G-man

Obzirom na okolnosti i činjenicu da se radi o Zagrebu (gdje faktički ne možete osigurati zamjenu tužitelja) - postupanje je sasvim u redu.
 
Ne vidim kome bi se žalili i na što konkretno.

Ne, predstečajne nagodbe je ranije uređivao Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnim nagodbama, a sada predstečajni postupak uređuje Stečajni zakon (odredbe čl. 21. - 74.)
 
Na postupke koji su već bili pokrenuti u trenutku stupanja na snagu Stečajnog zakona i dalje se primjenjuju odredbe Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (čl. 442. st. 1. SZ)

Bilo bi najbolje pravnim poslom zasnovati stvarnu služnost prolaza u korist vaše nekretnine te istu upisati u ZK kao teret (list C) na nekretnini vašeg ujaka.

Pozdrav svima,
 
evo da javim, odustali smo od žalbe jer se jedan bratić odlučio na kupnju naslijeđenog stana te mu nije sada u interesu da se slučaj odugovlači zbog žalbe.
Na koji je način to najbolje napraviti? Dogovorene su cifre koje bi trebao isplatiti ostalim nasljednicima. Treba li sa svakim ponaosob potpisati Ugovor o darovanju, je li to najbolje i najjednostavnije?
Hvala

Pod uvjetom da bi jedini nasljednici iza majke bili vi i vaš brat (odnosno njegova djeca temeljem načela reprezentacije) - nužni dio iznosio bi 1/4 cjelokupne ostavine (uključujući i učinjena darovanja prema vama, ali i eventualna darovanja učinjena bratu odnosno njegovoj djeci).

Uvreda svakako da, prijetnja nije dovoljno konkretizirana, po mom mišljenju.
 
Više o tome, vidite ovdje.

Dana kada ste počinili prekršaj.
 
 
Rok je određen u izreci presude, u pravilu iznosi 8 ili 15 dana.
 
 
Dodajte da ne poričete prekršaj.
 
 
DNA znači dostavna naredba, tužitelj je policija.

Poštovana !
Moguće je da je odvjetnik išao u izravnu naplatu putem FIN-e i da su pare išle na njegov račun . Uzmite pravomoćnu presudu i idite do FINe- ispitati da li je provedena izravna ovrha tj da li je taj odvjetnički ured naplatio ta potraživanja . Prema članku 14. Kodeksa HOK odvjetnik ne može na svoj račun tražiti uplatu cjelokupnog iznosa , ali to odvjetnici uglavnom ne poštuju,i u tom slučaju trebate odvjetnika prijaviti DORH-u i HOK-u .
Ako odvjetnik nije išao u izravnu naplatu putem fine tada je trebao ići u ovrhu putem suda ,nakon pto mu FIN-a izda potvrdu da nije bilo sredstava na računu .
 
Vi trebate biti aktivni i ne telefonom samo tražiti informaciju .Pokušajte sami doznati.
Uzmite tu pravomoćnu presudu pa krenite u FINU, zatim ako u FINI ne doznate nište tada u Ovršni odjel suda . U Ovrhama neki Općinski sudovi odnosno neki suci su ne dostavljanjem rješenja o ovrsi ovršenicima napravili pravi mali biznis ,u otimačini novaca i nekretnina .
Na Općinskom sudu u ovršnoj pisarnici tražite uvid u spis na temelju te ovršne isprave koju imate .
 
Pozdrav!

Pravo iniciranja postupka premještaja rezervirano je za upravitelja konkretnog Zatvora tj. Kaznionice.
 
Više o pravima za vrijeme izdržavanja kazne zatvora možete pronaći ovdje.

Link.

Prema odredbama članka 135. Zakona o nasljeđivanju , izjava o odricanju od nasljedstva ili o prihvatu nasljedstva ne može se opozvati,no nasljednik ipak može izjavu, bilo o odricanju od nasljedstva ili o prihvatu nasljedstva, pobijati, na temelju općih pravila o pobijanju pravnih poslova zbog mana volje, odnosno po odredbama Zakona o obveznim odnosima,budući da je nasljedno pravo imovinsko pravo tj. dispozitivno pravo glede čega izjave nasljednika valja tretirati i na temelju općih normi imovinskog prava, među koje ulaze i odredbe o prihvaćanju ponude (čl. 39. i dr. ZOO-a),a također i odredbe o manama volje i svijesti iz članka 60.-66.istog zakona.

Navedeno djelo također moguće je počiniti isključivo s namjerom, tako da je nehaj isključen.
 
@ Markun
 
A što savjetovati? Meni ovo izgleda kao da ste se vi zamjerili svom šefu i sada traži "dlaku u jajetu", ali vi sama najbolje znate s kim imate posla.

O institutu zastare i njegovoj regulativi u našem kazneno-pravnom sustavu, vidite u našem članku ovdje.
Međutim, ovaj članak nastojati će prikazati i drugačiji pogled na naslovnu temu, odnosno moguću (ne)usklađenost odredbe čl. 86. Kaznenog zakona sa čl. 7. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, primarno s aspekta poštivanja odnosno zaštite načela zakonitosti (kao temeljnog načela kaznenog materijalnog prava), a s aspekta provođenja jednog od njegovih derivata – principa zabrane retroaktivnosti, uključujući i njegovu iznimku (načelo obvezne primjene blažeg zakona), kao i poštivanja načela pravne sigurnosti.
 
Da se podsjetimo, čl. 86. KZ-a glasi –
„Ako se prije nastupa zastare kaznenog progona ili zastare izvršenja kazne promijeni rok zastare, primijenit će se zastarni rokovi novog zakona“,
čime je faktički ozakonjeno stajalište Kaznenog odjela VSRH-a o pitanju dopustivosti retroaktivne primjene zastarnih rokova, zauzeto na njegovoj sjednici 1983. godine, a dodatno potvrđeno sjednicama održanima 2006. i 2007., prema kojem je takvo što moguće, uz dodatan uvjet da su iz toga isključeni oni slučajevi, u kojima bi do stupanja na snagu novih (dužih) rokova zastare, prema odredbama ranijeg zakona, nastupila zastara.
Drugim riječima, odredba čl. 86. KZ-a percipira se postupovno-pravnom, iako je smještena unutar materijalnog zakona, i stoga je dozvoljena njena retroaktivna primjena, uz izraženu ogradu. Ovakvo stajalište, naizgled je na štetu okrivljenika jer produljuje rok zastare kaznenog progona, ali opravdava se stajalištem kako je zastara institut uveden iz razloga oportuniteta postupka (vremenski određenog perioda unutar kojeg vođenje kaznenog postupka ima smisla, jer debelo zakašnjela pravda nije pravda, a znatan protek vremena dovodi u pitanje i sam kredibilitet njezina utvrđenja), i da nikad nije i neće biti privilegijem optuženika, te da njegova materijalna prava i položaj u postupku eventualnim produljenjem rokova zastare, ničime nisu povrijeđena.
Načelo zakonitosti i pravne sigurnosti, u suštini znače da počinitelj kaznenog djela, u trenutku počinjenja djela zna da to što je učinio predstavlja kazneno djelo, o kojem točno se kaznenom djelu radi i kakvu kaznu može očekivati za to kazneno djelo, ali pitanje je da li to podrazumijeva i njegovu privilegiju saznanja do kada može očekivati progon države odnosno posljedično kalkulirati s istim očekivanjem te eskivirati progon. Stajalište našeg zakondavstva i prakse je da ne podrazumijeva. Jasno, u slučajevima u kojima je zastara prema ranijim rokovima već istekla, poradi zaštite spomenutih načela, kao i povjerenja građana u pravnu državu, nije dozvoljeno „oživljavanje iz mrtvih“ takvih predmeta i njihovo procesuiranje. Da ne bi ispalo da je Hrvatska usamljena u takvu razmišljanju, svjedoče identična stajališta u zakonodavstvu SR Njemačke i Francuske.
 
Pa, ipak postavlja se pitanje je li takvo stajalište potpuno u skladu sa čl. 7. EKLJP-a, s aspekta načela zakonitosti i načela obvezne primjene blažeg zakona, kao jednog od njegovih derivata?
Navedeno pitanje već se pojavilo pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, među prvim predmetima bio je predmet Coeme i dr. protiv Belgije. U navedenom predmetu, u suštini radilo se o tome da je, nakon počinjenja kaznenog djela, a tijekom vođenja postupka protiv gospodina Coeme-a i drugih, došlo do produženja zastarnog roka kaznenog progona (s tri na pet godina), koji je tada, u konačnici bio i primijenjen na njihov slučaj. Coeme i ostali podnijeli su tužbu sudu u Strasbourgu, sa napomenom da je prema njihovu mišljenju, među ostalim, takvim postupanjem sudova u Belgiji došlo do povrede čl. 7. EKLJP.
Sud u Strasbourgu nije utvrdio povredu čl. 7. Konvencije sa obrazloženjem da je prema belgijskom kaznenom pravu, institut zastare i sve odredbe vezane oko njega, institut kaznenog postupovnog prava, i da sukladno tome, nema nikakve zapreke za njegovu retroaktivnu primjenu, obzirom da je temeljno načelo postupovnog kaznenog prava po pitanju njegove vremenske primjene – tempus regit actum, odnosno da se kazneni postupak vodi prema odredbama zakona koji je na snazi u trenutku poduzimanja radnje (ako samim zakonom nije drugačije određeno).
U teoriji kaznenog prava, u načelu nema spora kako se princip zabrane retroaktivnosti odnosi na materijalno-pravne odredbe kaznenog prava, a ne i postupovno-pravne (uz iznimke određene samim postupovnim zakonom). No, isti sud se ne izjašnjava decidirano što bi bilo kada bi se radilo o slučaju da su sukladno odredbama domicilnog prava, zastara i njene odredbe klasificirane kao institut kaznenog materijalnog prava, što je posljedično dovelo do toga da su mnogi autori ovakvo stajalište Europskog suda iskoristili za izvođenje argumenta a contrario, odnosno da bi u obrnutom slučaju bila utvrđena povreda čl. 7. Konvencije.
U prilog takvog razmišljanja svakako ide i mišljenje Venecijanske komisije na identičan upit Ustavnog suda Gruzije iz 2009., gdje spomenuta Komisija daje sljedeće mišljenje – „Sudska praksa Europskog suda za ljudska prava ustanovljuje da je, ukoliko se prema domaćem pravu države zastara smatra institutom proceduralne, a ne materijalne naravi, dopušteno mijenjati zastaru u smislu produženja zastarnih rokova sa retroaktivnim učinkom vezano uz kaznena djela kod kojih zastarni rok još nije istekao u trenutku uvođenja izmjene. ... To međutim, ne ograničava pravo države da donese takva pravna pravila, prema kojima istek zastarnog roka implicira supstantivna (materijalna), a ne samo procesna prava, u kojem slučaju produljenje zastarnog roka sa retroaktivnim učinkom ne bi bilo dozvoljeno.“
 
Ovi argumenti imaju težinu. Pa ipak, postavlja se pitanje kakvu bi odluku Europski sud donio, da primjerice osuđenik iz Republike Hrvatske odluči ovo pitanje dovesti pred njega?
Prema informacijama dostupnima autoru ovog teksta, (zasada barem) ne postoji nijedna odluka Europskog suda po podnesenoj identičnoj tužbi, u kojoj se on decidirano izjasnio o ovoj problematici. Postoji spomenuti slučaj Coeme i dr. protiv Belgije, ali ponovno ukazujem da je zastara prema belgijskom pravnom sustavu institut kaznenog postupovnog prava (pa povrede nema), što nas vodi do idućeg pitanja – institut kojeg kaznenog prava je zastara u našem sustavu?
O tome postoje suprotstavljena razmišljanja. Primjerice Bačić i Cvitanović smatraju zastaru razlogom isključenja kažnjivosti kao jednog od strukturnih elemenata kaznenog djela, odnosno prema njima zastara ima čisti materijalno-pravni karakter, stoga bi retroaktivna primjena produljenih rokova zastare narušavala princip zabrane retroaktivnosti, tim više budući bi bila na štetu okrivljenika. Štoviše, u prilog takvom razmišljanju govori i službeno obrazloženje Novele Kaznenog zakona iz 2006., gdje je predlagatelj istaknuo sljedeće – „produljeni zastarni rokovi mogu se odnositi i primijeniti samo na kaznena djela koja bi bila ili će biti počinjena nakon stupanja na snagu zakona s takvim promjenama, a nikako retroaktivno na kaznena djela ili izrečene kazne prije toga“, što je kako vidimo protivno sadašnjoj regulativi.
S druge strane, Novoselec i Bojanić ističu kako zastara osim nesporne materijalno-pravne prirode ima i procesno-pravnu narav, a koja se očituje da predstavlja tzv. negativnu procesnu pretpostavku, tj. onemogućava vođenje kaznenog postupka protekom njena roka, u kojem slučaju se kazneni postupak ili obustavlja rješenjem ili završava donošenjem tzv. formalne presude (presude kojom se optužba odbija). Glede navedenog nema spora, ali ostaje pitanje da li ovaj procesno-pravni karakter zastare, automatizmom dovodi do razmišljanja da naš sustav zapravo prihvaća mješovitu teoriju o značaju instituta zastare, pa time naša aktualna legislativa moguće ne bi bila protivna čl. 7. Konvencije? Tim više, što naša judikatura nudi niz odluka u kojima se jasno ističe kako je zastara institut materijalnog kaznenog prava. Možda se u moru razmišljanja najlogičnijim čini pojašnjenje „mješovitog“ karaktera zastare, dano od Cvitanovića, koji ističe kako „je zastara primarno materijalno-pravni institut s obzirom na to da je njegov materijalno-pravni sadržaj u odnosu na procesni - causa efficiens (tvorni, proizvodni uzrok koji ne samo da po formuli principium influens esse in aliud određuje bitak nečega nego ga određuje na točno određeni način, tako da opstojnost toga drugoga u potpunosti ovisi o djelovanju prvoga)“.
 
U nastavku ću iznijeti još nekoliko stvari koje treba imati u vidu.
Prva se odnosi na slučaj Scoppola vs Italija (No. 2), u kojem je Europski sud jasno ustvrdio da klasifikacija (smještaj) pojedine odredbe unutar domicilnog prava nije odlučujući za procjenu njena karaktera (materijalno ili postupovno-pravnog), što nam zapravo ne pomaže u odgovoru na naše pitanje, ali ujedno ne daje za pravo onima koji smatraju odgovor jasnim, budući je zastara kod nas propisana materijalnim zakonom (Kaznenim zakonom), pa bi stoga trebala biti percipirana čistim materijalno-pravnim institutom.
Nadalje, Hrvatska nije jedina zemlja koju muči navedeno pitanje, što se može razaznati iz ovog primjera slične tematike naših susjeda iz Italije.
Također, treba istaknuti i malu nekonzistentnost našeg zakonodavca, što svakako ne pridonosi pravnoj sigurnosti, kao ni uvjerljivosti zakonodavca u propisivanju zakona. Naime, zanimljivo je da je stajalište našeg zakonodavca u Prekršajnom zakonu po pitanju retroaktivne primjene zastarnih rokova, nomotehnički sasvim drugačije. Naime, novelom PZ-a iz 2013., i u prekršajnom pravu napušteno je razlikovanje između tzv. relativne (2 godine) i apsolutne (4 godine) zastare, te je uveden jedinstveni pojam zastare (a koja je faktički zamijenila raniju apsolutnu zastaru – 4 godine). Međutim, u čl. 14c Prekršajnog zakona (2013.), o utjecaju i primjeni novih rokova zastare, zakonodavac ističe kako se „na zastaru prekršajnog progona i zastaru izvršenja prekršajnopravne sankcije primjenjuje se rok zastare propisan u vrijeme počinjenja prekršaja“. Ovo se lakonski može argumentirati sa time kako su rokovi apsolutne zastare iz ranijeg PZ-a i jedinstveni rok zastare iz noveliranog PZ-a identični (4 godine), pa stoga odredba u stilu one iz čl. 86. KZ-a ne bi imala smisla budući do produženja rokova nije došlo (osim u slučaju isteka roka relativne zastare iz ranijeg PZ-a), ali se pritom zaboravlja na nomotehniku i pravnu formulaciju kojom se takvo što propisuje. Jer ovakvim nomotehničkim rješenjem, zakonodavac opet vrlo nespretno ostavlja prostora zaključku da nije sinkroniziran u regulativi dviju „bratskih“ grana prava – kaznenog i prekršajnog, čiji principi funkcioniranja imaju jednake uzuse i načela. Argumenti da su prekršaji i kaznena djela neusporedivi, po pitanju njihove ozbiljnosti, a kod zastare o razlici u dužini trajnja njenih rokova – nisu argumenti, već nedostatak istih.
U konačnici, treba imati na umu i činjenicu da je kazneno pravo, bez ikakve dvojbe najrigoroznija i najsurovija grana prava, koja u sebi nosi potencijal da doslovce uništi život pojedinca i stoga zahtijeva vrlo, vrlo restriktivan pristup, posebice u procjeni i tumačenju pojedinih njenih odredaba, gdje je osnovna nit vodilja da iste ne smiju biti propisane niti primijenjene na štetu okrivljenika odnosno ne smiju pogoršati njegovu poziciju u postupku. Ovo je univerzalno prihvaćeni princip.
 
Zaključno - osobno se, za razliku od nekih, ne bih usudio upuštati u prejudiciranje u slučaju eventualne tužbe Europskom sudu od strane osuđenika u RH, jer dihotomija u teoriji kaznenog prava po ovom pitanju je nevjerojatno izražena, a zastupljenost i argumenti obje strane, podjednaka su broja i snage. Međutim, bilo bi oportuno, i za zakonodavca i za pravosuđe u cjelini (i osobno svakako podupirem), da svatko tko smatra da postoji nesuglasnost odredbe čl. 86. našeg KZ-a sa čl. 7. Konvencije, podnese tužbu Europskom sudu (budući izražavam sumnju da bi naš Ustavni sud u povodu ustavne tužbe odstupio od postojeće regulative), pa da se jednom zauvijek „demistificira“ čl. 86. KZ-a i njegova „pravna valjanost“, da Sud dade svoje konačno mišljenje i da znamo na čemu smo, i radi samih okrivljenika i radi budućeg postupanja, a ponajviše radi načela zakonitosti i pravne sigurnosti.
Ovaj članak napisan je upravo na tragu da se prikaže i drugi pogled na ovu problematiku, onu koja odstupa od trenutne legislative i koja je daleko od jednostavne, kakvom je pojedinci nastoje prikazati.
 
Za one koje zanima saznati nešto detaljnije o teoretskom poimanju instituta zastare, sa istaknutom problematikom i osvrtom na rješenja u pojedinim državama, preporučam rad autorice Ruth A. Kok, kao jedan od najboljih na tu tematiku.

Hi Legalno017,
Može . Imamo 100 stavki (javite ako je nešto krivo):
5*1500
2*558
21*225
48*300
24*280
Ukupno: 34461 kn
Ukupno kamata: 20960.27 kn (na dan 01.03.2016)
Sveukupno: 55421.27 kn

Razdoblje od - do Iznos Stopa Dani/g. Kamata 06.09.2007-31.12.2007 1500.00 15% 117/365 72.12 01.01.2008-31.12.2008 1500.00 14% 366/366 210.00 01.01.2009-31.12.2009 1500.00 14% 365/365 210.00 01.01.2010-31.12.2010 1500.00 14% 365/365 210.00 01.01.2011-30.06.2011 1500.00 14% 181/365 104.14 01.07.2011-31.12.2011 1500.00 12% 184/365 90.74 01.01.2012-31.12.2012 1500.00 12% 366/366 180.00 01.01.2013-31.12.2013 1500.00 12% 365/365 180.00 01.01.2014-31.12.2014 1500.00 12% 365/365 180.00 01.01.2015-31.07.2015 1500.00 12% 212/365 104.55 01.08.2015-31.12.2015 1500.00 8.14% 153/365 51.18 01.01.2016-01.03.2016 1500.00 8.05% 61/366 20.13 06.10.2007-31.12.2007 1500.00 15% 87/365 53.63 01.01.2008-31.12.2008 1500.00 14% 366/366 210.00 01.01.2009-31.12.2009 1500.00 14% 365/365 210.00 01.01.2010-31.12.2010 1500.00 14% 365/365 210.00 01.01.2011-30.06.2011 1500.00 14% 181/365 104.14 01.07.2011-31.12.2011 1500.00 12% 184/365 90.74 01.01.2012-31.12.2012 1500.00 12% 366/366 180.00 01.01.2013-31.12.2013 1500.00 12% 365/365 180.00 01.01.2014-31.12.2014 1500.00 12% 365/365 180.00 01.01.2015-31.07.2015 1500.00 12% 212/365 104.55 01.08.2015-31.12.2015 1500.00 8.14% 153/365 51.18 01.01.2016-01.03.2016 1500.00 8.05% 61/366 20.13 06.11.2007-31.12.2007 1500.00 15% 56/365 34.52 01.01.2008-31.12.2008 1500.00 14% 366/366 210.00 01.01.2009-31.12.2009 1500.00 14% 365/365 210.00 01.01.2010-31.12.2010 1500.00 14% 365/365 210.00 01.01.2011-30.06.2011 1500.00 14% 181/365 104.14 01.07.2011-31.12.2011 1500.00 12% 184/365 90.74 01.01.2012-31.12.2012 1500.00 12% 366/366 180.00 01.01.2013-31.12.2013 1500.00 12% 365/365 180.00 01.01.2014-31.12.2014 1500.00 12% 365/365 180.00 01.01.2015-31.07.2015 1500.00 12% 212/365 104.55 01.08.2015-31.12.2015 1500.00 8.14% 153/365 51.18 01.01.2016-01.03.2016 1500.00 8.05% 61/366 20.13 06.12.2007-31.12.2007 1500.00 15% 26/365 16.03 01.01.2008-31.12.2008 1500.00 14% 366/366 210.00 01.01.2009-31.12.2009 1500.00 14% 365/365 210.00 01.01.2010-31.12.2010 1500.00 14% 365/365 210.00 01.01.2011-30.06.2011 1500.00 14% 181/365 104.14 01.07.2011-31.12.2011 1500.00 12% 184/365 90.74 01.01.2012-31.12.2012 1500.00 12% 366/366 180.00 01.01.2013-31.12.2013 1500.00 12% 365/365 180.00 01.01.2014-31.12.2014 1500.00 12% 365/365 180.00 01.01.2015-31.07.2015 1500.00 12% 212/365 104.55 01.08.2015-31.12.2015 1500.00 8.14% 153/365 51.18 01.01.2016-01.03.2016 1500.00 8.05% 61/366 20.13 06.01.2008-31.12.2008 1500.00 14% 361/366 207.13 01.01.2009-31.12.2009 1500.00 14% 365/365 210.00 01.01.2010-31.12.2010 1500.00 14% 365/365 210.00 01.01.2011-30.06.2011 1500.00 14% 181/365 104.14 01.07.2011-31.12.2011 1500.00 12% 184/365 90.74 01.01.2012-31.12.2012 1500.00 12% 366/366 180.00 01.01.2013-31.12.2013 1500.00 12% 365/365 180.00 01.01.2014-31.12.2014 1500.00 12% 365/365 180.00 01.01.2015-31.07.2015 1500.00 12% 212/365 104.55 01.08.2015-31.12.2015 1500.00 8.14% 153/365 51.18 01.01.2016-01.03.2016 1500.00 8.05% 61/366 20.13 06.02.2008-31.12.2008 558.00 14% 330/366 70.44 01.01.2009-31.12.2009 558.00 14% 365/365 78.12 01.01.2010-31.12.2010 558.00 14% 365/365 78.12 01.01.2011-30.06.2011 558.00 14% 181/365 38.74 01.07.2011-31.12.2011 558.00 12% 184/365 33.76 01.01.2012-31.12.2012 558.00 12% 366/366 66.96 01.01.2013-31.12.2013 558.00 12% 365/365 66.96 01.01.2014-31.12.2014 558.00 12% 365/365 66.96 01.01.2015-31.07.2015 558.00 12% 212/365 38.89 01.08.2015-31.12.2015 558.00 8.14% 153/365 19.04 01.01.2016-01.03.2016 558.00 8.05% 61/366 7.49 06.03.2008-31.12.2008 558.00 14% 301/366 64.25 01.01.2009-31.12.2009 558.00 14% 365/365 78.12 01.01.2010-31.12.2010 558.00 14% 365/365 78.12 01.01.2011-30.06.2011 558.00 14% 181/365 38.74 01.07.2011-31.12.2011 558.00 12% 184/365 33.76 01.01.2012-31.12.2012 558.00 12% 366/366 66.96 01.01.2013-31.12.2013 558.00 12% 365/365 66.96 01.01.2014-31.12.2014 558.00 12% 365/365 66.96 01.01.2015-31.07.2015 558.00 12% 212/365 38.89 01.08.2015-31.12.2015 558.00 8.14% 153/365 19.04 01.01.2016-01.03.2016 558.00 8.05% 61/366 7.49 06.04.2008-31.12.2008 225.00 14% 270/366 23.24 01.01.2009-31.12.2009 225.00 14% 365/365 31.50 01.01.2010-31.12.2010 225.00 14% 365/365 31.50 01.01.2011-30.06.2011 225.00 14% 181/365 15.62 01.07.2011-31.12.2011 225.00 12% 184/365 13.61 01.01.2012-31.12.2012 225.00 12% 366/366 27.00 01.01.2013-31.12.2013 225.00 12% 365/365 27.00 01.01.2014-31.12.2014 225.00 12% 365/365 27.00 01.01.2015-31.07.2015 225.00 12% 212/365 15.68 01.08.2015-31.12.2015 225.00 8.14% 153/365 7.68 01.01.2016-01.03.2016 225.00 8.05% 61/366 3.02 06.05.2008-31.12.2008 225.00 14% 240/366 20.66 01.01.2009-31.12.2009 225.00 14% 365/365 31.50 01.01.2010-31.12.2010 225.00 14% 365/365 31.50 01.01.2011-30.06.2011 225.00 14% 181/365 15.62 01.07.2011-31.12.2011 225.00 12% 184/365 13.61 01.01.2012-31.12.2012 225.00 12% 366/366 27.00 01.01.2013-31.12.2013 225.00 12% 365/365 27.00 01.01.2014-31.12.2014 225.00 12% 365/365 27.00 01.01.2015-31.07.2015 225.00 12% 212/365 15.68 01.08.2015-31.12.2015 225.00 8.14% 153/365 7.68 01.01.2016-01.03.2016 225.00 8.05% 61/366 3.02 06.06.2008-31.12.2008 225.00 14% 209/366 17.99 01.01.2009-31.12.2009 225.00 14% 365/365 31.50 01.01.2010-31.12.2010 225.00 14% 365/365 31.50 01.01.2011-30.06.2011 225.00 14% 181/365 15.62 01.07.2011-31.12.2011 225.00 12% 184/365 13.61 01.01.2012-31.12.2012 225.00 12% 366/366 27.00 01.01.2013-31.12.2013 225.00 12% 365/365 27.00 01.01.2014-31.12.2014 225.00 12% 365/365 27.00 01.01.2015-31.07.2015 225.00 12% 212/365 15.68 01.08.2015-31.12.2015 225.00 8.14% 153/365 7.68 01.01.2016-01.03.2016 225.00 8.05% 61/366 3.02 06.07.2008-31.12.2008 225.00 14% 179/366 15.41 01.01.2009-31.12.2009 225.00 14% 365/365 31.50 01.01.2010-31.12.2010 225.00 14% 365/365 31.50 01.01.2011-30.06.2011 225.00 14% 181/365 15.62 01.07.2011-31.12.2011 225.00 12% 184/365 13.61 01.01.2012-31.12.2012 225.00 12% 366/366 27.00 01.01.2013-31.12.2013 225.00 12% 365/365 27.00 01.01.2014-31.12.2014 225.00 12% 365/365 27.00 01.01.2015-31.07.2015 225.00 12% 212/365 15.68 01.08.2015-31.12.2015 225.00 8.14% 153/365 7.68 01.01.2016-01.03.2016 225.00 8.05% 61/366 3.02 06.08.2008-31.12.2008 225.00 14% 148/366 12.74 01.01.2009-31.12.2009 225.00 14% 365/365 31.50 01.01.2010-31.12.2010 225.00 14% 365/365 31.50 01.01.2011-30.06.2011 225.00 14% 181/365 15.62 01.07.2011-31.12.2011 225.00 12% 184/365 13.61 01.01.2012-31.12.2012 225.00 12% 366/366 27.00 01.01.2013-31.12.2013 225.00 12% 365/365 27.00 01.01.2014-31.12.2014 225.00 12% 365/365 27.00 01.01.2015-31.07.2015 225.00 12% 212/365 15.68 01.08.2015-31.12.2015 225.00 8.14% 153/365 7.68 01.01.2016-01.03.2016 225.00 8.05% 61/366 3.02 06.09.2008-31.12.2008 225.00 14% 117/366 10.07 01.01.2009-31.12.2009 225.00 14% 365/365 31.50 01.01.2010-31.12.2010 225.00 14% 365/365 31.50 01.01.2011-30.06.2011 225.00 14% 181/365 15.62 01.07.2011-31.12.2011 225.00 12% 184/365 13.61 01.01.2012-31.12.2012 225.00 12% 366/366 27.00 01.01.2013-31.12.2013 225.00 12% 365/365 27.00 01.01.2014-31.12.2014 225.00 12% 365/365 27.00 01.01.2015-31.07.2015 225.00 12% 212/365 15.68 01.08.2015-31.12.2015 225.00 8.14% 153/365 7.68 01.01.2016-01.03.2016 225.00 8.05% 61/366 3.02 06.10.2008-31.12.2008 225.00 14% 87/366 7.49 01.01.2009-31.12.2009 225.00 14% 365/365 31.50 01.01.2010-31.12.2010 225.00 14% 365/365 31.50 01.01.2011-30.06.2011 225.00 14% 181/365 15.62 01.07.2011-31.12.2011 225.00 12% 184/365 13.61 01.01.2012-31.12.2012 225.00 12% 366/366 27.00 01.01.2013-31.12.2013 225.00 12% 365/365 27.00 01.01.2014-31.12.2014 225.00 12% 365/365 27.00 01.01.2015-31.07.2015 225.00 12% 212/365 15.68 01.08.2015-31.12.2015 225.00 8.14% 153/365 7.68 01.01.2016-01.03.2016 225.00 8.05% 61/366 3.02 06.11.2008-31.12.2008 225.00 14% 56/366 4.82 01.01.2009-31.12.2009 225.00 14% 365/365 31.50 01.01.2010-31.12.2010 225.00 14% 365/365 31.50 01.01.2011-30.06.2011 225.00 14% 181/365 15.62 01.07.2011-31.12.2011 225.00 12% 184/365 13.61 01.01.2012-31.12.2012 225.00 12% 366/366 27.00 01.01.2013-31.12.2013 225.00 12% 365/365 27.00 01.01.2014-31.12.2014 225.00 12% 365/365 27.00 01.01.2015-31.07.2015 225.00 12% 212/365 15.68 01.08.2015-31.12.2015 225.00 8.14% 153/365 7.68 01.01.2016-01.03.2016 225.00 8.05% 61/366 3.02 06.12.2008-31.12.2008 225.00 14% 26/366 2.24 01.01.2009-31.12.2009 225.00 14% 365/365 31.50 01.01.2010-31.12.2010 225.00 14% 365/365 31.50 01.01.2011-30.06.2011 225.00 14% 181/365 15.62 01.07.2011-31.12.2011 225.00 12% 184/365 13.61 01.01.2012-31.12.2012 225.00 12% 366/366 27.00 01.01.2013-31.12.2013 225.00 12% 365/365 27.00 01.01.2014-31.12.2014 225.00 12% 365/365 27.00 01.01.2015-31.07.2015 225.00 12% 212/365 15.68 01.08.2015-31.12.2015 225.00 8.14% 153/365 7.68 01.01.2016-01.03.2016 225.00 8.05% 61/366 3.02 06.01.2009-31.12.2009 225.00 14% 360/365 31.07 01.01.2010-31.12.2010 225.00 14% 365/365 31.50 01.01.2011-30.06.2011 225.00 14% 181/365 15.62 01.07.2011-31.12.2011 225.00 12% 184/365 13.61 01.01.2012-31.12.2012 225.00 12% 366/366 27.00 01.01.2013-31.12.2013 225.00 12% 365/365 27.00 01.01.2014-31.12.2014 225.00 12% 365/365 27.00 01.01.2015-31.07.2015 225.00 12% 212/365 15.68 01.08.2015-31.12.2015 225.00 8.14% 153/365 7.68 01.01.2016-01.03.2016 225.00 8.05% 61/366 3.02 06.02.2009-31.12.2009 225.00 14% 329/365 28.39 01.01.2010-31.12.2010 225.00 14% 365/365 31.50 01.01.2011-30.06.2011 225.00 14% 181/365 15.62 01.07.2011-31.12.2011 225.00 12% 184/365 13.61 01.01.2012-31.12.2012 225.00 12% 366/366 27.00 01.01.2013-31.12.2013 225.00 12% 365/365 27.00 01.01.2014-31.12.2014 225.00 12% 365/365 27.00 01.01.2015-31.07.2015 225.00 12% 212/365 15.68 01.08.2015-31.12.2015 225.00 8.14% 153/365 7.68 01.01.2016-01.03.2016 225.00 8.05% 61/366 3.02 06.03.2009-31.12.2009 225.00 14% 301/365 25.98 01.01.2010-31.12.2010 225.00 14% 365/365 31.50 01.01.2011-30.06.2011 225.00 14% 181/365 15.62 01.07.2011-31.12.2011 225.00 12% 184/365 13.61 01.01.2012-31.12.2012 225.00 12% 366/366 27.00 01.01.2013-31.12.2013 225.00 12% 365/365 27.00 01.01.2014-31.12.2014 225.00 12% 365/365 27.00 01.01.2015-31.07.2015 225.00 12% 212/365 15.68 01.08.2015-31.12.2015 225.00 8.14% 153/365 7.68 01.01.2016-01.03.2016 225.00 8.05% 61/366 3.02 06.04.2009-31.12.2009 225.00 14% 270/365 23.30 01.01.2010-31.12.2010 225.00 14% 365/365 31.50 01.01.2011-30.06.2011 225.00 14% 181/365 15.62 01.07.2011-31.12.2011 225.00 12% 184/365 13.61 01.01.2012-31.12.2012 225.00 12% 366/366 27.00 01.01.2013-31.12.2013 225.00 12% 365/365 27.00 01.01.2014-31.12.2014 225.00 12% 365/365 27.00 01.01.2015-31.07.2015 225.00 12% 212/365 15.68 01.08.2015-31.12.2015 225.00 8.14% 153/365 7.68 01.01.2016-01.03.2016 225.00 8.05% 61/366 3.02 06.05.2009-31.12.2009 225.00 14% 240/365 20.71 01.01.2010-31.12.2010 225.00 14% 365/365 31.50 01.01.2011-30.06.2011 225.00 14% 181/365 15.62 01.07.2011-31.12.2011 225.00 12% 184/365 13.61 01.01.2012-31.12.2012 225.00 12% 366/366 27.00 01.01.2013-31.12.2013 225.00 12% 365/365 27.00 01.01.2014-31.12.2014 225.00 12% 365/365 27.00 01.01.2015-31.07.2015 225.00 12% 212/365 15.68 01.08.2015-31.12.2015 225.00 8.14% 153/365 7.68 01.01.2016-01.03.2016 225.00 8.05% 61/366 3.02 06.06.2009-31.12.2009 225.00 14% 209/365 18.04 01.01.2010-31.12.2010 225.00 14% 365/365 31.50 01.01.2011-30.06.2011 225.00 14% 181/365 15.62 01.07.2011-31.12.2011 225.00 12% 184/365 13.61 01.01.2012-31.12.2012 225.00 12% 366/366 27.00 01.01.2013-31.12.2013 225.00 12% 365/365 27.00 01.01.2014-31.12.2014 225.00 12% 365/365 27.00 01.01.2015-31.07.2015 225.00 12% 212/365 15.68 01.08.2015-31.12.2015 225.00 8.14% 153/365 7.68 01.01.2016-01.03.2016 225.00 8.05% 61/366 3.02 06.07.2009-31.12.2009 225.00 14% 179/365 15.45 01.01.2010-31.12.2010 225.00 14% 365/365 31.50 01.01.2011-30.06.2011 225.00 14% 181/365 15.62 01.07.2011-31.12.2011 225.00 12% 184/365 13.61 01.01.2012-31.12.2012 225.00 12% 366/366 27.00 01.01.2013-31.12.2013 225.00 12% 365/365 27.00 01.01.2014-31.12.2014 225.00 12% 365/365 27.00 01.01.2015-31.07.2015 225.00 12% 212/365 15.68 01.08.2015-31.12.2015 225.00 8.14% 153/365 7.68 01.01.2016-01.03.2016 225.00 8.05% 61/366 3.02 06.08.2009-31.12.2009 225.00 14% 148/365 12.77 01.01.2010-31.12.2010 225.00 14% 365/365 31.50 01.01.2011-30.06.2011 225.00 14% 181/365 15.62 01.07.2011-31.12.2011 225.00 12% 184/365 13.61 01.01.2012-31.12.2012 225.00 12% 366/366 27.00 01.01.2013-31.12.2013 225.00 12% 365/365 27.00 01.01.2014-31.12.2014 225.00 12% 365/365 27.00 01.01.2015-31.07.2015 225.00 12% 212/365 15.68 01.08.2015-31.12.2015 225.00 8.14% 153/365 7.68 01.01.2016-01.03.2016 225.00 8.05% 61/366 3.02 06.09.2009-31.12.2009 225.00 14% 117/365 10.10 01.01.2010-31.12.2010 225.00 14% 365/365 31.50 01.01.2011-30.06.2011 225.00 14% 181/365 15.62 01.07.2011-31.12.2011 225.00 12% 184/365 13.61 01.01.2012-31.12.2012 225.00 12% 366/366 27.00 01.01.2013-31.12.2013 225.00 12% 365/365 27.00 01.01.2014-31.12.2014 225.00 12% 365/365 27.00 01.01.2015-31.07.2015 225.00 12% 212/365 15.68 01.08.2015-31.12.2015 225.00 8.14% 153/365 7.68 01.01.2016-01.03.2016 225.00 8.05% 61/366 3.02 06.10.2009-31.12.2009 225.00 14% 87/365 7.51 01.01.2010-31.12.2010 225.00 14% 365/365 31.50 01.01.2011-30.06.2011 225.00 14% 181/365 15.62 01.07.2011-31.12.2011 225.00 12% 184/365 13.61 01.01.2012-31.12.2012 225.00 12% 366/366 27.00 01.01.2013-31.12.2013 225.00 12% 365/365 27.00 01.01.2014-31.12.2014 225.00 12% 365/365 27.00 01.01.2015-31.07.2015 225.00 12% 212/365 15.68 01.08.2015-31.12.2015 225.00 8.14% 153/365 7.68 01.01.2016-01.03.2016 225.00 8.05% 61/366 3.02 06.11.2009-31.12.2009 225.00 14% 56/365 4.83 01.01.2010-31.12.2010 225.00 14% 365/365 31.50 01.01.2011-30.06.2011 225.00 14% 181/365 15.62 01.07.2011-31.12.2011 225.00 12% 184/365 13.61 01.01.2012-31.12.2012 225.00 12% 366/366 27.00 01.01.2013-31.12.2013 225.00 12% 365/365 27.00 01.01.2014-31.12.2014 225.00 12% 365/365 27.00 01.01.2015-31.07.2015 225.00 12% 212/365 15.68 01.08.2015-31.12.2015 225.00 8.14% 153/365 7.68 01.01.2016-01.03.2016 225.00 8.05% 61/366 3.02 06.12.2009-31.12.2009 225.00 14% 26/365 2.24 01.01.2010-31.12.2010 225.00 14% 365/365 31.50 01.01.2011-30.06.2011 225.00 14% 181/365 15.62 01.07.2011-31.12.2011 225.00 12% 184/365 13.61 01.01.2012-31.12.2012 225.00 12% 366/366 27.00 01.01.2013-31.12.2013 225.00 12% 365/365 27.00 01.01.2014-31.12.2014 225.00 12% 365/365 27.00 01.01.2015-31.07.2015 225.00 12% 212/365 15.68 01.08.2015-31.12.2015 225.00 8.14% 153/365 7.68 01.01.2016-01.03.2016 225.00 8.05% 61/366 3.02 06.01.2010-31.12.2010 300.00 14% 360/365 41.42 01.01.2011-30.06.2011 300.00 14% 181/365 20.83 01.07.2011-31.12.2011 300.00 12% 184/365 18.15 01.01.2012-31.12.2012 300.00 12% 366/366 36.00 01.01.2013-31.12.2013 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.02.2010-31.12.2010 300.00 14% 329/365 37.86 01.01.2011-30.06.2011 300.00 14% 181/365 20.83 01.07.2011-31.12.2011 300.00 12% 184/365 18.15 01.01.2012-31.12.2012 300.00 12% 366/366 36.00 01.01.2013-31.12.2013 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.03.2010-31.12.2010 300.00 14% 301/365 34.64 01.01.2011-30.06.2011 300.00 14% 181/365 20.83 01.07.2011-31.12.2011 300.00 12% 184/365 18.15 01.01.2012-31.12.2012 300.00 12% 366/366 36.00 01.01.2013-31.12.2013 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.04.2010-31.12.2010 300.00 14% 270/365 31.07 01.01.2011-30.06.2011 300.00 14% 181/365 20.83 01.07.2011-31.12.2011 300.00 12% 184/365 18.15 01.01.2012-31.12.2012 300.00 12% 366/366 36.00 01.01.2013-31.12.2013 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.05.2010-31.12.2010 300.00 14% 240/365 27.62 01.01.2011-30.06.2011 300.00 14% 181/365 20.83 01.07.2011-31.12.2011 300.00 12% 184/365 18.15 01.01.2012-31.12.2012 300.00 12% 366/366 36.00 01.01.2013-31.12.2013 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.06.2010-31.12.2010 300.00 14% 209/365 24.05 01.01.2011-30.06.2011 300.00 14% 181/365 20.83 01.07.2011-31.12.2011 300.00 12% 184/365 18.15 01.01.2012-31.12.2012 300.00 12% 366/366 36.00 01.01.2013-31.12.2013 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.07.2010-31.12.2010 300.00 14% 179/365 20.60 01.01.2011-30.06.2011 300.00 14% 181/365 20.83 01.07.2011-31.12.2011 300.00 12% 184/365 18.15 01.01.2012-31.12.2012 300.00 12% 366/366 36.00 01.01.2013-31.12.2013 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.08.2010-31.12.2010 300.00 14% 148/365 17.03 01.01.2011-30.06.2011 300.00 14% 181/365 20.83 01.07.2011-31.12.2011 300.00 12% 184/365 18.15 01.01.2012-31.12.2012 300.00 12% 366/366 36.00 01.01.2013-31.12.2013 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.09.2010-31.12.2010 300.00 14% 117/365 13.46 01.01.2011-30.06.2011 300.00 14% 181/365 20.83 01.07.2011-31.12.2011 300.00 12% 184/365 18.15 01.01.2012-31.12.2012 300.00 12% 366/366 36.00 01.01.2013-31.12.2013 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.10.2010-31.12.2010 300.00 14% 87/365 10.01 01.01.2011-30.06.2011 300.00 14% 181/365 20.83 01.07.2011-31.12.2011 300.00 12% 184/365 18.15 01.01.2012-31.12.2012 300.00 12% 366/366 36.00 01.01.2013-31.12.2013 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.11.2010-31.12.2010 300.00 14% 56/365 6.44 01.01.2011-30.06.2011 300.00 14% 181/365 20.83 01.07.2011-31.12.2011 300.00 12% 184/365 18.15 01.01.2012-31.12.2012 300.00 12% 366/366 36.00 01.01.2013-31.12.2013 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.12.2010-31.12.2010 300.00 14% 26/365 2.99 01.01.2011-30.06.2011 300.00 14% 181/365 20.83 01.07.2011-31.12.2011 300.00 12% 184/365 18.15 01.01.2012-31.12.2012 300.00 12% 366/366 36.00 01.01.2013-31.12.2013 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.01.2011-30.06.2011 300.00 14% 176/365 20.25 01.07.2011-31.12.2011 300.00 12% 184/365 18.15 01.01.2012-31.12.2012 300.00 12% 366/366 36.00 01.01.2013-31.12.2013 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.02.2011-30.06.2011 300.00 14% 145/365 16.68 01.07.2011-31.12.2011 300.00 12% 184/365 18.15 01.01.2012-31.12.2012 300.00 12% 366/366 36.00 01.01.2013-31.12.2013 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.03.2011-30.06.2011 300.00 14% 117/365 13.46 01.07.2011-31.12.2011 300.00 12% 184/365 18.15 01.01.2012-31.12.2012 300.00 12% 366/366 36.00 01.01.2013-31.12.2013 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.04.2011-30.06.2011 300.00 14% 86/365 9.90 01.07.2011-31.12.2011 300.00 12% 184/365 18.15 01.01.2012-31.12.2012 300.00 12% 366/366 36.00 01.01.2013-31.12.2013 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.05.2011-30.06.2011 300.00 14% 56/365 6.44 01.07.2011-31.12.2011 300.00 12% 184/365 18.15 01.01.2012-31.12.2012 300.00 12% 366/366 36.00 01.01.2013-31.12.2013 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.06.2011-30.06.2011 300.00 14% 25/365 2.88 01.07.2011-31.12.2011 300.00 12% 184/365 18.15 01.01.2012-31.12.2012 300.00 12% 366/366 36.00 01.01.2013-31.12.2013 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.07.2011-31.12.2011 300.00 12% 179/365 17.65 01.01.2012-31.12.2012 300.00 12% 366/366 36.00 01.01.2013-31.12.2013 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.08.2011-31.12.2011 300.00 12% 148/365 14.60 01.01.2012-31.12.2012 300.00 12% 366/366 36.00 01.01.2013-31.12.2013 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.09.2011-31.12.2011 300.00 12% 117/365 11.54 01.01.2012-31.12.2012 300.00 12% 366/366 36.00 01.01.2013-31.12.2013 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.10.2011-31.12.2011 300.00 12% 87/365 8.58 01.01.2012-31.12.2012 300.00 12% 366/366 36.00 01.01.2013-31.12.2013 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.11.2011-31.12.2011 300.00 12% 56/365 5.52 01.01.2012-31.12.2012 300.00 12% 366/366 36.00 01.01.2013-31.12.2013 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.12.2011-31.12.2011 300.00 12% 26/365 2.56 01.01.2012-31.12.2012 300.00 12% 366/366 36.00 01.01.2013-31.12.2013 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.01.2012-31.12.2012 300.00 12% 361/366 35.51 01.01.2013-31.12.2013 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.02.2012-31.12.2012 300.00 12% 330/366 32.46 01.01.2013-31.12.2013 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.03.2012-31.12.2012 300.00 12% 301/366 29.61 01.01.2013-31.12.2013 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.04.2012-31.12.2012 300.00 12% 270/366 26.56 01.01.2013-31.12.2013 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.05.2012-31.12.2012 300.00 12% 240/366 23.61 01.01.2013-31.12.2013 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.06.2012-31.12.2012 300.00 12% 209/366 20.56 01.01.2013-31.12.2013 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.07.2012-31.12.2012 300.00 12% 179/366 17.61 01.01.2013-31.12.2013 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.08.2012-31.12.2012 300.00 12% 148/366 14.56 01.01.2013-31.12.2013 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.09.2012-31.12.2012 300.00 12% 117/366 11.51 01.01.2013-31.12.2013 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.10.2012-31.12.2012 300.00 12% 87/366 8.56 01.01.2013-31.12.2013 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.11.2012-31.12.2012 300.00 12% 56/366 5.51 01.01.2013-31.12.2013 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.12.2012-31.12.2012 300.00 12% 26/366 2.56 01.01.2013-31.12.2013 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.01.2013-31.12.2013 300.00 12% 360/365 35.51 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.02.2013-31.12.2013 300.00 12% 329/365 32.45 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.03.2013-31.12.2013 300.00 12% 301/365 29.69 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.04.2013-31.12.2013 300.00 12% 270/365 26.63 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.05.2013-31.12.2013 300.00 12% 240/365 23.67 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.06.2013-31.12.2013 300.00 12% 209/365 20.61 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.07.2013-31.12.2013 300.00 12% 179/365 17.65 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.08.2013-31.12.2013 300.00 12% 148/365 14.60 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.09.2013-31.12.2013 300.00 12% 117/365 11.54 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.10.2013-31.12.2013 300.00 12% 87/365 8.58 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.11.2013-31.12.2013 300.00 12% 56/365 5.52 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.12.2013-31.12.2013 300.00 12% 26/365 2.56 01.01.2014-31.12.2014 300.00 12% 365/365 36.00 01.01.2015-31.07.2015 300.00 12% 212/365 20.91 01.08.2015-31.12.2015 300.00 8.14% 153/365 10.24 01.01.2016-01.03.2016 300.00 8.05% 61/366 4.02 06.01.2014-31.12.2014 280.00 12% 360/365 33.14 01.01.2015-31.07.2015 280.00 12% 212/365 19.52 01.08.2015-31.12.2015 280.00 8.14% 153/365 9.55 01.01.2016-01.03.2016 280.00 8.05% 61/366 3.76 06.02.2014-31.12.2014 280.00 12% 329/365 30.29 01.01.2015-31.07.2015 280.00 12% 212/365 19.52 01.08.2015-31.12.2015 280.00 8.14% 153/365 9.55 01.01.2016-01.03.2016 280.00 8.05% 61/366 3.76 06.03.2014-31.12.2014 280.00 12% 301/365 27.71 01.01.2015-31.07.2015 280.00 12% 212/365 19.52 01.08.2015-31.12.2015 280.00 8.14% 153/365 9.55 01.01.2016-01.03.2016 280.00 8.05% 61/366 3.76 06.04.2014-31.12.2014 280.00 12% 270/365 24.85 01.01.2015-31.07.2015 280.00 12% 212/365 19.52 01.08.2015-31.12.2015 280.00 8.14% 153/365 9.55 01.01.2016-01.03.2016 280.00 8.05% 61/366 3.76 06.05.2014-31.12.2014 280.00 12% 240/365 22.09 01.01.2015-31.07.2015 280.00 12% 212/365 19.52 01.08.2015-31.12.2015 280.00 8.14% 153/365 9.55 01.01.2016-01.03.2016 280.00 8.05% 61/366 3.76 06.06.2014-31.12.2014 280.00 12% 209/365 19.24 01.01.2015-31.07.2015 280.00 12% 212/365 19.52 01.08.2015-31.12.2015 280.00 8.14% 153/365 9.55 01.01.2016-01.03.2016 280.00 8.05% 61/366 3.76 06.07.2014-31.12.2014 280.00 12% 179/365 16.48 01.01.2015-31.07.2015 280.00 12% 212/365 19.52 01.08.2015-31.12.2015 280.00 8.14% 153/365 9.55 01.01.2016-01.03.2016 280.00 8.05% 61/366 3.76 06.08.2014-31.12.2014 280.00 12% 148/365 13.62 01.01.2015-31.07.2015 280.00 12% 212/365 19.52 01.08.2015-31.12.2015 280.00 8.14% 153/365 9.55 01.01.2016-01.03.2016 280.00 8.05% 61/366 3.76 06.09.2014-31.12.2014 280.00 12% 117/365 10.77 01.01.2015-31.07.2015 280.00 12% 212/365 19.52 01.08.2015-31.12.2015 280.00 8.14% 153/365 9.55 01.01.2016-01.03.2016 280.00 8.05% 61/366 3.76 06.10.2014-31.12.2014 280.00 12% 87/365 8.01 01.01.2015-31.07.2015 280.00 12% 212/365 19.52 01.08.2015-31.12.2015 280.00 8.14% 153/365 9.55 01.01.2016-01.03.2016 280.00 8.05% 61/366 3.76 06.11.2014-31.12.2014 280.00 12% 56/365 5.16 01.01.2015-31.07.2015 280.00 12% 212/365 19.52 01.08.2015-31.12.2015 280.00 8.14% 153/365 9.55 01.01.2016-01.03.2016 280.00 8.05% 61/366 3.76 06.12.2014-31.12.2014 280.00 12% 26/365 2.39 01.01.2015-31.07.2015 280.00 12% 212/365 19.52 01.08.2015-31.12.2015 280.00 8.14% 153/365 9.55 01.01.2016-01.03.2016 280.00 8.05% 61/366 3.76 06.01.2015-31.07.2015 280.00 12% 207/365 19.06 01.08.2015-31.12.2015 280.00 8.14% 153/365 9.55 01.01.2016-01.03.2016 280.00 8.05% 61/366 3.76 06.02.2015-31.07.2015 280.00 12% 176/365 16.20 01.08.2015-31.12.2015 280.00 8.14% 153/365 9.55 01.01.2016-01.03.2016 280.00 8.05% 61/366 3.76 06.03.2015-31.07.2015 280.00 12% 148/365 13.62 01.08.2015-31.12.2015 280.00 8.14% 153/365 9.55 01.01.2016-01.03.2016 280.00 8.05% 61/366 3.76 06.04.2015-31.07.2015 280.00 12% 117/365 10.77 01.08.2015-31.12.2015 280.00 8.14% 153/365 9.55 01.01.2016-01.03.2016 280.00 8.05% 61/366 3.76 06.05.2015-31.07.2015 280.00 12% 87/365 8.01 01.08.2015-31.12.2015 280.00 8.14% 153/365 9.55 01.01.2016-01.03.2016 280.00 8.05% 61/366 3.76 06.06.2015-31.07.2015 280.00 12% 56/365 5.16 01.08.2015-31.12.2015 280.00 8.14% 153/365 9.55 01.01.2016-01.03.2016 280.00 8.05% 61/366 3.76 06.07.2015-31.07.2015 280.00 12% 26/365 2.39 01.08.2015-31.12.2015 280.00 8.14% 153/365 9.55 01.01.2016-01.03.2016 280.00 8.05% 61/366 3.76 06.08.2015-31.12.2015 280.00 8.14% 148/365 9.24 01.01.2016-01.03.2016 280.00 8.05% 61/366 3.76 06.09.2015-31.12.2015 280.00 8.14% 117/365 7.31 01.01.2016-01.03.2016 280.00 8.05% 61/366 3.76 06.10.2015-31.12.2015 280.00 8.14% 87/365 5.43 01.01.2016-01.03.2016 280.00 8.05% 61/366 3.76 06.11.2015-31.12.2015 280.00 8.14% 56/365 3.50 01.01.2016-01.03.2016 280.00 8.05% 61/366 3.76 06.12.2015-31.12.2015 280.00 8.14% 26/365 1.62 01.01.2016-01.03.2016 280.00 8.05% 61/366 3.76 Ukupno kamata: 20960.27 Sveukupno: 55421.27

O institutu zastare i njegovoj regulativi u našem kazneno-pravnom sustavu, vidite u našem članku ovdje.
Međutim, ovaj članak nastojati će prikazati i drugačiji pogled na naslovnu temu, odnosno moguću (ne)usklađenost odredbe čl. 86. Kaznenog zakona sa čl. 7. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, primarno s aspekta poštivanja odnosno zaštite načela zakonitosti (kao temeljnog načela kaznenog materijalnog prava), a s aspekta provođenja jednog od njegovih derivata – principa zabrane retroaktivnosti, uključujući i njegovu iznimku (načelo obvezne primjene blažeg zakona), kao i poštivanja načela pravne sigurnosti.
 
Da se podsjetimo, čl. 86. KZ-a glasi –
„Ako se prije nastupa zastare kaznenog progona ili zastare izvršenja kazne promijeni rok zastare, primijenit će se zastarni rokovi novog zakona“,
čime je faktički ozakonjeno stajalište Kaznenog odjela VSRH-a o pitanju dopustivosti retroaktivne primjene zastarnih rokova, zauzeto na njegovoj sjednici 1983. godine, a dodatno potvrđeno sjednicama održanima 2006. i 2007., prema kojem je takvo što moguće, uz dodatan uvjet da su iz toga isključeni oni slučajevi, u kojima bi do stupanja na snagu novih (dužih) rokova zastare, prema odredbama ranijeg zakona, nastupila zastara.
Drugim riječima, odredba čl. 86. KZ-a percipira se postupovno-pravnom, iako je smještena unutar materijalnog zakona, i stoga je dozvoljena njena retroaktivna primjena, uz izraženu ogradu. Ovakvo stajalište, naizgled je na štetu okrivljenika jer produljuje rok zastare kaznenog progona, ali opravdava se stajalištem kako je zastara institut uveden iz razloga oportuniteta postupka (vremenski određenog perioda unutar kojeg vođenje kaznenog postupka ima smisla, jer debelo zakašnjela pravda nije pravda, a znatan protek vremena dovodi u pitanje i sam kredibilitet njezina utvrđenja), i da nikad nije i neće biti privilegijem optuženika, te da njegova materijalna prava i položaj u postupku eventualnim produljenjem rokova zastare, ničime nisu povrijeđena.
Načelo zakonitosti i pravne sigurnosti, u suštini znače da počinitelj kaznenog djela, u trenutku počinjenja djela zna da to što je učinio predstavlja kazneno djelo, o kojem točno se kaznenom djelu radi i kakvu kaznu može očekivati za to kazneno djelo, ali pitanje je da li to podrazumijeva i njegovu privilegiju saznanja do kada može očekivati progon države odnosno posljedično kalkulirati s istim očekivanjem te eskivirati progon. Stajalište našeg zakondavstva i prakse je da ne podrazumijeva. Jasno, u slučajevima u kojima je zastara prema ranijim rokovima već istekla, poradi zaštite spomenutih načela, kao i povjerenja građana u pravnu državu, nije dozvoljeno „oživljavanje iz mrtvih“ takvih predmeta i njihovo procesuiranje. Da ne bi ispalo da je Hrvatska usamljena u takvu razmišljanju, svjedoče identična stajališta u zakonodavstvu SR Njemačke i Francuske.
 
Pa, ipak postavlja se pitanje je li takvo stajalište potpuno u skladu sa čl. 7. EKLJP-a, s aspekta načela zakonitosti i načela obvezne primjene blažeg zakona, kao jednog od njegovih derivata?
Navedeno pitanje već se pojavilo pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, među prvim predmetima bio je predmet Coeme i dr. protiv Belgije. U navedenom predmetu, u suštini radilo se o tome da je, nakon počinjenja kaznenog djela, a tijekom vođenja postupka protiv gospodina Coeme-a i drugih, došlo do produženja zastarnog roka kaznenog progona (s tri na pet godina), koji je tada, u konačnici bio i primijenjen na njihov slučaj. Coeme i ostali podnijeli su tužbu sudu u Strasbourgu, sa napomenom da je prema njihovu mišljenju, među ostalim, takvim postupanjem sudova u Belgiji došlo do povrede čl. 7. EKLJP.
Sud u Strasbourgu nije utvrdio povredu čl. 7. Konvencije sa obrazloženjem da je prema belgijskom kaznenom pravu, institut zastare i sve odredbe vezane oko njega, institut kaznenog postupovnog prava, i da sukladno tome, nema nikakve zapreke za njegovu retroaktivnu primjenu, obzirom da je temeljno načelo postupovnog kaznenog prava po pitanju njegove vremenske primjene – tempus regit actum, odnosno da se kazneni postupak vodi prema odredbama zakona koji je na snazi u trenutku poduzimanja radnje (ako samim zakonom nije drugačije određeno).
U teoriji kaznenog prava, u načelu nema spora kako se princip zabrane retroaktivnosti odnosi na materijalno-pravne odredbe kaznenog prava, a ne i postupovno-pravne (uz iznimke određene samim postupovnim zakonom). No, isti sud se ne izjašnjava decidirano što bi bilo kada bi se radilo o slučaju da su sukladno odredbama domicilnog prava, zastara i njene odredbe klasificirane kao institut kaznenog materijalnog prava, što je posljedično dovelo do toga da su mnogi autori ovakvo stajalište Europskog suda iskoristili za izvođenje argumenta a contrario, odnosno da bi u obrnutom slučaju bila utvrđena povreda čl. 7. Konvencije.
U prilog takvog razmišljanja svakako ide i mišljenje Venecijanske komisije na identičan upit Ustavnog suda Gruzije iz 2009., gdje spomenuta Komisija daje sljedeće mišljenje – „Sudska praksa Europskog suda za ljudska prava ustanovljuje da je, ukoliko se prema domaćem pravu države zastara smatra institutom proceduralne, a ne materijalne naravi, dopušteno mijenjati zastaru u smislu produženja zastarnih rokova sa retroaktivnim učinkom vezano uz kaznena djela kod kojih zastarni rok još nije istekao u trenutku uvođenja izmjene. ... To međutim, ne ograničava pravo države da donese takva pravna pravila, prema kojima istek zastarnog roka implicira supstantivna (materijalna), a ne samo procesna prava, u kojem slučaju produljenje zastarnog roka sa retroaktivnim učinkom ne bi bilo dozvoljeno.“
 
Ovi argumenti imaju težinu. Pa ipak, postavlja se pitanje kakvu bi odluku Europski sud donio, da primjerice osuđenik iz Republike Hrvatske odluči ovo pitanje dovesti pred njega?
Prema informacijama dostupnima autoru ovog teksta, (zasada barem) ne postoji nijedna odluka Europskog suda po podnesenoj identičnoj tužbi, u kojoj se on decidirano izjasnio o ovoj problematici. Postoji spomenuti slučaj Coeme i dr. protiv Belgije, ali ponovno ukazujem da je zastara prema belgijskom pravnom sustavu institut kaznenog postupovnog prava (pa povrede nema), što nas vodi do idućeg pitanja – institut kojeg kaznenog prava je zastara u našem sustavu?
O tome postoje suprotstavljena razmišljanja. Primjerice Bačić i Cvitanović smatraju zastaru razlogom isključenja kažnjivosti kao jednog od strukturnih elemenata kaznenog djela, odnosno prema njima zastara ima čisti materijalno-pravni karakter, stoga bi retroaktivna primjena produljenih rokova zastare narušavala princip zabrane retroaktivnosti, tim više budući bi bila na štetu okrivljenika. Štoviše, u prilog takvom razmišljanju govori i službeno obrazloženje Novele Kaznenog zakona iz 2006., gdje je predlagatelj istaknuo sljedeće – „produljeni zastarni rokovi mogu se odnositi i primijeniti samo na kaznena djela koja bi bila ili će biti počinjena nakon stupanja na snagu zakona s takvim promjenama, a nikako retroaktivno na kaznena djela ili izrečene kazne prije toga“, što je kako vidimo protivno sadašnjoj regulativi.
S druge strane, Novoselec i Bojanić ističu kako zastara osim nesporne materijalno-pravne prirode ima i procesno-pravnu narav, a koja se očituje da predstavlja tzv. negativnu procesnu pretpostavku, tj. onemogućava vođenje kaznenog postupka protekom njena roka, u kojem slučaju se kazneni postupak ili obustavlja rješenjem ili završava donošenjem tzv. formalne presude (presude kojom se optužba odbija). Glede navedenog nema spora, ali ostaje pitanje da li ovaj procesno-pravni karakter zastare, automatizmom dovodi do razmišljanja da naš sustav zapravo prihvaća mješovitu teoriju o značaju instituta zastare, pa time naša aktualna legislativa moguće ne bi bila protivna čl. 7. Konvencije? Tim više, što naša judikatura nudi niz odluka u kojima se jasno ističe kako je zastara institut materijalnog kaznenog prava. Možda se u moru razmišljanja najlogičnijim čini pojašnjenje „mješovitog“ karaktera zastare, dano od Cvitanovića, koji ističe kako „je zastara primarno materijalno-pravni institut s obzirom na to da je njegov materijalno-pravni sadržaj u odnosu na procesni - causa efficiens (tvorni, proizvodni uzrok koji ne samo da po formuli principium influens esse in aliud određuje bitak nečega nego ga određuje na točno određeni način, tako da opstojnost toga drugoga u potpunosti ovisi o djelovanju prvoga)“.
 
U nastavku ću iznijeti još nekoliko stvari koje treba imati u vidu.
Prva se odnosi na slučaj Scoppola vs Italija (No. 2), u kojem je Europski sud jasno ustvrdio da klasifikacija (smještaj) pojedine odredbe unutar domicilnog prava nije odlučujući za procjenu njena karaktera (materijalno ili postupovno-pravnog), što nam zapravo ne pomaže u odgovoru na naše pitanje, ali ujedno ne daje za pravo onima koji smatraju odgovor jasnim, budući je zastara kod nas propisana materijalnim zakonom (Kaznenim zakonom), pa bi stoga trebala biti percipirana čistim materijalno-pravnim institutom.
Nadalje, Hrvatska nije jedina zemlja koju muči navedeno pitanje, što se može razaznati iz ovog primjera slične tematike naših susjeda iz Italije.
Također, treba istaknuti i malu nekonzistentnost našeg zakonodavca, što svakako ne pridonosi pravnoj sigurnosti, kao ni uvjerljivosti zakonodavca u propisivanju zakona. Naime, zanimljivo je da je stajalište našeg zakonodavca u Prekršajnom zakonu po pitanju retroaktivne primjene zastarnih rokova, nomotehnički sasvim drugačije. Naime, novelom PZ-a iz 2013., i u prekršajnom pravu napušteno je razlikovanje između tzv. relativne (2 godine) i apsolutne (4 godine) zastare, te je uveden jedinstveni pojam zastare (a koja je faktički zamijenila raniju apsolutnu zastaru – 4 godine). Međutim, u čl. 14c Prekršajnog zakona (2013.), o utjecaju i primjeni novih rokova zastare, zakonodavac ističe kako se „na zastaru prekršajnog progona i zastaru izvršenja prekršajnopravne sankcije primjenjuje se rok zastare propisan u vrijeme počinjenja prekršaja“. Ovo se lakonski može argumentirati sa time kako su rokovi apsolutne zastare iz ranijeg PZ-a i jedinstveni rok zastare iz noveliranog PZ-a identični (4 godine), pa stoga odredba u stilu one iz čl. 86. KZ-a ne bi imala smisla budući do produženja rokova nije došlo (osim u slučaju isteka roka relativne zastare iz ranijeg PZ-a), ali se pritom zaboravlja na nomotehniku i pravnu formulaciju kojom se takvo što propisuje. Jer ovakvim nomotehničkim rješenjem, zakonodavac opet vrlo nespretno ostavlja prostora zaključku da nije sinkroniziran u regulativi dviju „bratskih“ grana prava – kaznenog i prekršajnog, čiji principi funkcioniranja imaju jednake uzuse i načela. Argumenti da su prekršaji i kaznena djela neusporedivi, po pitanju njihove ozbiljnosti, a kod zastare o razlici u dužini trajnja njenih rokova – nisu argumenti, već nedostatak istih.
U konačnici, treba imati na umu i činjenicu da je kazneno pravo, bez ikakve dvojbe najrigoroznija i najsurovija grana prava, koja u sebi nosi potencijal da doslovce uništi život pojedinca i stoga zahtijeva vrlo, vrlo restriktivan pristup, posebice u procjeni i tumačenju pojedinih njenih odredaba, gdje je osnovna nit vodilja da iste ne smiju biti propisane niti primijenjene na štetu okrivljenika odnosno ne smiju pogoršati njegovu poziciju u postupku. Ovo je univerzalno prihvaćeni princip.
 
Zaključno - osobno se, za razliku od nekih, ne bih usudio upuštati u prejudiciranje u slučaju eventualne tužbe Europskom sudu od strane osuđenika u RH, jer dihotomija u teoriji kaznenog prava po ovom pitanju je nevjerojatno izražena, a zastupljenost i argumenti obje strane, podjednaka su broja i snage. Međutim, bilo bi oportuno, i za zakonodavca i za pravosuđe u cjelini (i osobno svakako podupirem), da svatko tko smatra da postoji nesuglasnost odredbe čl. 86. našeg KZ-a sa čl. 7. Konvencije, podnese tužbu Europskom sudu (budući izražavam sumnju da bi naš Ustavni sud u povodu ustavne tužbe odstupio od postojeće regulative), pa da se jednom zauvijek „demistificira“ čl. 86. KZ-a i njegova „pravna valjanost“, da Sud dade svoje konačno mišljenje i da znamo na čemu smo, i radi samih okrivljenika i radi budućeg postupanja, a ponajviše radi načela zakonitosti i pravne sigurnosti.
Ovaj članak napisan je upravo na tragu da se prikaže i drugi pogled na ovu problematiku, onu koja odstupa od trenutne legislative i koja je daleko od jednostavne, kakvom je pojedinci nastoje prikazati.
 
Za one koje zanima saznati nešto detaljnije o teoretskom poimanju instituta zastare, sa istaknutom problematikom i osvrtom na rješenja u pojedinim državama, preporučam rad autorice Ruth A. Kok, kao jedan od najboljih na tu tematiku.

Drugi dio Bovu-ova odgovora je u redu.
 
Glede ovog isključenja - napominjem da bi se isto, obzirom je taj čovjek u posjedu nekretnine (što nitko ne spori), moglo percipirati kao čin smetanja posjeda, sukladno našoj praksi, pa glede toga preporučam oprez i da se ne zalijetate s radnjama koje bi vam mogle prouzročiti trošak.
 
Zakonski put je dug, ali je jedini legalan - kada nekretnina postane i formalno vaša, zatražit ćete predaju iste u posjed, u protivnom slijedi postupak iseljenja sa zahtjevom naknade eventulne štete i obveze podmirivanja duga.

1. Pravno neutemeljen stvarnopravni zahtjev - potraživanje udjela nekretnine
 
 
 
 
Iz svega se nesporno zaključuje da je nekretnina bila većim djelom izgrađena i u vlasništvu ili majke ili sina u trenutku kada je počela izvanbračna zajednica (a to bi bilo 2007. godine, vratit ću se i na to).
 
Stoga je neutemeljen stvarnopravni zahtjev kojim se potražuje udio u nekretnini, jer ako je i bilo ulaganja koja se temelje na imovini koja je izvanbračna stečevina, radi se o ulaganju u tuđu nekretninu.
 
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u članku 156. vrlo jasno definira :
(1) Dogradnjom, nadogradnjom ili preuređenjem (adaptacijom) zgrada, odnosno prostorija u suvlasničkim, zajedničkim ili tuđim zgradama, kao ni njihovom prigradnjom, ugradnjom, ili ulaganjem u njih, ne može se steći vlasništvo,ako nije što drugo odredio vlasnik dograđene, nadograđene, odnosno prigrađene nekretnine.
 
(2) Pripada li pravo na naknadu onomu tko je dogradio, nadogradio ili preuredio zgradu, odnosno prostoriju iz stavka 1. ovoga članka, ili je ulagao u takvu zgradu ili prostoriju, određuju pravila obveznoga prava.
 
 
Vrhovni sud u odluci VSRH br.Rev-111/09 i VSRH Rev x 241/ 09-2 potvrđuje da ulaganjem u tuđu nekretninu tužitelj ne može postati suvlasnikom nekretnine:
 
... prema shvaćanju ovoga suda, koji također zastupa shvaćanje prema kojem izvršeno ulaganjeutuđu nekretninunije pravna osnova za stjecanje prava vlasništva na toj nekretnini, VSRH Rev x 241/2009-2
 
Ako je i bilo ulaganja u nekretninu temeljem postojanja izvanbračne stečevine, potraživanje se mora temeljiti na obveznopravnom zahtjevu.
Tu ne igra ulogu potražuje li se upis vlasništva nad djelom nekretnine, ili potraživanje novčanog iznosa koji bi odgovarao toj vrijednosti.
 
U pravno valjanom tužbenom zahtjevu tužitelj bi trebao dokazivati postojanje izvanbračne stečevine na temelju rada, i potraživati ulaganje na temelju dokazivanja ulaganja u tuđu nekretninu ( bilo sredstava koja su stečena radom za trajanja zajednice koja bi bila onda uložena u nekretninu ili sredstava koja je tužiteljica stekla prije ) , a ne na temelju udjela u sagrađenoj nekretnini, kako je postavljeno u tužbenom zahtjevu.
Pritom je na tužitelju da dokaže da su takva sredstva zarađena i uložena, a ne da tuženik mora dokazivati da nisu. A za dokazano ulaganje tužiteljibi mogao potraživati povrat uloženog, a ne udio u vlasništvu nekretnine.
 
 
 
 
 
2. Pogrešna pasivna legitimacija
 
Izvanbračna stečevina može se potraživati samo od izvanbračnog partnera.
 
Kuća je u trenutku ulaganja bila u vlasništvu sina. Ako su najka i njen partner ulagali u nekretninu koja nije u njihovu vlasništvu, činili su to svojom slobodnom voljom:
 
Zakon o obveznim odnosima, čl. 1112.
 
Kad se ne može zahtijevati vraćanje
(1) Tko izvrši isplatu znajući da nije dužan platiti, nema pravo zahtijevati vraćanje, osim ako je zadržao pravo na povrat, ako je platio da bi izbjegao prisilu ili ako isplata duga zavisi od ispunjenja uvjeta.
 
Dakle, ako je tužitelj za to ulaganje znao, a nije se tome protivio, on je svojevoljno ulagao u nekretninu i darovao svoj udio izvanbračne stečevine tuženiku.
3. zastara potraživanja
Zastara za potraživanje je 5 godina.
Zastara ne teče među bračnim ili vanbračnim partnerima, ali to nije slučaj prema drugim osobama u srodstvu sa izvanbračnim partnerom.
Potrživanje prema tuženiku je u zastari.
Na zastaru sud ne pazi po službenoj dužnosti, na zastaru se stranka treba pozvati sama.
 
4. definicija -izvanbračna stečevina
Važeći Obiteljski zakon vrlo jasno definira bračnu stečevinu u čl. 36. :
 
(1) Bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovistekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine.
 
Iz ove definicije vrlo jasno proizlazi da bračna stečevina nije svaka imovina koju je jedan od partnera nominalno evidentirao kao svoje vlasništvo za trajanja zajednice. Imovina koja je stečena prije zajednice i uložena u gradnju nije bračna stečevina. Imovina koja je nastala kapitalizacijom imovine stečene prije braka nije bračna stečevina.
Rad je konstitutivni element za nastanak bračne stečevine.
Samo imovina stečena radom za trajanja zajednice je (izvan)bračna stečevina.
 
 
Dugovi nastali za trajanja zajednice su isto stečevina.
 
Sudska praksa po pitanju otplaćivanja kredita koji su bračna stečevina:
Odluka županijskog suda Gž.3608/13-3, :
„Novčana sredstva koje jedan bračni drug dobije kao kredit i otplaćuje ga, ne predstavlja njegovu vlastitu imovinu, a nakon razvoda braka dug tog bračnog druga s osnova kredita koji je utrošen za povećanje zajedničke imovine ili za druge zajedničke potrebe predstavlja dug koji tereti oba bivša bračna druga.“ – Odluka Županijskog suda u Varaždinu, br.Gž.3608/13-3, od 17. srpnja 2013.
 
Ako su dugovi nastali za trajanja zajednice, a otplaćeni nakon prestanka iste, partner koji je dug otplatio ima pravo da obveznopravnim zahtjevom prema drugom partneru potražuje povrat polovine tih otplaćenih dugova. Čak i ako je dio tih sredstava darovan ili uložen u imovinu treće osobe, kao što je u ovom slučaju dio sredstava uložen u imovinu tuženika. Dobrovoljno ulaganje (izvan)bračne stečevine je dar, ali dug koji je nastao u zajednici dug je oba partnera bez obzira kako je utrošen.
Ako dakle partner tvrdi da je tak kredit koji je uložen u gradnju kuće 'stečevina', može majka čak tužiti bivšeg partnera za dio kredita koji nije otplaćen za trajanja zajednice...
 
 
 
Evo, nadam se da vam je ovo dovoljno?

Andy, rizici su veliki, ali odluka je samo vaša. Posljedice znate, pa si dobro razmislite "isplati" li vam se to.

Sud može donijeti njegovu presudu i bez tebe, ali ovisi o sutkinji/sucu hoće li te prije toga zvati za davanje iskaza. Šanse su stvarno pola-pola.
 
A što se tiče tebe, pogledaj si čl. 229. st. 2. ZSPC-a - vjerojatno će ti doma doći prekršajni nalog s 1000 kuna novčane kazne jer si mu dao voziti svoj auto.

Poštovani,
prvo, želim Vam puno sreće u realizaciji Vaše ideje.
Rekao bih ovako:
1. Možete otvoriti web hosting i ranije, a onda kao fizička osoba prodate ga zajedno s domenom Vašoj tvrtki. Kupoprodajni ugovor i to je to. Kao da prodajete osobni automobil nekoj drugoj tvrtki (nije bitno jel ona Vaša ili nije). Dogovorite to s Vašim računovodstvom.
 
2. Za djelatnost predlažem da provjerite NKD (http://www.dzs.hr/Hrv/important/Nomen/NKD_2007/NKD%202007_struktura%20s%20objasnjenjima.pdf) odnosno da pogledate slične tvrtke (svaka web stranica bi prema zakonu trebala imati i podatke o tvrtki koja je vlasnik/izdavač) pa preko portala tipa http://www.poslovna.hr provjerite za koje su sve djelatnosti registrirane (probajte par različitih tvrtki). Nema ograničenja broja registriranih djelatnosti pa nema razloga da ih navedete više pogotovo one s kojima bi se mogli baviti u bližoj budućnosti (možda ćete preprodavati suvenire na Vašem webu ili knjige o RH ili sl...) da ne morate kasnije raditi preregistraciju.
 
3. Facebook adds i google ads i slični servisi ovise o tome gdje je locirana tvrtka od koje kupujete oglase (pretpostavljam da ćete preskočiti sve preprodavače pa da ćete kupiti direktno od FB i Googla na webu). U tom slučaju ćete vjerojatno dobiti račun na kupljeni iznos (pazite da ima sve potrebne elemente sukladno zakonu o trgovačkim društvima), ali vjerojatno bez PDV-a s reverse charge napomenom (Vaša tvrtka je u tom slučaju dužna platiti hrvatski PDV budući da ste Vi krajnji korisnik i da se usluga koristi u RH). To će za Vas odraditi Vaše računovodstvo. (Dakle računajte da Vas taj oglas košta +25%).
 
4. Troškovi tvrtke i svega toga variraju, ali evo najosnovnijih:
[TABLE=width: 322]
[TR]
[TD]- Troškovi održavanja bankovnog računa - 50ak kn mjesečno ili oko 600 kn godišnje[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]- Troškovi računovodstva - stvarno ovisi (jeftin računovodstveni sustav ne znači dobar), ali minimalno 300 kn mjesečno pa do 1000 kn mjesečno (za male tvrtke) - ovisi o kvaliteti računovodstva, broju ulaznih i izlaznih računa, jeste ili niste u sustavu PDV-a, broju zaposlenih, i sl., ali ukratko od 3.600 - 12.000 kn / godišnje[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]- HGK - mislim da je trenutno ukinuto plaćanje za j.d.., ali je oko 20kn mjesečno - 240 kn godišnje
- Porez na tvrtku (240-550 kn godišnje)[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]- Najam poslovnog prostora (čak i ako je u Vašem domu prostor morate ga službeno iznajmiti Vašoj tvrtki iako ovaj trošak službeno ne morate isplaćivati, ali je zgodan za kasnije dobivanje novca van tvrtke). Npr. za sobu u vlastitom stanu 300-500 kn mjesečno[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]- Porez i prirez na najam poslovnog prostora - morate platiti sukladno cijeni koju ste definirali u ugovoru o najmu (ne možete staviti prenisko jer će Vam porezna to odbiti i sastaviti temeljem tablice... budite realni. za sobu od 12 m2 u Vašem domu definirajte najamninu od 300-400-500 kn mjesečno, a onda će porez biti obračunat na "iznos najamnine - 30% porezno priznatog troška pa na to 12% + prirez". Dakle na cca na 500 kn najmnine mjesečno je oko 50 kn poreza mjesečno ili oko 600 kn godišnje[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]- Režijski troškovi poslovnog prostora - ako troškove tvrtke štedite i radite u vlastitom stanu možete uključiti troškove u troškove najamnine, ali ako želite možete pokriti dio troškova (dio! proporcijalno onome koliko ste kvadrata unajmili) režija iz poslovanja tvrtke.[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]- Članarina turističkoj zajednici - 0,04 - 0,2% prihoda tvrtke[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]- Naknada za korištenje općekorisnih funckija šuma - 0,0265% prometa prihoda tvrtke[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]- Spomenička renta - 0,05% prihoda tvrtke
- Minimalna plaća (Zagreb - prirez 18%, bez djece, bez uzdržavanih osoba): 3.656,64 kn mjesečno (bruto 2) dakle 43.879,68 godišnje (možete se prijaviti i na manje sati, ne mora biti puno radno vrijeme)
 
Nemojte zaboraviti da kao član Uprave društva i izvršni direktor, doprinose ste dužni uplaćivati po osnovici od 7.943 kune bruto (ne na minimalac) pa je to prosječna razlika oko 9.000 kn godišnje više (http://www.jutarnji.hr/direktorima-salju-razliku-doprinosa-za-nadoplatu/1342901/)
 
Ukratko: godišnji trošak tvrtke je oko 66.000 kn (ako plaćate najam prostora, minimalnu plaću i doprinose za direktora te s davanjima za šume, turističku naknadu i spomeničku rentu na principu prihoda od 120.000 kn godišnje)
 
Ako ostvarite navedenih 120.000 kn prihoda, oduzmete gore navedene troškove poslovanja, platite porez na dobit (20%) i poreza na dohodak od kapitala (12%+prirez) ostat će Vam oko 37.000 kn čiste dobiti koju možete odnijet doma i trošiti kako hoćete.
Vaša zarada u toj godini bi bila otprilike:
- 2.496,00 minimalna neto plaća x 12 mjeseci = 29.952 kn
- 12 x 500 kn od najma poslovnog prostora u Vašem stanu = 6.000 kn
- dobit 37.000 kn
= 72.952 kn odnosno oko 6.080 kn mjesečno
 
Uzimajući u obzir da ste rekli da bi Vi naplaćivali oglase za apartmane i sl. po 350 kn godišnje te budući da pretpostavljam da ćete biti van sustava PDV-a onda Vam treba 342 plaćena oglasa na godišnjoj razini da bi gornji brojevi bili točni.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
 
Tu naravno nismo uračunavali troškove dvoje studenata (15-25 kn po satu + 17,50% davanja za studentski ugovor) što bi Vam moglo dodatno i značajno povećati troškove poslovanja.
 
Evo, nadam se da je bilo dovoljno detaljno. Moguće su sitne greške, ali u rangu 2-3%.
 
Puno pozdrava i sreće Vam želim.
 
 

Da, ali 45 dana od primitka tužbe, a ne žalbe kako ste to nespretno istaknuli u ranijem postu.
 
Je li tužba na kraju povučena?

Zasada da, ali aludirao sam na situaciju u kojoj biste nakon početka tijeka zabrane upravljali motornim vozilom na njihovu teritoriju - dakle upravljanje pod zabranom.

Ima li vaša Općina/Grad kakvu Odluku o držanju pasa - ako ima, vlasnik ovih dvoje pasa ju definitivno krši, i to se rješava prijavom komunalnom redaru.
 
Druga varijanta je prijava Veterinarskoj inspekciji. Nažalost, dok se ne desi neko s.anje, policija neće biti od koristi.

Ovdje vam zapravo sve zavisi od toga kako je to prešlo od Crkve na vas odnosno vaše pretke. Ako nemate odgovarajući pravni temelj, tipa ugovor o kuporpodaji ili darovanju ili u odluci suda ili štogod već - moglo bi se to jako zakomplicirati.
 
Obzirom na detalje u igri, ja vam svakako sugeriram angažman odvjetnika, jer u protivnom može završiti čak i nepovoljno po vas.

Evo ja ću ovdje reći svoje stručno mišljenje...
 
...zeznuli su u katastru, ni prvi ni zadnji slučaj u tom katastru.
 
Aktivan sam na Forumu.hr s istim nickom, a ovdje sam navratio nešto vidjeti, pa ugledah ovu temu.
 
K.O. Desinec je stara izmjera 1:2880, dakle 1 milimetar na planu je 2.88 metara u prirodi.
 
Najveći problem je što oni nemaju registar geodetskih elaborata pa će biti jako teško, ako je uopće moguće, naći geodetski elaborat kojim je izvršena podjela te čestice i unutar kojeg mora postojati skica na kojoj su navedene ispravne dimenzije.
 
Što prvo pada u oko - ispada da je susjedu ušao ovaj lijevi s kuruzom barem kolko je tebi susjed s kućom?!
 
Jel ta kuruza njegova?
 
Ajmo analizirati ovaj niz:
1736/7
površina katastarski operat: 1874m2
površina katastarski plan: 1952m2
razlika: +78m2 / +4% - OK!
---
1736/8
površina katastarski operat: 5736m2
površina katastarski plan: 4501m2
razlika: -1235m2 / -22%
približna površina uživanja: 5550m2
---
1736/9
površina katastarski operat: 1834m2 (ZK OK)
površina katastarski plan: 1869m2
razlika: +35m2 / +2% - OK!
---
1736/10
površina katastarski operat: 3697m2 (ZK OK)
površina katastarski plan: 3699m2
razlika: +2m2 / +-0% - OK!
---
1736/11
površina katastarski operat: 4627m2 (ZK OK)
površina katastarski plan: 6545m2
razlika: +1918m2 / +41%
približna površina uživanja: 5260m2
---
1736/17
površina katastarski operat: 927m2 (ZK OK)
površina katastarski plan: 984m2
razlika: +57m2 / +6% - OK!
---
1736/15
površina katastarski operat: 1251m2 (ZK 1661m2)
površina katastarski plan: 1323m2
razlika: +72m2 / +6% - OK!
 
Po meni, fulali su kad su ucrtavali na katastarski plan. Jednostavno su međe između 1736/8 i 1736/11 ucrtali zarotirano. Zato susjedove površine štimaju, a lijevom susjedu fali, ti imaš previše (na planu!). Dodatno, smatram da su fulali kod upisa tvoje površine jer je razlika prevelika.
 
Ja bi za početak otišao u katastar i pogledao jel oni imaju na svim papirnatim planovima te linije ucrtane tako kako su na digitalnom planu. Ako mogu, nek nađu elaborat kad je rađena dioba, a prema ucrtanom na papirnatim planovima mogu od prilike reći koje je godine bila dioba.
 
Meni je baš krivo što sam temu vidio tek danas jer si možda neke dvojbe već mogao ukloniti. Imao sam nedavno sličan slučaj na novoj izmjeri (1:1000), jednostavno su krive točke spojili linijom kad su crtali plan?! Govoreći iz prakse, nema šanse da netko može napraviti toliku uzurpaciju a da je susjed odmah pokraj, da živi, a kamoli da bi tvoji ikome dali da uđe s "pola kuće" u njihovo. Takve uzurpacije su jedino moguće kad susjeda nema, pa ovaj koji tamo živi "glođe" malo po malo, ali i to rijetko dosegne 7 metara .