G-man

U kaznenom postupku ne bi, osim ukoliko ste jasno dali do znanja osobi koju snimate, da je snimate. Kazneni postupak je glede nezakonitih dokaza dobro normiran, i stvari su relativno jasne, iako će čl. 10. ZKP-a sasvim sigurno doživjeti određene izmjene u revidiranju koje se očekuje na jesen (pogotovo kod izuzetka iz st. 3.). Međutim, daleko zanimljivije bi ovo pitanje bilo u parničnom postupku, budući da ZPP ne govori apsolutno ništa o toj tematici, te bi bilo zanimljivo "isprovocirati" parničnog suca da donese odgovarajuću odluke vezano uz tu problematiku. Doduše, teško da bi ijedan sudac dozvolio da se kao dokaz u parničnom postupku izvede nešto što je ili direktno kazneno djelo ili produkt kaznenog djela. Al ako ciljate u tom smjeru, probajte pa javite kako je prošlo.

Pokušati to dići na "višu" razinu - tražiti razgovor s ravnateljem CSS-a glede pritužbe na rad pojedinog soc. radnika, te direktan razgovor sa Općinskim državnim odvjetnikom (jer ako je ovo istina, ima i elemenata kaznenog djela), uz posebnu specifikaciju ovih "veza" dotičnog sa ljudima u sustavu, pogotovo imajući u vidu da policija često ordinira (tako ste napisali). Ali preporučam oprez - istina je, u većini slučajeva, u sredini ili blizu nje. Tako da, ukoliko ste doista sigurni, ili ste sami vidjeli išta od ovog što ste napisali, tada svakako reagirajte. U protivnom, razmislite jako dobro, da se sve ne vrati kao bumerang.

E, ovo će biti malo problematično. Ja sam mislio da rasprava još nije zaključena, i da vještačenje tek slijedi ili je tek završilo. Naime, čl. 466. st. 4. ZKP-a ističe kako se "u žalbi ne mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi, osim ako je žalitelj za njih saznao nakon zaključenja rasprave. Pozivajući se na nove činjenice, žalitelj je dužan navesti dokaze kojima bi se te činjenice imale dokazati, a pozivajući se na nove dokaze, dužan je navesti činjenice koje tim dokazima želi dokazati". Ovako probajte - napišite žalbu, istaknite ovo saznanje vezano uz tužitelja i vještaka (uz napomenu da tražite njegovo izuzeće), jasno naglasite kako ste za to saznali tek nakon zaključenja rasprave, opišite kako ste došli do tog saznanja, te u svrhu dokazivanja te činjenice predložite da se pribavi sudski spis (čiji poslovni broj vi naravno ne znate), a koji se odnosi na brakorazvodnu parnicu vještaka (pretpostavljam da je riječ o istom sudu, tako da to neće biti problem), te predložite da se na navedenu okolnost, po potrebi ispita tužitelj (odvjetnik) od strane vijeća drugostupanjskog suda. I ono što je jako bitno - zatražite u žalbi od Županijskog suda da vas obavezno izvijesti o datumu održavanja sjednice drugostupanjskog vijeća, jer želite istoj prisustvovati, u svrhu usmenog pojašnjavanja ovih novih činjenica, ako bude bilo potrebno. I najvažnije - biti će vam daleko lakše ako će to za vas napraviti odvjetnik (kaznenjak), iako vidim da baš i ne volite odvjetnike, s obzirom na loše iskustvo, a i pitanje da li bi se koji od njih htio uhvatiti borbe protiv "svog".

Sudski troškovi dosuđuju se stranci u postupku, dakle vama. A vi ćete svom odvjetniku naknaditi njegove troškove vašeg zastupanja u postupku, sukladno Tarifi.

Nema šanse da se ovo riješi na bilo koji način do 9. mjeseca. A jednom kad cura ode iz RH i vrati se u Afriku, mislim da se ni neće riješiti. Najbolja solucija - otići direkt na Općinsko državno odvjetništvo sa prevoditeljem (možete i vi biti), ispričati sve do u najsitnije detalje, pogotovo ova najnovija saznanja glede postupaka ovog "dobročinitelja" (a koja očito nisu iznesena na policiji), posebno specificirati komplikacije koje će uslijediti zbog isteka vize (odlazak i posljedično kasnija otežana dostupnost) i zamoliti zamjenika zaduženog za predmet za iznimnu hitnost u postupanju, te za pomoć oko eventualne mogućnosti produženja boravka (iako će to teško ići). Ponavljam - veoma složen predmet, i zbog kvalifikacije uopće i zbog eventualnih kasnijih proceduralnih problema.

Pretpostavljam da je odvjetnik protiv vas podnio privatnu tužbu zbog kaznenog djela uvrede. Ovako, savjetujem vam da svakako tražite izuzeće vještaka zbog osnove otklona iz čl. 37. st. 1. u vezi čl. 32. st. 2. ZKP-a, koji se očituje u "drugim okolnostima koje izazivaju sumnju u njegovu nepristranost". Ako je taj odvjetnik (u vašem postupku tužitelj) doista zastupao vještaka u brakorazvodnoj parnici, taj vještak ne može obaviti vještačenje, jer on ne može biti 100% objektivan i nepristran, i sudac će ga morati izuzeti. Ako to ne učini, pasti će mu presuda po vašoj žalbi. Izuzeće tražite u pisanom obliku, u kojem ćete trebati navesti dokaze i okolnosti zbog kojih smatrate da postoji zakonska osnova za izuzeće. Dakle, napomenite tu okolnost koju ste napisali, i sud će je provjeriti. Što se tiče ove dokumentacije otprije 2008., što vidim da vas muči, to nije ništa čudno, jer kod vještačenja (ne)ubrojivosti, potrebno je pribaviti svu moguću dokumentaciju (medicinsku i inu), a radi izrade što je moguće kvalitetnijeg i meritornijeg nalaza i mišljenja. Drugim riječima, taj zahtjev vještaka, imajući u vidu da ste HRVI nije po ničemu neobičan. Također vam napominjem kako, s obzirom da se iz vašeg izričaja dade iščitati kako je odvjetnik i vas uvrijedio, čl. 61. st. 2. ZKP-a propisuje da "ako je podignuta privatna tužba zbog kaznenog djela uvrede, okrivljenik može do završetka rasprave i poslije proteka roka iz stavka 1. ovog članka, podignuti tužbu protiv tužitelja koji ga je uvrijedio istom prilikom (protutužba). U takvu slučaju sud donosi jednu presudu".

Presuda je pravomoćna i to danom donošenja odgovarajuće odluke Županijskog suda po izjavljenoj žalbi na prvostupanjsku presudu u sljedećim situacijama : 1. rješenjem o odbacivanju žalbe kao nepravovremene ili nedopuštene, 2. presudom kojom se žalba odbija kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska presuda te 3. presudom kojom se preinačuje prvostupanjska presuda (osim u slučaju iznimno dozvoljene žalbe na tu drugostupanjsku presudu). Ukoliko je Županijski sud donio rješenje kojim je ukinuo prvostupanjsku presudu i vratio predmet na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu, presuda naravno nije postala pravomoćnom, jer sve kreće iznova. Datum dostave pravomoćne presude okrivljeniku relevantan je samo u slučaju podnošenja izvanrednog pravnog lijeka - zahtjeva za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude (rok je mjesec dana).

Slažem se, ak je bilo prisiljavanja na rad. Premalo podataka je dano za konkretniji zaključak, ali svakako da, ukoliko "ovaj" to već opetovano radi, moglo bi se doći i do čl. 106. KZ-a. Iako će to biti jako teško, budući je cura iz Afrike, i to sve jako komplicira, proceduralno mislim. Al opet, kak si rekao - ovisi o trudu zamjenika DO zaduženog za predmet, iako je ovo općinska nadležnost, a oni su najopterećeniji.

Po ovome što ste napisali, teško da bi se ovdje radilo o kaznenom djelu trgovanja ljudima iz čl. 106. KZ-a. Naime, to kazneno djelo čini onaj tko "uporabom sile ili prijetnje, obmanom, prijevarom, otmicom, zlouporabom ovlasti ili teškog položaja ili odnosa ovisnosti, davanjem ili primanjem novčane naknade ili druge koristi radi dobivanja pristanka osobe koja ima nadzor nad drugom osobom, ili na drugi način vrbuje, preveze, prevede, skriva ili prima osobu ili razmjenjuje ili prenosi nadzor nad osobom radi iskorištavanja njezinog rada putem prisilnog rada ili služenja, uspostavom ropstva ili njemu sličnog odnosa, ili radi njezinog iskorištavanja za prostituciju ili druge oblike spolnog iskorištavanja uključujući i pornografiju ili za sklapanje nedozvoljenog ili prisilnog braka, ili radi uzimanja dijelova njezinog tijela, ili radi njezinog korištenja u oružanim sukobima ili radi činjenja protupravne radnje ". Dakle, trgovanje ljudima mora biti poduzeto s određenim ciljem (podebljano). Ono što ovdje definitivno postoji jest produljeno kazneno djelo prijevare (čl. 236. KZ-a), ali će se tu postaviti i pitanje mjesta počinjenja djela (s obzirom da ste napisali da je ovih prvih 3.000,00 eura primio u njenoj državi, pa slijedom toga ta prva radnja iz produljenog kaznenog djela prijevare otpada iz naše jurisdikcije, ali ga se može za to prijaviti u njenoj državi), te kazneno djelo prijetnje (čl. 139. KZ-a), a ovisno o cilju prijetnje, moglo bi se raditi i o kaznenom djelu iznude (čl. 243. KZ-a). Moguće i još neka djela. Dobro je da ste djevojku odveli na policiju, oni će sada dalje (sa DORH-om) raditi svoj posao, iako moram napomenuti kako će cijeli postupak biti prilično kompliciran, imajući u vidu da se radi o stranoj državljanki, koja će vrlo vjerojatno biti deportirana (po isteku vize), što će znatno otežati cijelu situaciju u eventualnoj kasnijoj fazi kaznenog postupka glede njezina ispitivanja, odnosno ispitivanja njezine obitelji kao svjedoka (koje će onda ići preko međunarodne pravne pomoći sa njihovom državom, a to je izuzetno kompliciran i dugotrajan postupak). Uglavnom, vrlo vrlo komplicirana situacija, i veliko je pitanje kako i kada će se to riješiti, odnosno da li će se uopće i riješiti.

Tako je. Osim, ukoliko vam, primjenom odredbe čl. 164. st. 1. Prekršajnog zakona, Prekršajni sud u pozivu naznači da svoju obranu možete iznijeti pisanim podneskom (za što postoji mogućnost, posebice s obzirom da ste vi iz Pule). Ne. Mjesna nadležnost prekršajnih sudova regulirana je čl. 98. Prekršajnog zakona. Jedini subjekti ovlašteni da traže prenošenje nadležnosti prema čl. 101. Prekršajnog zakona jesu sam sud te državni odvjetnik (ukoliko je on tužitelj u postupku), ne i optuženik. Ako živite s roditeljima, poziv će vam svakako doći na tu adresu.

Prema ovome što ste napisali, ovo bi ipak bilo pitanje koje se odnosi na parnični postupak? Ili? Ako ste mislili na parnični postupak, prema čl. 254. st. 1. ZPP-a, vještak može biti izuzet iz istog razloga kao i sudac. Jedan od tih razloga je "ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristranost", što ovdje nedvojbeno postoji. Prema čl. 254. st. 2. ZPP-a "stranka je dužna podnijeti zahtjev za izuzeće vještaka čim sazna da postoji razlog za izuzeće, a najkasnije prije početka izvođenja dokaza vještačenjem, odnosno ako je stranka saznala za razlog izuzeća poslije obavljenog vještačenja i prigovara vještačenju iz tog razloga, sud će postupiti kao da je zahtjev za izuzeće stavljen prije obavljenog vještačenja". Drugim riječima, možete zahtijevati izuzeće, ali samo ukoliko ste za tu činjenicu saznali nakon obavljenog vještačenja (ako je ono već uopće obavljeno). Ako ste za tu činjenicu znali i prije negoli je vještačenje obavljeno, a niste tražili izuzeće, vaš problem. Ako pak govorimo o kaznenom postupku, prema čl. 311. ZKP-a ispada da se ovdje ne bi moglo tražiti izuzeće vještaka, ali supsidijarnom primjenom čl. 37. st. 1. u vezi čl. 32. st. 2. ZKP-a, ipak postoji razlog za otklon po osnovi "ako se izvan okolnosti iz čl. st. 1., navedu i dokažu okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristranost". Prema čl. 34. st. 2. ZKP-a "stranke podnose zahtjev za izuzeće odmah nakon saznanja za razlog izuzeća". Naravno da smije, uostalom to je uobičajeni način ophođenja na sudu među pravnicima (suci, državni odvjetnici, odvjetnici).

Tako je. Neće vam škoditi da osobno dođete k sucu (ili predsjedniku vijeća, ak je bilo vijeće), i tamo ukažete na pogrešku. Možete i pismeno to obaviti, ali to će se odužiti, a pitanje je kako će se iskazati dostava na ovu adresu, pa bi mogle u međuvremenu nastati i neke negativne posljedice po vas (ak će se dostava iskazati urednom, pa protekne rok za žalbu, presuda će postati pravomoćnom). Možda vam ovo zvuči kao "picajzljanje", ali forma, pogotovo u kaznenom postupku, mora biti dosljedno ispoštovana, inače može doći do ozbiljnih problema. Najbolja varijanta otići direkt k sucu.

To zavisi od ažurnosti, prije svega policijske postaje koja će poslati optužni prijedlog Prekršajnome sudu, a nakon toga i o ažurnosti (opterećenju) konkretnog prekršajnog suda, ali mislim da je realno da ćete na jesen dobiti poziv. Nadležan će biti prekršajni sud prema mjestu počinjenja prekršaja, dakle Prekršajni sud u Pagu. Za ovaj prekršaj prema čl. 54. st. 3. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga predviđena je novčana kazna u rasponu od 5.000,00 - 20.000,00 kuna. Ali, ako ćete sve priznati, pokajati se i obećati da to više nećete raditi, možete zamoliti sud i da ublaži kaznu. Ako pak ste maloljetni, onda se možda čak i možete izvući samo sa odgojnom mjerom. Napominjem vam da bi mogli isticati i beznačajnost prekršaja (imajući u vidu relativno malu količinu dostatnu za 2-3 jointa), ali taj je institut novina uvedena u naše prekršajno pravo ovim recentnim izmjenama Prekršajnog zakona iz 2013., pa je pitanje kako će sud reagirati na ovakav "zahtjev", jer prakse još nema (pogotovo da li će ga uopće dozvoliti kod prekršaja iz domene droga). Ali neće škoditi da probate.

Iz navedenog proizlazi kako bi se ovdje ipak radilo o kaznenom postupku, u kojem je vaš otac preuzeo progon kao supsidijarni tužitelj? Naime, utaja i prijevara kaznena su djela (doduše, prijevara je i mana volje prema ZOO-u, ali utaja je isključivo kazneno djelo). Ako je doista riječ o kaznenom postupku, prema čl. 54. st. 1. ZKP-a prozlazi kako "opunomoćenik oštećenika može biti samo odvjetnik, a odvjetnika može zamijeniti odvjetnički vježbenik s položenim pravosudnim ispitom u postupku pred općinskim sudom", iz čega proizlazi kako vi možete biti opunomoćenik vašeg oca u kaznenom postupku isključivo ukoliko ste odvjetnik. Ako pak je riječ o parničnom postupku, kolega Kronična stranka vam je već sve objasnio.

Naravno da vrijedi, osim ukoliko se radi o zamjeni identiteta optuženika (ne vjerujem da je ovdje to slučaj). Čl. 462. st. 1. ZKP-a ističe da "pogreške u imenima i brojevima te druge očite pogreške ili propusti u pisanju i računanju, nedostatke u obliku i nesuglasnosti napisane presude s izvornikom ispravit će, posebnim rješenjem, predsjednik vijeća na zahtjev stranaka ili po službenoj dužnosti". S obzirom da sud barata s adresom koju je optuženik dao na uvodnom ročištu, za njega optuženik tamo i prebiva. S time da vam skrećem pozornost kako je optuženik, prema odredbi čl. 272. st. 2. ZKP-a bio dužan sudu "odmah priopćiti svaku promjenu adrese ili namjeru da promijeni adresu, a upozorit će se i na posljedice ako ne postupi prema toj obvezi", na što ga je sud sigurno upozorio. Očito on to nije učinio. A glede imena, sigurno se radi o nehotičnoj pogrešci suda. Optuženik se može obratiti sudu i ukazati mu na navedene pogreške, i on će ih ispraviti. Svakako bi mu to bilo u interesu, jer ukoliko neće uspjeti dostava presude na navedenu adresu iz presude, to bi moglo izazvati komplikacije po optuženika.

Ovo je djelomično točno razmišljanje. Naime, ovdje nije bitna promjena zakona, već činjenica da je promijenjena sudska praksa kroz redefiniranje neodređenih vrijednosti u Kaznenom zakonu od strane sjednice Kaznenog odjela VSRH od 27.12.2012. Jedno od elementarnih pravila kaznenog materijalnog prava jeste da se prema počinitelju kaznenog djela mora primijeniti zakon koji je (naj)blaži po njega, međutim u ovom predmetu to nije slučaj, jer iako doista jeste došlo do promjene KZ-a, u zakonskim opisima krađe (po starom i novom KZ-u) nije došlo do apsolutno nikakve promjene, već je ovdje odlučno da je promijenjena sudska praksa, a ona, kakva god bila, blaža ili stroža, uvijek se može primijeniti retroaktivno. Vama dođe na isto, ali je pravni rezon državnog odvjetništva pogrešan. Točno. To treba provjeriti. Zato možete izvršiti uvid u državno-odvjetnički spis i pribaviti te podatke. Pojavite se u pisarnici Općinskog državnog odvjetništva u ZG-u, velite ja sam taj i taj, došao sam izvršiti uvid u spis broj : K-DO-... Pravo je okrivljenika da se brani kako god želi, može reći da su njemu izvanzemaljci ukrali ovaj vaš bicikl, ako želi.

Ovdje ima svega - od jednostavno nekulturnog i očito vindiktivnog ponašanja (pretpostavljam od bivšeg supružnika/ce), do prekršaja iz domene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, pa do kaznenih djela (verbalni delikt - uvreda, zatim prijetnja, koja ukoliko je izrečena pred djetetom predstavlja i kazneno djelo povrede djetetovih prava kroz modalitet zlostavljanja). Žalosno u cijeloj ovoj priči jest činjenica, da najveću štetu trpi dijete (pogotovo u ovoj ranijoj dobi), dok su roditelji s druge strane toliko zaslijepljeni vlastitom borbom i podmetanjima, da to najčešće primijete kad je već prekasno. Razumijem vas, i prirodu ovog odnosa, ali vi i vaš(a) supružnik(ca) morate se zapitati samo jednu stvar - što vam je bitnije, dobiti "bitku" (jedno protiv drugog) ili "rat" (u kojem će svaki od vas dvoje dobiti "malo po nosu", ali to neće biti ništa uz daleko viši i plemenitiji cilj - odrastanje i razvoj vašeg djeteta u sretnom i civiliziranom okruženju uz podjednaku ljubav oboje roditelja)?

Tako je. Tzv. verbalni delikti (uvreda, sramoćenje i kleveta) nisu prioritet u kaznenom pravu, jer se njima povređuje isključivo čast i ugled pojedinca (čak se razmišljalo svojedobno i o njihovom izbacivanju iz kaznenog prava), stoga i ovaj 3-mjesečni rok, jer ako je netko zaista povrijeđen ovim kaznenim djelima, reagirat će promptno, neće čekati "100 godina" da se sjeti i podnese privatnu tužbu. Čl. 147. - 151. Kaznenog zakona, te čl. 60. - 63. Zakona o kaznenom postupku. Jasno, ovo što sam napisao vrijedi isključivo za kazneni postupak. Nema nikakvog utjecaja na pokretanje parnice radi naknade štete prema pravilima Zakona o obveznim odnosima.

Čl. 57. st. 1. Zakona o liječništvu - "Pokretanje disciplinskog postupka zastarijeva protekom jedne godine od saznanja tajnika Komore, odnosno osobe ovlaštene za pokretanje postupka (vas kao roditelja), odnosno protekom dvije godine od učinjene povrede". Dakle, i tajnik Komore mogao je pokrenuti disciplinski. Vi ste za povredu liječnika faktički saznali po primitku dopisa Hrvatske liječničke komore (do tog trenutka postojala je samo sumnja na vašoj strani), i od tog trenutka teče ovaj 1-godišnji rok. Skrenuo bih vam pozornost na još jednu stvar, u mišljenju HLK-a stoji : "Ranije prepoznavanje situacije možda bi rezultiralo boljim stanjem ugroženog ploda", iz čega iščitavam kako je vaše dijete i inače imalo određenih poteškoća (ili ?), a te su poteškoće mogle biti dodatno potencirane zakašnjelim induciranjem poroda. Posebno obratite pozornost na ovo što sam vam podebljao - MOGLE BITI. Zašto vam to naglašavam? Ne zato da bi vas odgovorio, dapače, da sam u vašoj koži jednako bih rezonirao, iako si ne mogu ni zamisliti kako vam je, ali ovo vam pišem zato da se pripremite na vjerojatnost da Sud Komore neće utvrditi stegovnu odgovornost liječnika. Pogotovo ako je dijete i inače imalo poteškoća. Nažalost, "ceh" se štiti koliko god može, osim ako je previd "vidljiv iz neba" i doveo do smrti.

Naravno da postoji, ali upravo kako ste i napisali - ukoliko nađu vaše podatke kod onog tko vam je to prodao. E sad, zavisi koliko je taj koji je vama to prodao, bio "pedantan", znači da li je vodio preciznu evidenciju, i to sa punim imenima i prezimenima kupaca (u što baš i ne vjerujem), ili pak je to radio pod nekim svojim šiframa, recimo Štef iz Varaždina, Šime iz Dubrovnika i sl. Kolko vidim, vi ste ovu temu otvorili prije gotovo 10 mjeseci, ako se tada nešto desilo prema ovom vašem dobavljaču, zasigurno bi dosada došli i do vas, da su našli neke vaše podatke.

Što se tiče ovog vašeg pitanja, s obzirom da je policija privremeno oduzela zastavu, Prekršajni je sud po tom pitanju u svojoj presudi morao donijeti neku odluku. Stoga, neka vaš prijatelj, prije svega pogleda jako dobro presudu Prekršajnog suda. Napominjem vam kako se, prema čl. 76 a st. 2. Prekršajnog zakona, predmet može oduzeti i kada postupak nije završen osuđujućom presudom, naravno ukoliko su ispunjeni uvjeti iz st. 1. istog članka. Ako je Prekršajni sud oduzeo zastavu, priča je gotova, neće je moći dobiti natrag. Ako nije, tada je morao donijeti odluku kako se privremeno oduzeti predmet ima vratiti optuženiku. Tada se može podnijeti zahtjev za povratom, i to Policijskoj postaji koja ju je privremeno oduzela, uz prilog oslobađajuće presude Prekršajnog suda. Ako pak se radi o varijanti u kojoj je Prekršajni sud propustio odlučiti o "sudbini" zastave, tada će biti potrebno obratiti se njemu, u smislu da odluči o vraćanju/oduzimanju predmeta. Što se tiče naknade neimovinske štete, ako vam je prijatelja to toliko pogodilo i sada želi "pravdu", neka tuži, ali morate biti svjesni jedne stvari - eventualno (jer VEEELIKO je pitanje dokazivanja pretrpljene neimovinske štete) dosuđeni iznos biti će "smiješan" u usporedbi s troškovima odvjetnika. Nitko vam ovdje, barem od ljudi s iskustvom, neće pričat "bajke", ali ako je vama lakše da vam ja ili neko drugi veli - "ma samo tuži stari, dobit ćeš milijune", onda ok...

Kao što je Gus rekao, kaznenog djela ovdje nema. Viagra nije "klasična droga", ak vas to muči (čl. 190. KZ-a). Eventualno bi se moglo raditi o prekršaju, moguće iz Zakona o lijekovima, ali nisam siguran. Da okrenemo stvari malo na šalu, valjda nećete zamjeriti, bolje probat u "narodnoj medicini" nekaj naći . Sigurnije je...

U kaj se pretvara ovaj forum, pa to nemreš vjerovat.

Kolegica Burn vam je već objasnila glavninu. Ja bi samo dodao, da je ovo veoma zrelo razmišljanje s vaše strane i dapače - uvijek je DALEKO bolji put doći do rješenja dogovorom, sporazumno, a ne da se to rješava preko suda, gdje se onda gomilaju bezvezni troškovi, a u cijeloj priči najviše strada nevino dijete. Ljudi u CSS-u vam barataju točnim brojkama, a i kolegica Burn vam ih je napisala, naravno vi ne morate plaćati ovaj minimum, možete se dogovoriti i iznad njega, naravno sukladno vašoj materijalnoj situaciji.