućih posljedica.

Ukoliko ozljede nisu osobito teške (dakle, u pravilu s trajnim posljedicama), u vašem slučaju radit će se o KD izazivanja prometne nesreće iz nehaja iz čl. 227. st. 2. u vezi st. 1. KZ-a, za koje je zapriječena kazna zatvora u trajanju od 3 mjeseca do 3 godine.

Ukoliko vam je ovo prvo KD i ukoliko odlučite priznati KD, DO će se najvjerojatnije odlučiti za soluciju kaznenog naloga, što znači da on sudu predlaže donijeti presudu kojom se izdaje kazneni nalog u kojem će vam se izreći uvjetna osuda (moja procjena 8 mjeseci do 1 godine uvjetno na 1 ili 2 godine). Ukoliko ne prigovorite kaznenom nalogu, isti postaje pravomoćan i tu je priči kraj, znači čak nećete ni na sud. Ukoliko prigovorite kaznenom nalogu, cijeli predmet seli se na sud.

Glede branitelja, on je uvijek dobrodošao, a hoćete li ga angažirati ili ne, isključivo je vaša odluka.

U opisanom epilogu, vaše osiguranje pokrit će trošak naknade štete koji su pretrpjeli oštećenici.

Usput, temu sam preselio u PDF "Kazneno pravo"

Ukoliko vještačenjem bude utvrđena uzročno-posljedična veza između nesreće i ekcesivnog alkohola, tada kvalifikacija djela ide na namjeru, a za taj oblik krivnje zapriječena kazna je u rasponu od 3 do 12 godina (primjenjuje se po vas povoljniji KZ budući je posebni zakonski maksimum za navedeno KD dignut na 15 godina izmjenama KZ-a iz kraja 2018., dakle nakon vaše nesreće).

Smatram kako postoji mnoštvo olakotnih okolnosti te da bi uz vaše priznanje, sud mogao ići u smjeru sudskog ublažavanja kazne, međutim ne na način da bi išao do "čiste" uvjetne osude (iako je i to teoretski moguće) već bi se odlučio za djelomičnu uvjetnu osudu, što znači da biste najmanje 6 mjeseci (a najviše pola izrečene kazne) proveli u zatvoru, a glede ostatka bi išla pravila koja vrijede kod uvjetne osude.

Ponovno vještačenje koje traži sin preminulog moguće sugerira da je razlog nesreće negdje drugdje, što bi moguće kvalifikaciju djela "spustilo" na nehaj, gdje vam je zapriječena kazna zatvora u trajanju od 1 do 8 godina, a tu onda obzirom na okolnosti u obzir dolazi i "čista" uvjetna osuda.

U slučaju osude na kaznu bezuvjetnog zatvora, za ovakva KD, osuđenici se šalju u kaznionice poluotvorenog ili otvorenog tipa, dakle ukoliko postoji bojazan glede Lepoglave ili slično - bez brige, to se neće desiti.

Ukoliko se radilo o određenim financijskim malverzacijama, koje evidentno uključuju i zlouporabu nečijeg položaja ili ovlasti te nesavjesno poslovanje, onda postoji osnova da se kaznena prijava podnese i DORH-u sa konkretnim opisom okolnosti.

Marija, odgovori nisu na strani poslodavca već obuhvaćaju najcrnji mogući scenarij po vas kao radnika, koji evidentno jeste slabija strana u radnom odnosu.

Naravno da epilog može biti daleko povoljniji i pozitivniji po vas (jer uvijek ovisi i o samim ljudima), ali zadaća (barem nas moderatora) ovdje jeste pružiti vam uvid u najgori scenarij, da poslije ne bi bilo "nismo znali". Čovjek ionako daleko lakše prihvati povoljniji ishod od onog suprotnog. Međutim, ukoliko vi želite samo konfirmaciju svog mišljenja bez ikakve spremnosti za prihvaćanjem moguće drugačije realnosti, onda se bojim da odgovore tražite na krivom mjestu.

Glede vašeg posljednjeg upita, ukoliko nije sarkazam i ako sam vas dobro shvatio, pitate bi li postojala mogućnost da vas poslodavac tuži za naknadu štete ukoliko biste odbila uvesti novog radnika u radni proces? Štetu treba dokazati, a smatram kako poslodavac može iznaći i druge mogućnosti (putem drugih zaposlenika) uhodavanja novog radnika u radni proces. Opet, bi li se zainatio i tužio vas, ne mogu decidirano reći ne, ali ponavljam da štetu treba dokazati, a smatram da će to teško moći učiniti.

prije 3 sati , Vampirski poslovi je napisao:

Po svemu sudeći vaš pakao je počeo kada ste prevarili supruga. Ovakve prijetnje su ipak dno dna. Ako vam je suprug oprostio neka ga nadje i zaprijeti mu tuzbom ili....

Iako cijenim doprinos i davanje mišljenja, s ovim treba biti vrlo oprezan, jer ovakvo što, iako jeste ljudski (da se ne lažemo) vrlo lako eskalira u, ili stvarni sukob sa tko zna kakvim posljedicama, ili sa kaznenom prijavom suprugu za prijetnju smrću, a što bi obzirom na okolnosti, sasvim sigurno završilo sa procesuiranjem i najvjerojatnijom osudom.

prije 17 sati , ivanbek je napisao:

Može li se nakon nepravomoćne presude tražiti dogovor s drž. odvj. da on podnese žalbu  u korist okrivljenika, a zauzvrat okrivljenik otkrije novog počinitelja kaznenog djela ili nešto slično? Žalba npr. na presudu kazne rada za opće dobro koja bi postala uvjetna.

U teoriji se može, a u praksi zavisi od DO-a.

1. Gotovo nikad. Rad za opće dobro je benigniji (samim time i povoljniji) način izvršavanja kazne po osuđenika, ujedno i s kraćim trajanjem. Također, u praksi se zadnjih godina nekako formirao neslužben stav da gdje god je moguće ići s radom za opće dobro, ide se s njime, jer se time manje tereti rad suda (probacijski službenik se time bavi, sud se samo obavještava), a samog osuđenika se na neki način "prisiljava" da se i sam uključi u ostvarivanje ciljeva specijalne prevencije, dakle da sam radi na tome da postane boljom osobom.

Uvjetna osuda je "žuti karton", kojeg mnogi uopće ni ne doživljavaju, što često zna biti put u recidiv (ponovno činjenje kaznenih djela).

2. i 3. U uobičajenoj situaciji, zaposlenje ne bi imalo neki značajan učinak po sankciju budući je rad za opće dobro zamišljen na način da se maksimalno prilagođava osobi osuđenika, kako po njenim psiho-fizičkim sposobnostima (primjerice, neće se stariju osobu ili osobu ozbiljno narušena zdravstvenog stanja raspoređivati da rade neke teške fizičke poslove), tako i da ne ugrožava nečiji posao, egzistenciju ili nešto slično (pa se dogovara u vrijeme u koje osuđenik može izvršiti taj rad, a da ne ugrožava prethodno navedeno).

E sad, prilika za radom u drugoj državi bi mogla igrati određenu ulogu ukoliko se dokaže da osoba duže vrijeme nije mogla naći posao u RH, pa je zato posegnula za traženjem posla u inozemstvu i ukoliko je u pitanju egzistencija osuđenika ili osoba o kojima on mora voditi brigu. No, ukoliko je broj sati rada malen, možda se može dogovoriti opcija da se rad odradi za vrijeme GO-a osuđenika kada će se vratiti u RH.

U konačnici, vodite računa kako osuđenik na rad za opće dobro mora pristati i nitko ga na to ne može natjerati.

Pazite, to je druga stvar, jer se radi o postupku pokretanja upravnog postupka ex officio, dakle po službenoj dužnosti, što jeste realna dispozicija samog JP tijela. Građani mogu ukazivati na potrebu zaštite javnog interesa, ali u konačnici, odluka po tom pitanju je u rukama samog JP tijela.

Ukoliko je poštivan rok za povratnu obavijest JP tijela podnositelju predstavke, šutnje uprave (a ni neke druge povrede, po mom mišljenju) nema. Drugačija bi bila situacija da se radi o upravnom postupku pokrenutom zahtjevom stranke.

Nema problema, Josipe.

Sretno,

lijep pozdrav

U pravilu, prema ZKP-u, kaznena prijava podnosi se DORH-u, no u praksi, češće bude podnašana na policiji (i nije greška podnijeti je tamo). Možete je podnijeti usmeno na zapisnik ili u pisanom obliku, pa zatražite da vam lupe štambilju na jedan primjerak da imate dokaz o podnošenju.

Ovaj opis događaja, po mom mišljenju, nikako ne može potpasti pod prekršajnu kvalifikaciju.

Ovako - pošaljite mu poštom preporučeno (s povratnicom) dopis u kojem ga pozivate da vam vrati dugovani iznos (plus kamate ukoliko zajam nije bio beskamatni) u roku 8 dana ili ćete u protivnom biti prisiljeni protiv njega podnijeti kaznenu prijavu radi kaznenog djela prijevare iz čl. 236. st. 2. u vezi st. 1. KZ-a (radi se o kvalificiranoj prijevari zbog iznosa) te potraživati svoju tražbinu sudskim putem što će samo povećati troškove te rezultirati mogućom zatvorskom kaznom. Ne bi bilo loše da vam to sastavi odvjetnik, tako da uvidi da ste ozbiljni u svojoj nakani.

Ukoliko po proteku tog roka, dug ne vrati, podnesite kaznenu prijavu.

Jeste li ga zatražili povrat pisanim putem?

Za oba KD predviđena kazna zatvora je u rasponu od 3 mjeseca do 3 godine uz napomenu kako bi (ukoliko bi dotičnom to bilo prvo KD), u sudskom postupku epilog po pitanju sankcije najvjerojatnije bila uvjetna osuda, uz mogućnost sigurnosne mjere zabrane približavanja, uznemiravanja i uhođenja.

S aspekta potencijalno adekvatnije zaštite, možda bi bila bolja varijanta nametljivo ponašanje (za prijetnju sam ionako naveo da zavisi), no nema zapreke da prijavite oba djela, pa će DORH ispitati sve okolnosti slučaja i donijeti odluku što će procesuirati.

Smatram da su definitivno ostvarena obilježja KD nametljivog ponašanja iz čl. 140. st. 2. u vezi st. 1. KZ-a, uz napomenu kako se navedeno KD progoni po prijedlogu ovlaštene osobe (vas), a za to imate rok od 3 mjeseca od saznanja za KD i počinitelja (u vašem slučaju od posljednje njegove radnje).

Moguće je i ostvarenje bića KD prijetnje iz čl. 139. st. 2. KZ-a, koje se također progoni po vašem prijedlogu (za što u vašem slučaju treba provjeriti da nije protekao rok od 3 mjeseca).

Glede diskrecije, službe (DORH, sud, policija) koje bi postupale po vašoj prijavi imaju obvezu čuvanja službene tajne i zaštite privatnosti, stoga ne vidim problem po tom pitanju. Na tračeve lokalnih "dušebrižnika" ionako ne možete utjecati.

Kod podnošenja prijave možete izraziti bojazan za osobnu sigurnost i sigurnost ukućana te tražiti da se protiv počinitelja odredi mjera opreza zabrane uznemiravanja ili uhođenja, kasnije i identična sigurnosna mjera.

Vrlo važno je da priložite uz prijavu sve što imate od dokaza - dakle, ova pisma, SMS-ove, PM komunikaciju preko društvenih mreža, mailove, izlist poziva itd.

I ključno u svemu je da je komunikacija doista bila neželjena i da ste mu jasno dala do znanja da vas ostavi na miru.

Naravno, stoga nema potrebe ponavljati ono što je već rečeno i na što je ukazano.

Tema je premještena u odgovarajući podforum.

Ne znam na što ste točno mislili, no vidite odredbu čl. 352. ZPP-a.

U kom smislu - požurnica ili ...?

prije 12 sati , Zagrepcanka24 je napisao:

Postovani,

odbijeno mu je uvjetno otpustanje zbog toga su ga ocjenili kao visokorizicnog za pustanje. Medutim on ima nepravomocnu presudu za drugo kazneno djelo na koji se zalio i jos ceka odluku vrhovnog suda.

I to je razlog odbijanja prijedloga.

prije 12 sati , Zagrepcanka24 je napisao:

Zanima me pustaju li oni njega 10.3. Kad je odsluzio kaznu i ceka li onda na slobodi pravomocnost presude? 

On izlazi na slobodu istekom izdržane kazne osim ukoliko bi u bila donesena odluka o istražnom zatvoru u ovom drugom predmetu (a gotovo sigurno neće).

Ne bi se složio, članak 101. je jasan, ako su okolnosti vašeg slučaja takve, a rješenje nije doneseno, podnesite žalbu, nemate što za izgubiti.