Jump to content

ja i pravo

Korisnik
  • Broj objava

    14
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. iako mi smeta da ti netko digne pare a poslje ne pruži uslugu hvala na odgovoru
  2. to znam, ali moje pitanje je išlo što je sa onim predmetima velike vrijednosti iznad 210000 kuna koje su tekle kad je stupila na snagu u rujnu 19 ova odredba? Naime do tada si imao prava u tim predmetima po završenom 2 stupnju podnijeti "redovnu" reviziju u kojoj bi se odlučivalo o biti stvari za koju si pokrenio spor, a sada moraš prvo podnjeti prijedlog za dopuštenost, ali IZVAREDNE revizije u kojoj moraš naznačiti pravno pitanje, zašto je ono važno za primjenu, različitu sudsku praksu itd itd. Znači pitanje korisno za društvo u cijelini, a ne za tebe pojedinca. Da bi se riješili na brzake zaostataka Vrhovni je prije više od 65% takvih izvarednih revizija odbijao kao nedopuštenih ( čitaj, odvjetnici nemaju pojma pisati izvaredne revizije), a sada će to odbacivanje biti preko 90%. Zato i postavljam pitanje, da li je stranka kojoj je pokrenut postupak prije ove izmjene i koja je imala pravo na "redovnu reviziju" zbog velike vrijednosti spora, ovom izmjenom izigrana (plativši masno odvjetnike i velike sudske pristojbe), a sad u toku postupka to pravo izgubila?
  3. Interesira me sljedeće; Da li je stranci povrijeđeno Ustavno ili neko drugo pravo ako je pred sudom vodio spor čija vrijednost je bila iznad 210000kn ( platio vrlo visoke pristojbe i odvjetničke tarife), a onda je od rujna 2019 godine mu izmjenama ZPP-a to pravo ukinuto? Naime, ako je stranka sluteći da neće biti ispunjena njena očekivanja dva stupnja sudovanja željela osigurati još i treći, onda sigurno da joj je povrijeđeno neko pravo ako bez tog prava ostane u toku postupka? Da li se može u slučaju povrede nekog od prava pokrenuti neka tužba ili žalba?
  4. Ponovno se pokazalo da na našim sudovima nije pravo i pravda isto. Naime u jednoj vlasničkoj tužbi za isto zemljište a protiv ŽUC-a za sud nije odlučno što je vlasnik zemljišta preko kojeg se bespravno proširila cesta upisan kao vlasnik u zemljišnoj knjizi jer samim izgledom i korištenjem predstavlja javnu cestu, da bi u drugoj parnici (smetanje posjeda stvarnih prava služnosti) to isto zemljište u naravi asfaltirana cesta nije u javnoj uporabi jer nije evidentirana u geodet. elaboratu, nije upisana u zemljišnoj knjizi na temelju pravomoćne uporabne dozvole iako je sama cesta razvrstana i im svoj broj kao županijska cesta i njom se obavlja promet više od 50 godina
  5. Vi se nalazite u posjedu stvanih prava služnosti. Znači ako bi vam on silom oduzeo da koristite put imate mogućnost ili sa samopomoći put vratiti ili u roku od 30 dana od kada vam je on to učinio pokrenete posjedovnu zaštitu pred sudom. To bi ste sigurno dobili, ali vlasnik bi na kraj imao mogućnost vam to pravo posjeda stvarnih prav služnosti osporiti vlasničkom tužbom
  6. Hvala vam na odgovoru. Ipak, nije mi jasno, kako je ta žena mogla steći posjed prava služnosti ako njena nekretnina ( povlasna) ne nalazi uz moju (poslužnu), već se između njih nalazi javni put? S druge strane, tamo gdje ide tužena i za to koristi moju nekretninu jer joj je tu proči lakše i bliže, je druga javna površina, a ta druga javna površina poslje moje nekretnine ponovno se spaja sa javnim putem?
  7. Ma nije. Treba reći da se na to zemljište takvo pravo dosjelošću ne bi moglo steći a kamali upisati. Naime, zemljište je bilo upisano kao društveno vlasništvo. E da u obrazloženju presude stoji Da je suvlasnik ostvario 2012 g faktički svoj posjed, postavljanjem ograde i na takav način što je iskljućio predmetnu nekretninu od javne upotreba, ali da ga ne pripada pravo na posjedovnu zaštitu jer je tužena i dalje nastavila prelaziti nekretninom služeći se samopomoći na način što je preskakala ogradu:tikvan:
  8. Evo jednog čudnog pravnog pitanja te molim vaše mišljenje. Imamo privatnu nekretninu koja se nalazi između dva java dobra. Recimo dvije ceste. Dugo godina mnogi ljudi su prelazili preko te , neograđene nekretnine bež da je iza njih ostajao neki trag, odnosno za prolaz su je koristili na mjestima gdje je tko htio i kada je htio. To je u zadnje vrijeme počelo smetati upisanom vlasniku te je u 2012 godini ogradio svoju nekretninu ogradom. To večina nije poštovala i dalje je povremeno prelazila preko njegove nekretnine preskačuči ogradu i rugajuči mu se pritom. Vlasnik je nakon godine dana od postavljanja ograde podnio tužbu protiv osobe uhvačene u prelaženju nekretnine i ograde, za zaštitu posjeda (čl. 20,21 i 22 ZV), u njoj dokazao da je činom postavljanja ograde stekao faktički posjed nad nekretninom, te čin smetanja tuženog. Sud donosi rješenje, da tužitelj nema pravo na zaštitu jer iako je postavio ogradu, tuženi je imao pravo stvarne služnosti puta preko te nekretnine (nalazi se između dva javna dobra???)jer je sadržaj tog prava vršio duže vrijeme pa je preskakanjem ograde samo nastavio vršiti to svoje pravo koristeći se dopuštenom samopomoći u smislu čl 27 ZV. ???
  9. moram priznati da sam ja imao sličan slučaj. Naime, za razvrstanu, županijsku cestu, za koju nikada nije vođen postupak izvlaštenja (već samo onako, u ime naroda i na silu)koja nije upisana u geodetske operatere, nema svoju česticu ceste, nije upisana u zemljišne knjige, nema građevinsku ni uporabnu dozvolu. Nije omeđena i u upotrebi je preko 40 godina ( znači prije 97 ) te prolazi preko mog zemljišta, ja sam tužio ŽUC što ju je prilikom polaganja novog sloja asfalta 2004 godine mjestimićno samovlasno proširio zahvačajući tako ponovno još moje nekretnine. Stajalište suda pa i županijskog je bilo da samim izgledom to predstavlja cestu koja je u javnoj upotrebi i služi preko 40 godina za prometovanje vozila!!! Uzalud sam se ja pozivao da ja ne sporim cestu u prvobitnoj širini, već tužim samo za novo proširenje. Kroz cijeli postupak, općinski sud je raspravu vodio kao da se radi o cijeloj cesti, a ignorirao kao da ne čuje moje opetovanje kako ja cestu ne diram već samo prošireni dio Županijski sud je napisao da vlasnička tužba ne zastarijeva te da naknadu mogu tražiti u procesu izvlašćenja???? E sad ti budi pametan
  10. iako sam lajk, sve sam to i ja uočio, ali eto, mislio sam da će netko kvalificiraniji moči naći neko rješenje. Za sve one koje interesira a vjerujem da će i te kako biti podvale na štetu privatnog vlasništva pripremaju se novi zakon o izvlaštenju i pomorskom dobru (kasni), te su na stranicama ministarstava otvorena za javnu raspravu
  11. Mislim da je postupak još u tijeku i da se tek vrši priprema za podnošenje zahtijeva. U redu, čitao sam da kad se stavi na oglasnu ploču mora biti osam dana plus 20 dana za odgovor. e, ako sve to uspijem saznati i vidjeti na oglasnoj ploči na vrijeme, što bi trebao pisati, odnosno na što da se pozovem da bi nadležno tijelo odbilo zahtjev za legalizaciju tog objekta? Hvala
  12. Ma sve sam ja to pregledao i uočio, ali nažalost i ja sam svijesan da sam zakasnio. U biti, to znači po nekom da sam bio ne ažuran, pasivan ili lijen, ali to se ne bi smjelo tako gledati. Iako sam bio zainteresiran ipak nisam ja pravnik i ne mogu otkriti zakulisane igre i podvale koje namjerno ostavlja zakonodavac kad piše zakon. Moram reći, zbog čega mnogo stručniji ljudi i upućeniji u ovu tematiku od mene, nisu pokrenuli postupak ustavnosti ovog zakona jer bespravne graditelje ne samo da amnestira već ih stavlije u daleko bolju i povlašteniju kategoriju od nas ostalih građana koji smo poštovali a koji ćemo i ubuduće morati poštovati zakon što bi trebalo biti nespojivo sa temeljnim pravima građana i jednakosti primjene zakona. I upravo radi toga ćemo ponovno biti zakinuti?
  13. Poštovani, molio bi Vas odgovor na malo drugačije pitanje o bespravno izgrađenim objektima i zakonu o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata jer iako sam proučavao zakon o legalizaciji "BIO" nisam mogao pronaći odgovor koji bi pokrivao moju situaciju i problem. Naime interesira me sljedeća situacija kao; Vlasnik okolnog zemljišta spram nelegalnoj građevini. Na privatnoj parceli koju okružuje sa tri strane moje zemljište na temelju građevinske dozvole napravljena je velika obiteljska kuća sa četiri stana, garažama i vrtovima. S vremenom, djeca vlasnika (ženska) su se udavali i sa novo formiranim obiteljima nastavljali živjeti u istoj kući. S vremenom te obitelji su se povećavale brojčano i širile te im je stanovanje u postojećim legalnim gabaritima postalo skučeno. Zbog tog, oni prave uz samu granicu (među) dva prizemna apartmana koje usput rečeno ljeti iznajmljuju strancima i tako zarađuju. Ploče( zbog kosine brda ) vire nad zemljom oko 50 cm i nemaju otvore prema mom zemljištu. Nad jednim takvim apartmanom suprug kćerke upisane vlasnice zgrade i parcele je napravio veliku nadstrešnicu oslonjenu na stupove i ograđenu arulama koja tako dolazi do same granične crte. Uz to je raskrio nad stanom u kojem živi krovište i da bi dobio potrebnu visinu i prostor podigao lastavice i napravio pravi "alpski krov", te sve spojio sa spomenutom nadstrešnicom. Napominjem da se objekt nalazi na obali i u prvom redu do mora. Na takav način, svojom gradnjom, moj teren koji se nalazi iza spomenute parcele kad postane građevinski ( trenutno odmah do njega je granica građevinskog zemljišta, te kad se donese novi urbanistički plan vršiti će se proširenje građevnoga područja pa tako i zemljišta koje meni pripada, odnosno nije slučaj opisan u članku 6 stavak 3 Zakona za legalizaciju ... jer moj teren nije još građevinska parcela, bez obzira što će u dogledno vrijeme to postati). Naravno da kad su započeti radovi je bila pozvana građevinska inspekcija koja je utvrdila bespravnu gradnju i donijela na kraju rješenja o uklanjanju, a ta rješenja su glasila na stvarne investitore. Lukavštinom ili lažiranjima, ti investitori su koliko mi je poznato se žalili na ta rješenja tvrdeći "da su tu oni samo stanari, te da nisu vlasnici i da oni ne znaju tko gradi tu poviše njihovih stanova?" Nisam siguran, ali mislim da je ministarstvo ta rješenja poništilo jer na osnovu prigovora, inspekcija nije utvrdila tko stvarno izvodi radove, to jest nije donijela rješenje da tu bespravnu gradnju ukloni vlasnica. Iako je po ZUP-u kao i po pravilniku o postupanju građevinske inspekcije bilo dužnost građevinske inspekcije da ponovi ispitni postupak i donese novo rješenje, mislim da se to nije dogodilo i sve je ostalo na tom? Sada kada je vlasnica zgrade i zemljišta umrla, kćerke zajedno sa svojim obiteljima pa tako i sa muževima, to jest stvarnim bespravnim graditeljima traže legalizaciju bespravnih objekata. Zato me interesira sljedeće; Da li, rješenja koja je donijela inspekcija, a glase na na muževe nasljednica nekadašnje vlasnice iako su vjerojatno poništena se ipak mogu smatrati kao propušteni rok za podnošenje zahtijeva za legalizaciju ( rok za podnošenje zahtijeva za one kojima je bilo doneseno rješenje o uklanjanju), jer su u biti iako su sadržavala istinito utvrđeno činjenično stanje zbog lažnih navoda iznesenih u žalbi drugostupanjskom tijelu ukinuta? Naime, paradoksalno bi bilo da je u postupku inspekcije doneseno rješenje za uklanjanje na ime onog tko je gradio odnosno investitora, a potom kad je zbog davanja lažnih podataka nadležnom tijelu to rješenje ukinuto, opet isti investitor sad traži da se ozakoni njegova bespravna gradnja za koju tvrdi u trenutku inspekcijskoga postupka da ne zna tko gradi??? Ovdje mislim, se ne bi moglo primijeniti ni mogućnost gdje supruga kao nasljednica svoje majke, nekadašnje vlasnice, sada u svoje ime traži legalizaciju bespravnih objekata, jer je u trenutku gradnje bila u braku sa suprugom, to jest investitorom na čije ime je glasilo riješenje o uklanjanju te je njen suprug gradnjom stekao vlasništvom kao bračna stečevina? Da li je moguće legalizirati objekt koji zahvaća više od 75% građevinske parcele? Da li na ovako izgrađenom objektu kad jednom i moje zemljište postane građevinsko, ću ja morati se udaljiti propisani minimum objekta od granice sa susjedom, odnosno zar na ovaj način neće meni biti onemogućeno iskorištavanje mog zemljišta u istom omjeru kao i bespravnom graditelju koji može ovako legalizirati građevinu na 100% raspoloživom zemljištu iako to lokacijskim uvjetima nije dopušteno? To jest, zar ovim zakonom neće biti povrijeđena ustavna jednakost svih nas pred zakonom i jednaka mogućnost iskorištavanja zemljišta svih vlasnika? Tko će mi nadoknaditi drastično umanjenje vrijednosti mog zemljišta, jer zbog ovako visokog i strmog krova buduća građevina i graditelj tek sa drugog kata će biti u mogućnosti imati pogled na more, dok prije dok je krov bio normalne konstrukcije se to moglo sa povišenog prizemlja? Pogotovo kad je sada i nadstrešnica sa svojom visinom se izdigla do same međne crte pa se taj kut zatvorenosti još više povećao? Oprostite što sam bio ovako dug i detaljan ali sam htio stvari učiniti jasnijim za shvaćanje. Unaprijed Vam se zahvaljujem na razumijevanju i na odgovoru što mi je činiti ako postoji neki način da zaštitim svoje interese dok još imam vremena, jer ako njihov zahtjev za legalizaciju prođe, tada mi se čini da je sve izgubljeno
×
×
  • Napravi novi...