jelelena

Dana 21. 12. 2023. u 20:44, Antuntun56 je napisao:

Odgovori na vaša podpitanja ovise kakav će stav sud zauzeti u spornom osnivanju nužnog prolaza - po pitanju i pješačkog i kolnog pristupa. Svatko smije sa svojim privatnim vlasništvom raspolagati po svom nahođenju, pa i iznajmiti ga - ali vi ste vjerojatno bili svjesni svih okolnosti u kojima ste kupili svoju nekretninu, odnosno da je ova situacija u kojoj se nalazite bremenita hrpom problema, od kojih sam navela samo neke. 

Niti vi, kao i svih osam vlasnika stanova u vašoj zgradi, niti vlasnici dvaju stanova stanova u prenamijenjoj garaži niste u nekom presjajnom položaju da bi se trebali još međusobno gložiti – a na granici apsurda je da je osoba (bivši investitor) koja je sve to zakuhala da bi ostvarila svoje materijalističke ambicije, prošla nekažnjeno, te ostavila vas suvlasnike da se krčkate u zajedničkom loncu – s nemogućnošću konačnog upisa vlasništva svojih nekretnina u zemljišne knjige bez tereta.

Da, apsurdno je. Ja nisam bila u potpunosti svjesna situacije buduci da sam stan kupila od RH, cak je imao i energetski certifikat kojega jedna od suvlasnica koja teži prodati svoj stan ne moze dobiti jer zgrada nema uporabnu dozvolu. Nekako covjek misli da drzava prodaje uredne nekretnine.

Hvala na odgovoru, jos jednom

Dana 18. 12. 2023. u 23:51, Antuntun56 je napisao:

Vaša situacija ima puno dublju problemsku pozadinu, na koju vi vjerojatno niste mogli  utjecati, a za koju je odgovoran bivši investitor zgrade. Posljedice njegovih materijalističkih ambicija (koje je na žalost, nekažnjeno i ostvario) odražavaju se  na vas i vaše interese jer ste sada vi, kao su/vlasnici i jedne i druge zgrade, odgovorni pred zakonom, uključujući i građevinsku inspekciju – i za rekonstrukciju višestambene zgrade (nadogradnju kata bez građevinske dozvole) i za dvostruko nezakonitu prenamjenu garaža u dva stana nakon 21. lipnja 2011. godine (svatko za svoju zgradu). Malo je vjerojatno da je ozakonjena prenamjena garaža u stanove nakon 2016. godine, ali kod nas je sve moguće, pa i to...

Na pitanje da li mora višestambena zgrada imati određeni broj kvadrata dvorišta odgovor je: da – u nekoj normalnoj situaciji prilikom izdavanja građevinske dozvole zahvat u prostoru treba biti u skladu s prostornim planom,a pri tom se podrazumijeva prije svega koeficijent izgrađenosti građevne čestice, te minimalna veličina građevne čestice za višestambene zgrade, ali pitanje je bespredmetno - jer i da je bilo izdano rješenje o izvedenom stanju za vašu nadograđenu višestambenu zgradu, nisu trebali biti razmatrani navedeni prostorno planski uvjeti u primjeni Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama.

Ako suvlasnici dvorišne zgrade nemaju drugog pristupa s javne prometne površine do svoje nekretnine osim kroz „vaše“ dvorište na vašoj katastarskoj čestici, a s obzirom da je takva bila prvobitna prostorno organizacijska koncepcija bivšeg investitora, jasno da imaju pravo na utvrđivanje služnosti puta, a sukladno odredbama članka 190. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima „vlasnik povlasne nekretnine koji ima pravo staze ovlašten je hodati tom stazom te tako tuda k sebi puštati druge ljude...“

Rješenje suda o osnivanju nužnog prolaza može se upisati u zemljišnim knjigama kao teret na vašoj katastarskoj čestici, a sud će u istom rješenju odrediti visinu naknade vlasniku poslužne nekretnine za osnivanje nužnog prolaza.

Hvala, mozete li mi samo pojasniti jos ovaj dio gdje je vlasnik povlasne nekretnine ovlašten hodati i puštati druge ljude k sebi? Ukljucuje li to i pravo kolnika ili samo moze proci pjeske do svog stana? I da li to moze samo vlasnik ili on nekretninu smije i iznajmiti, i to vecem broju ljudi iako ju je duzan koristiti na način da sto manje ometa nasu nekretninu? Hvala jos jednom

prije 21 sati , Antuntun56 je napisao:

Koje konkretno građevine su legalizirane - iz upita je malo nejasno da li su garaže imale zakoniti status (izgrađene na temelju građevinske dozvole) ili ih je trebalo legalizirati?

A što je s vašom stambenom zgradom - da li je ona izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom?

Naša zgrada ima građevinsku ali ne i uporabnu, uporabnu nismo dobili jer je investitor sazidao jedan kat vise nego sto je smio po projektu...isti koji je i nazidao te garaze u "zajednickom" dvoristu ali na drugoj parceli. One su naknadno legalizirane. 

Mora li visestambena zgrada imati određeni broj kvadrata dvorista? naculi smo da je tu drugu parcelu zbog toga i otkupio... pa ju sada prodao.

Ja sam kupila takav stan ali na rate...jer on vam i na to ima pravo. Kada je platio prvu ratu, dobio tabularnu izjavu i uknjizio se ja sam otkupila stan od njega, dala njemu dogovoreni iznos i preuzela otkup.

A ovo zvuci...onako. To su i meni nudili pa sam odbila.

Poštovani, trebamo hitan savjet. Naime, zivimo u stambenoj zgradi sa osam stanova u privatnom vlasništvu, dakle nismo pod stanoupravom. Dvoriste je ograđeno zidom i ima jedan ograđeni ulaz. Dvoriste se sastoji od dvije parcele, na susjednoj su do 2016.bile garaze no kako nitko od stanara nije kupio garazu vlasnik je od nje napravio dva stana. Sve priključke je spojio na nasu zgradu, znaci njegova nekretnina ima brojila za plin i struju na nasoj fasadi te za vodu u nasoj sahti. Sve je to prikljucio na stan koji mu je jos preostao u nasoj zgradi. Građevina je legalizirana, nitko od nas se nije bunio kada nam je dosao zahtjev jer smo pretpostavili da ce legalizirati garaze. Cijelo vrijeme nesmetano prolazi do te nekretnine buduci da ima stan i u nasoj zgradi.

Sada je tu nekretninu prodao i novi vlasnici se sluze prolazom kao da je njihov, ulaze podstanari, gosti i sl., otvaraju nasu kapiju kao da je njihova te tvrde da je sve predano sudu i da samo cekaju da im dođe rjesenje o sluznosti puta jer drugog prolaza do svoje legalizirane građevine nemaju. Koja su naša prava ovdje i postoji li doista mogucnost da im sud dodjeli nuzni prolaz ili sluznost puta kroz nase ograđeno dvorište? I sto to tocno podrazumijeva? Hvala unaprijed na odgovorima 

, Ruby_Danderfluff je napisao:

To svakako treba prijaviti kao ozljedu na radu, a po mom mišljenju bi imao pravo i na odštetu ako je dolazio ili odlazio s posla, jer je odgovornost poslodavca objektivna.

Da, odlazak s posla je u pitanju. Vodi se kao ozljeda na radu. Kako pokrenuti postupak trazenja odstete od ustanove? Osiguranje nam takve ozljede ne pokriva. 

prije 14 sati , Ruby_Danderfluff je napisao:

Kakve su ozljede nastale?

Trzajna ozljeda cervikalne kralježnice... Djelatnik ustanove, ne prolaznik

Poštovani, ukoliko sam na krivoj temi molim vas da premjestite moje pitanje. 

Ukoliko se dogodi pad na ledu u krugu javne ustanove ima li oštećeni pravo na odštetu za lakšu tjelesnu ozljedu (bilo je rano ujutro, no tu noć nije bilo padalina, led je neočišćen od dana prije za sto postoje i svjedoci,kao i samog pada)? 

Hvala 

prije 21 sati , slavko1941 je napisao:

Nisam baš siguran da ta poveća nadstrešnica može biti sagrađena samo na suglasnosti ostalih stanara odnosno vlasnika. Da je to tako svaki bi vlasnik gradio sebi nadstrešnice po svojoj volji, kuda bi nas to dovelo, dapače u nekim gup-ovima nisu ni dozvoljene osim pergola.

Malo se prošećite do građevinskog odsjeka u svojoj općini i tamo ćete dobiti odgovor da li je tu nadstrešnicu moguće samo tako napraviti. 

Susjed ima istu na drugoj strani, i to parkira u njoj automobil u pozarni prolaz. A naslonjena je i na tuđi stan, ne njegov. Prvi je kupio stan u zgradi i sagradio ju dok jos nikoga nije bilo pa nije ni od koga imao tratiti suglasnost. Zalio se susjed ispred cijeg balkonskog ulaza se nalazi pa su mu rekli da na to nema pravo jer je takvo zateceno stanje bilo kada je kupio stan. Tako da sada ima tuđi automobil pod prozorom. 

, Spitfire je napisao:

Balkon s požarnim prolazom bi bio dovoljno rubno da vam za ovakovo što moguće ne bi trebalo ništa osim suglasnosti ostalih suvlasnika.

Hvala, sto ako 6 suvlasnika daje suglasnost a jedan ne? 

Postovani, da li je moguce u stambenoj etaziranoj zgradi sagraditi iznad svog balkonskog ulaza ( samo moj stan ima izlaz na tu stranu) nadstresnicu 3x3m, limeni krov na drvenim stupovima? To je inace i pozarni prolaz te nece biti nikakve fizicke prepreke prolasku unutar njega, niti podizanja nivoa podnom oblogom. 

Trebam li za to kakve dozvole? Hvala

Poštovanje, ukoliko sam na krivoj temi molim moderatore da me premjeste... U svoje i ime svojih radnih kolegica te u krajnjoj nemoći budući da nam Komora med. sestara odbija pomoći pravnim savjetom te nas upućuje na sindikat kojega većina nismo članice ovdje Vas molim za savjet. Naime u ustanovi soc skrbi u kojoj smo zaposlene nameće nam se nemoguć, iscrpljujuć raspored rada bez ijednog slobodnog dana kroz cijeli mj, smjena 123/123/123/...u kojoj smo i na taj sl dan dosle iz nocne smjene. Da li je takav način rada zakonit? Hvala unaprijed

, BRKICA00 je napisao:

Poštovani,

rok za legalizaciju je prošao 30. lipnja 2018. tako da više nije moguće podnijeti zahtjev za legalizaciju već morate pričekati novi krug legalizacije kako bi mogli podnijeti zahtjev. 

Ti rokovi za legalizaciju se propisuju u nekakvim odredjenim intervalima ili? Izvjesno je da ce ih biti još? Hvala

Poštovanje,molim savjet. Naime ja i otac smo vlasnici svatko polovice kuce koju treba legalizirati i temeljito obnoviti (kroviste je propalo, stolarija, treba fasadu, nove cijevi).Ja sam svoju polovicu naslijedila od majke.Otac još nema uvjete za mirovinu te je korisnik vojne opskrbnine. 0d moje 11god mi nismo zivjeli u zajedničkom kucanstvu no igrom slucaja se roditelji nisu rastali do moje punoljetnosti i cijelo vrijeme smo bile prijavljene na njegovoj adresi jer su nam stanodavci iznajmljivali "na crno". Majka me uzdrzavala sama. Stoga, razumljivo je, bar meni, da ja ne zelim a niti mogu uzdrzavati njega ako jednog dana dodje do toga da mora u dom (a i udaljeni smo 30km).S druge strane ne mogu bas ni pustiti da mu curi krov nad glavom a on financijskih mogucnosti za popravak nema.uostalom,to je i moja nekretnina. E sad, ne usudim se ulagati ako cu se jednog dana morati odreci naslijedstva da bi mu drzava doplacivala dom (czs).sto je tu pametnije uciniti, pustiti kako je ili napraviti s njim ugovor da mi daruje svoj dio a da mu ostane pravo dozivotnog uzdrzavanja pa osigurati ulaganje i da li bi on u tom slucaju buduci da svoje imovine vise ne bi imao mogao biti korisnik prava da mu czs doplacuje razliku od mirovine do pune cijene doma? Naravno u dom ce ici samo ukoliko bude trebao zdr.njegu,inace nemam problem s tim da on doista do smrti zivi u toj obnovljenoj kući. Ja se samo bojim i pusem na hladno kad vidim koliko to sve kosta jer i sama radim u domu. Hvala na pomoci unaprijed 

Poštovanje, molim vas hitan savjet sto uciniti, naime 2013 sam naslijedila iza majke polovicu kuce a pola je ocevo (bili su razvedeni). Otac u njoj zivi, ja ju ne koristim trenutno. Buduci da je kuca u lošem stanju i hitno do zime treba promijeniti kroviste planirala sam ocu na dozivotno korištenje ustupiti stan koji sam do sada iznajmljivala a kucu renovirati o svom trosku. On bi mi svoju polovicu ustupio darovnim ugovorom. Jedinica sam pa tu kasnije ne bi bilo problema, zazirem od ugovora o doz uzdrzavanju i sl buduci da ne zelim iza oca biti naslijednik icega (alkoholicar je i sklon zaduzivanju). E sad dolazi do problema...tj soka... Kuca nema nikakve dozvole, gradjevinsku niti ista drugo. Na karti su ucrtani temelji od stare kuce koja je tu bila prije ali to pokriva povrsinu mozda jedne sobe (samo toliko se preklapa) a ostatak je sada dvorište. Ova sadasnja je gradjena 80ih. Doznajem tada da nikada nisu ni podnijeli zahtjev za legalizaciju. Tata se sjeca da je nekakav mjernik i netko iz opcine dolazio samo kada je spajana voda i kanalizacija 90ih. (Do tada su imali hidrofor i septicku jamu)no on nikakvih papira nema.da li su mogli sve to prikljuciti bez ikakve dozvole? Sto ja sada mogu uciniti? Hvala na odgovoru

U zk je nema na parceli je samo zgrada,ni garaze ni nadstresnice. niti po vlasnickom listu ista ide uz susjedov stan po ovome sto vidim...

prije 11 sati , drot13 je napisao:

Iako je to fizički požarni prolaz, pitanje je kako je zavedeno i kako je riješeno vlasništvo. Prvo bi si trebala to provjeriti. Ako je to njegovo, može tamo parkirati bez obzira na prozor.

Ali kako je moguce da je to dogradjeno bez dozvole suvlasnika? Nije bilo tamo kada je prethodna vlasnica kupila stan niti ju je tko pitao da li se slaze a naslanja se na njen bocni zid,ona takodjer nije tu boravila nego je bila izvan drzave a ta nadstresnica je kaze samo osvanula. Nije niti ucrtano na karti. Kako onda moze biti legalno? I gdje to sve mogu provjeriti?

Plus provjerila sam sa onima koji su tu vec imali stanove kada je nadstresnica gradjena,investitor nnikoga nije pitao za suglasnost. Kako je mogao graditi i prodavati nesto u dvoristu koje je vec zajednicko vlasnistvo sustanara? 

Postovanje,molim vas za savjet. Prije 2 god sam kupila stan u kojem od tada boravi podstanar. Zgrada ima 8 stanova te jednu garazu u dvoristu. Garaza je u vlasnistvu susjeda i izmedju nje i same zgrade ima 3 m sirok natkriveni pozarni prolaz. Povremeno sam znala primjetiti da je tamo parkiran automobil da bi mi tek nedavno podstanar rekao da susjed cija je garaza cijelo vrijeme tamo parkira. Njemu to do sada nije smetalo jer sobu ciji prozor gleda tocno u taj prolaz nije koristio no sada ce im trebati djecja soba i to doista nema smisla. Automobil je od prozora udaljen svega 20ak cm. Pokusao je reci vlasniku automobila no on mu je odbrusio da je sve to njegovo vlasnistvo i da je svoju garazu legalizirao u ukupnoj povrsini 3x6m tj da i to natkriveno parkirno mjesto pripada njegovoj garazi te da ga je on kupio od graditelja zgrade. Nikakve papire ne da na uvid. Da li je uopce moguce da netko proda nekome povrsinu koja je pozarni prolaz?  I da li se smije parkirati nekome doslovno pod prozor? Hvala

Prije 34 minuta, LjuboZG je napisao:

Ne možete imati problema jer ste se već uknjižili i time postali vlasnik stana. Kada otplatite otkup stana izdat će vam se brisovno očitovanje kojim ćete samo brisati zalog koji je upisan u zemljišnoj knjizi. 

Kolegica vjerojatno ima problem da je prodavateljeva adresa različita u zemljišnoj knjizi i u ugovoru (a OIB-a nema), pa se zbog toga ne može uknjižiti. Taj problem može riješiti tako da prijedlogu za uknjižbu priloži uvjerenje o prebivalištu sa slijedom promjene adresa prodavatelja.

Vama svakako savjetujem da, ako ste u zemljišnu knjigu upisani bez OIB-a, zatražite promjenu podataka u zemljišnoj knjizi na način da Vam se upiše OIB. To možete zatražiti na temelju uvjerenja o prebivalištu MUP-a ili na temelju ovjerene preslike osobne iskaznice (ako se radi o novoj osobnoj iskaznici na kojoj je naznačen OIB i adresa s kojom ste upisani u zemljišnu knjigu). 

Puno hvala na odgovoru. Na izvatku iz zemljisne knjige,vlastovnici,stoji moj oib. Onda ne moram nista vise dirati? Uredu drz uprave za stamb zbrinjavanje je proslijedjen ugovor odmah po kupoprodaji i nista mi nije doslo,nikakva primjedba na njega,nakon toliko vremena ne mogu ga proglasiti nevazecim zbog te sitnice?

Postovanje,molim vas za savjet...naime prije 2 god sam kupila stan na kojem je otkup (gospodja je bila bivsi nosioc stanarskog prava) koji sam do otplate preuzela na sebe. Ugovor je prosao poreznu (porez placen)i uredno sam se uknjizila kao vlasnik. I sada cujem da kolegica ima problema jer je kzpila nekretninu a u ugovoru je bila navedena samo adresa prodavatelja a ne i oib i ne moze se uknjiziti. Pogledam svoj ugovor i -sok! Samo osobna imena,ni adresa ni oib. Oib samo u ovjeri od strane javnog biljeznika.

Mogu li imati problema jednog dana kada otplatim sve do kraja i budem trazila skidanje zabiljezbe od RH ako su isti ugovor vec prihvatile porezna i gruntovnica? Hvala 

..smije li se otici na razgovor ( odnosno pitati nesto sto ti nije jasno ) sucu od kojega ti je doslo rjesenje da te upucuje u parnicu. Parnicni postupak jos nije pokrenut. Hvala

Prije 42 minuta, Matrix je napisao:

Takav sporazum je moguć i u ostavinskom postupku.

 

Da,jer ste to inicirali prigovorom radi povrijede prava na nužni dio

Nisam vam dobro objasnila situaciju,druga strana niposto ne bi htjela da se mora pojaviti na sudu i ukoliko bude morala tamo nece biti za nagodbu. Nagodbu nude iskljucivo u ovakvom obliku. Ja bih se isto radije nagodila. Pretpostavljam da u tom slucaju,ma kako god mi srocili izjavu da je to naknada za nuzni dio porezna taj novac gleda kao dar i naplacuje 4% poreza?

prije 18 sati , Matrix je napisao:

Pazite jednu stvar,rok iz čl.84 ZN je objektivan u kojem možete istaknuti prigovor radi povrijede nužnog dijela ili izravno ići tužbom,no kako ste vi u ostavinskom postupku istaknuli takav prigovor,a suprotna strana se usprotivila,smatra se da postoji spor koji se rješava u parnici na koju ste upućeni,odnosno da je u određenom roku pokrenete,radi se o roku  koji nikako ne treba miješati sa onim trogodišnjim  iz čl.84 ZN.

Znaci da ju moram pokrenuti odmah ili nista od svega toga? 

Mozete mi reci samo jos nesto,ako se ja i drugi sunasljednici dogovorimo da ce me isplatiti da ja ne pokrecem parnicu,na koji nacin to treba uciniti?

Receno mi je da samo napravim kod javnog biljeznika izjavu da sam tad i tad primila taj i taj iznos na ime nuznog dijela iza pok djeda i da nemam vise nikakvih potrazivanja. Sud da ce po isteku roka od 15 dana izdati rijesenje kao da prigovora nije bilo i da je to to. Da li sam ja duzna platiti kakav porez na dobit na taj iznos ili nesto slicno? Hvala

Sto predstavlja onda ovaj rok od 15 dana koji mi sud daje za pokretanje parnice? 

, Matrix je napisao:

Može se zahtijevati uračunavanje darovane imovine pri izračunu nužnog dijela,no to neznači pobijanje u smislu poništenja ugovora ili njegove ništavosti,več isključivo redukciju dara u onoj mjeri koliko je potrebno da bi se nadopunio povrijeđeni nužni dio.

Zahtjev se ostvaruje tužbom koja je ograničena rokom od 3 godine računajuči od dana smrti ostavitelja,odnosno od dana proglašenja nestale osobe umrlom.

Naravno da tužba nije nužna ukoliko se takav zahtjev istakne u ostavinskom postupku i suprotna strana pristane na zahtjev,u suprotnom postoji spor koji se rješava u parnici.

Postovanje,oprostite sto se ubacujem ovako ali vidim da vi ovdje spominjete rok od 3 god a ja imam isti slucaj,gdje se nismo uspjeli dogovoriti na ostavinskoj ( jedan nasljednik je pristao na izdvajanje u visini nuznog dijela a drugi nije ) i dobila sam rijesenje sa suda u kojem stoji da ce se ukoliko ne pokrenem parnicu u roku od 15 dana izdati rjesenje o naslijedjivanju kao da prigovora nema. Hvala unaprihed na odgovoru