Jump to content

serlang

Korisnik
  • Broj objava

    9
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je serlang objavio

  1. "Prijenos" vlasništva dogodio se prije nego što je pokrenut stečajni postupak, tako da ne vjerujem da će se stečajni upravitelj baviti događajima prije pokretanja stečaja. Također, prijenos jedne tvrtke ne bi bio problem - ovdje je sumnjivo da je preneseno par desetaka tvrtki i to na istu osobu - umirovljenika koji je evidentno tu figura.
  2. Pratim stečaj jednog od mojih vjerovnika. Vrlo su učinkovito izvukli sve što je valjalo u firmi i tek nakon toga gurnuli firmu u stečaj. Par fiktivnih vjerovnika preko kojih su izvukli vrijednost iz firme je također u stečaju. Zajedničko svim im firmama što su sve baš u vrijeme pokretanja stečajnog postupka promijenili vlasnika i direktora. Svima njima je ista osoba i direktor i vlasnik. Riječ je o umirovljeniku koji toj mafiji očigledno služi za zadnju fazu života firme (ima ili je imao 50-ak tvrtki i sve su u stečaju ili već likvidirane). Očigledno to rade da stvarni vlasnici nemaju problema sa zakonskom odredbom da osoba čija je firma likvidirana ne može otvoriti drugu. dakle riječ je o zaobilaženju zakona, ali me zanima ima li tu elemenata kaznene odgovornosti i po kojoj osnovi bi osobe koje to rade prijavio na državno odvjetništvo.
  3. Opet je došlo ljeto i vrijeme vozača koji komotno voze cijelo vrijeme lijevom trakom na autocesti. Zanima me sljedeća situacija (slika): - pretekao sam vozilo ispred sebe i vratio se u desnu traku - ispred mene na 2 kilometra nema nikoga - lijeva traka je uredno popunjena vozilima koja "pretječu" vozilo koje je na dva kilometra i ta kolona vozi ispod ograničenja - ja i dalje vozim jednakom brzinom kao i do sada Pitanje: smijem li ja pretjecati tu kolonu s desne strane? Po zakonu, mislim da je za "pretjecanu" osobu bitno samo da ne mijenja svoju brzinu. Ja kao pretjecana osoba ne mijenjam svoju brzinu i vozim se brže od onih koji me pretječu. Što u takvim situacijama treba raditi? Pretjecati ih s desne trane ili pak smanjivati svoju brzinu da idem jednakom brzinom kao i lijeva kolona?
  4. Napravio sam s odvjetnikom ugovor o zastupanju u kojem je dogovorena i nagrada po uspješnosti spora. Na početku (dok nije potpisan ugovor) odvjetnik je stvarno bio agilan i činilo se da je dobar match. Međutim, nakon potpisa ugovora apsolutno je izgubio interes za parnicu. Na dogovorene sastanke dolazi potpuno nepripremljen, ne zna što smo napisali u prethodnom podnesku, gađa se sa stvarima za koje i ja, laik, vidim da su nebuloze. Imali smo jedno pripremno ročište kojeg je on odgodio jer se "nije osjećao spremnim ići u raspravu" iako sam prije toga na dva sastanka inzistirao da prođemo kroz sve scenarije koji se mogu dogoditi, među ostalim i onaj da druga strana ne bude tražila odgodu. Odgovor je bio - "moraju tražiti odgodu". Na kraju, oni ne traže odgodu nego on zbog svoje nespremnosti istu mora tražiti. Uglavnom, želim novog odvjetnika. Što sam trebao platiti ovom za zastupanje, već je plaćeno. Ali ima li ikakve šanse da otkažem ugovor i da izbjegnem da on elegantno naplati nagradu o uspjehu iako to na kraju neće biti njegova zasluga?
  5. Vlasnici smo stana u prizemlju i pripadnog okolnog zemljišta (vrta) u zgradi u kojoj se nalazi šest stanova. Željeli bismo napraviti vrtni roštilj u vrtu na zemljištu koje po etažnom elaboratu pripada našem stanu. Koliko mora biti minimalna udaljenost vrtnog roštilja od zgrade ili od prozora/balkona stana na prvom katu iznad nas? Postoji li takva odredba u nekom pravilniku ili zakonu ili uredbom o komunalnom redu. Riječ je o stanu na području grada Zadra. Unaprijed hvala na odgovoru.
  6. Zaposlenik sam jedne veće kompanije u Hrvatskoj u IT sektoru. U zadnjih pet godina generirao sam nekoliko ideja (od koncepta, preko praktičnih rješenja do implementacija). Ideje su se materijalizirale u nekoliko informatičkih alata od kojih kompanija ima veliku dobit. Može se dokazati, a imam i svjedoke koji će to potvrditi, da kompanija prije mog dolaska s idejama uopće nije radila u tom području, niti bi bez mojih ideja uopće bila u poziciji da prodaje te proizvode. Nadalje, svjedoci će potvrditi da je u tim konačnim proizvodima barem 50% mojeg doprinosa (od ideje, koda, koncepta...). Sad sam na odlasku iz firme. Prema ugovoru o radu, sve što generiramo za vrijeme zaposlenja, neovisno je li to u našem djelokrugu rada ili ne, a jest u djelokrugu rada kompanije, pripada kompaniji. Nedavno sam čuo da takvi ugovori o radu nisu sukladni našim zakonima o autorskom pravu i da bih se na sudu mogao izboriti za pravedni udio u dobiti koje su moje ideje i proizvodi generirali kompaniji sada i koji će se generirati u budućnosti. Navodno naš zakon o intelektualnom vlasništvu daje prednost inovatoru, u odnosu na kompaniju i da u slučaju parnice, sudovi obično za pravo daju pojedincu. Još je bitno naglasiti da su tri od tih ideja zaštićene patentima u kojima sam ja naveden kao autor, ali je pravo korištenja (po poslovnoj politici) definirano na kompaniju). Ta patentna prava su 10% mojeg doprinosa. Ostalih 40% mogu isključivo potkrijepiti izjavama kolega i eventualno sudskim vještačenjem. Molim savjet kako dalje. Je li točno da neovisno o ugovoru o radu imam prava koji proizlaze iz drugih zakona? Koji zakoni reguliraju ovaj slučaj? Vjerujem da mi je narušeno pravo na pravičnu naknadu jer moji primici na osnovi plaće su ispod 1% onoga što je kompanija evidentirano zaradila mojim idejama.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija