jacob

Danas me zaustavio policajac, te s obzirom da je prosao datum na prometnoj, usli smo u kratku raspravu - on me uvjeravao da to vise ne vrijedi, ja sam tvrdio da mogu na tehnicki do kraja mjeseca. Uglavnom, ponudio je placanje 50% od 700 kn odmah, s obzirom da nisam bio siguran u sve sto on tvrdi, rekao sam da cemo vidjeti, da ne zelim platiti odmah. Izdao mi je obavezni prekrsajni nalog, gdje je navedeno da moram platiti 2/3 od 700kn - pretpostavljam da je to zato jer sam odbio platiti odmah? Takodjer, dobio sam i drugu uplatnicu za troskove prekrsajnog postupka u iznosu od 100 kn. S obzirom da sam proucio ZSPC i sve sto se u ovoj ludoj drzavi dogadjalo (od naputka MUP-a CVH-u vezano za datume, a ne samo mjesece od 1998. radi smanjivanja guzvi krajem mjeseca na tehnickom i sl), ispada da tehnicki vrijedi do kraja mjeseca (kako i naljepnica kaze), ali prometna ima svoj datum isteka i tog se drze k'o pijan plota, te je cl. 238. st.8 (ono za sto me tereti) u pravu - ne govori da mi vozilo nema tehnicki, nego da je istekao rok prometne. Kako ne vidim smisao zalbe (s obzirom da ce sud ocito utvrditi isto, da ja pricam o tehnickom, a ne o trajanju prometne), kakav je sad postupak? Ako idem platiti odmah, da li placam 50% ili 2/3? Ako platim 2/3, znaci odustajem od zalbe - da li svejedno moram platiti u 100 kn troskova prekrsajnog postupka? Ako da, onda mogu komotno i poslati zalbu, tek toliko da iskoristim svoje pravo na zalbu, makar nema smisla, ali da i odrade nesto za tih 100 kn? Kakav je proces? Poanta: odite produziti registraciju/tehnicki prije isteka, jer ocito traze svaki nacin da vas oderu, imao smisla ili ne ("tehnicki vazi, ali prometna vise ne vazi" je ludost svoje vrste)

d.. ima urede u Krasici (mjesto kraj Rijeke) do koje vodi jedino gradski autobus Autotroleja. No, dvoje djelatnika firme zivi istocnije od Rijeke (Novi Vinodolski) do kojeg postoji iskljucivo medjugradski (zupanijski) prijevoz Autotransa. S obzirom da prije centra grada Rijeke ne postoji tocka u kojoj se susrecu dvije autobusne linije (zupanijska i gradska), logicno je da djelatnik putuje od Novog Vinodolskog do Rijeke, te onda presjeda u drugi autobus i ide do ureda. Problem je sto iz racunovodstva tvrde da po misljenju porezne uprave nije dozvoljeno tako nesto, s obzirom da je Krasica takodjer istocnije od Rijeke (mada ne na istom pravcu), te tvrde da bi se za putne troskove mogao isplacivati samo iznos Novi Vinodolski-Krasica, ma da ta linija ne postoji, niti nesto slicno tome, te samim time nije moguce dobiti taj iznos)?! Zupanijski autobus prolazi nekih 2km dalje od ureda, ali izmedju te prometnice i samog mjesta Krasica ne postoji NIKAKAV put (osim obilazno od 6-7km), te se radi o strmom usponu od cca 300m (autobus ide uz more, Krasica je na vrh brda) - da li je stvarno tako da se onemoguci radnika da dodje normalno na posao jer je to "potencijalno sumnjiv posao" ili ta uputa porezne uprave u ovakvim slucajevima ne igra ulogu jer druga opcija - ne postoji?

Grad mi prijeti pokretanjem ovrsnog postupka za komunalnu naknadu. Zatrazio sam uvid u financijsku karticu iz koje je razvidno da me zele teretiti za tromjesecne naknade jos od 12/2006. Kako u medjuvremenu nisu pokretali nikakve postupke, zar ne vrijedi da je zastara 3 godine? Ako je tako, da li se racuna tri godine od datuma dospijeca placanja svake kvartalne rate, ili se racuna od prvog dana iduce kalendarske godine? Ako je tako, da li to znaci da je zastara nastupila cak i za potrazivanja datirana na 2008. ili cak i 2009. godinu? Hvala unaprijed na odgovoru. I molim sve "dusebriznike" za opce dobro da mi ne davaju prijedloge da placam komunalnu naknadu i sl. da bi zivjeli u uredjenom drustvu, jer tu se radi o dugogodisnjem sporu s Gradom/Opcinom s obzirom da vec 32 godine "uspjesno" izbjegavaju obvezu ispunjavanja komunalnih uvjeta (ulica, rasvjeta, itd, sto ima CIJELI grad, osim ove ulice u kojoj jesam), te mi uzrokuju direktnu financijsku stetu (i to veliku, nebitno zasto). Hvala unaprijed.

Pitanje: ako odem u EU i tamo kupim nešto poslovnom karticom (Visa Electron, vezana uz žiro račun), oni mi, naravno ne mogu izdat R1 račun, zar ne? Da li imam pravo na povrat poreza (IVA, DDV, MWST) ako uvozim taj predmet u RH? Kakva je procedura na granici, znam za privatne osobe, kako to ide za firmu? Što je potrebno? Ili, s obzirom da ista stvar postoji u RH u oglasnicima, jedno drugo vjerojatno blesavo pitanje: da li firma može kupit u RH nešto od fizičke osobe i to kasnije prodati dalje ili koristiti za sebe? Naravno, pretpostavimo da fizička osoba ne može izdati račun, znate kako to ide u oglasnicima Hvala.

Da li onda moze ovako: tvrtka unajmi stan i da ga u podnajam (ima pravo po ugovoru) direktoru. Znam da nema smisla (gledano financijski), ali da li ga ima pravo iznajmiti za manji iznos? Da li tvrtka smije namjerno stvarati "gubitak", skupljom nabavom i jeftinijom prodajom?

Da li d.. ima pravo unajmiti stan od druge pravne osobe za potrebe boravka direktora? Tj. da li se najam + vezani troskovi (rezije i sl) tretiraju kao trosak ili? Kako je to gledano s porezne strane? I naravno, dodatno, da li se direktor onda moze prijaviti na tu adresu? Da li on mora sa svojom tvrtkom potpisati neki ugovor ili kako to ide (s obzirom da je tvrtka najmoprimac od vlasnika)?

Prije gotovo dva mjeseca sam planirao nabaviti neki namjestaj, te sam se uredno raspitao, receno mi je da je rok dobave 30-45 dana, ali da neka racunam blize 45, ja rekao OK, narucio, platio akontaciju. Oni su sebi za garanciju naveli rok dobave koji je jos dalji od tih 45 dana, koji sam tek kasnije vidio na papirima koji su mi dani, ali i taj datum je prosao. Od tada je proslo gotovo 60 dana, tek sada me zove firma (vidim da je njihov broj), vjerovatno je namjestaj dosao. U medjuvremenu sam se morao snaci za namjestaj jer sam racunao s jednim rokom, a oni su prosli sve rokove. I sad imam pitanje: kako najlakse odustati od kupnje, te da li imam pravo na povrat akontacije, s obzirom da su oni kasnili? Da je dobavljen u roku 4-6 tjedana kako mi je obecano, uzeo bih ga, ali sada mi jednostavno vise ne treba? Sto da radim? Hvala.

Nisam pravnik, ali iz iskustva ti mogu reci da ti ne treba nista, SSS je sasvim OK.

Pozdrav! d.. je osnovan za potrebe jednog projekta prije par mjeseci, ali kako se projekt jos nece pokrenuti barem 2-3 mjeseca, ne zelimo da firma sluzbeno pocne sa poslovanjem (sada je u onom periodu "do dvije godine"). S obzirom da firma ima na ziro racunu 20.000 (temeljni kapital), te bi trebala jednu domenu (tek toliko, za sigurnost da ju netko drugi nece uzeti), da li je moguce kupiti tu domenu, tj. dobiti ulazni racun i platiti s racuna firme, bez da to postane sluzbeni pocetak poslovanja? Tj. da li pocetak poslovanja oznacava prvo fakturiranje (prvi izdani racun) kao sto sam negdje procitao, ili prva transakcija po ziro racunu opcenito (ne priljev, nego odlijev kapitala)? Hvala unaprijed!

OK, ne smije se koristiti Kindle. Vjerovatno ga se svrstava u istu kategoriju kao i mobitel. Ali, sto ako koristim touch-screen navigacije? A navigacija ponekada zna biti i audio sustav? Sto se tada dogadja? Ako smijem koristiti touch-navigaciju, da li smijem koristiti tablet (iPad ili nesto slicno) s obzirom da navedeni nisu mobiteli, te realno mogu sluziti za navigaciju?

Kakvo rjesenje, je li to rjesenje o ovrsi? Pa zar se moguce dogovarati nakon pravomocnog rjesenja o ovrsi? Zbunjen sam

Da li je moguce imati stalno prebivaliste (i boravak) u RH, a biti zaposlen kod stranog poslodavca, sa sjedistem izvan RH (u EU)? Vecina posla bi se obavljala na daljinu, bez potrebe za fizickom prisutnoscu, a kada je potrebno, naravno, putovao bih u EU. E sad, kako bi se sve to reguliralo, a da bude u skladu sa zakonima RH: da li je ovako nesto uopce moguce? Da li sam u tom slucaju duzan sam sebi uplacivati doprinose, ako da, na koliki iznos, fiksno ili na postotak? Isto tako, po kojoj stopi bi se oporezivali prihodi, radi se o iznosu od oko 3000 eura? Puno hvala na pomoci, tesko je ista naci na sluzbenim sajtovima, izgleda da se RH ne zeli spremiti za novu generaciju "pomoraca" na bespucima modernih, virtualnih mora

Hvala na odgovoru. Auto je kupljen 2009., prije osnovanja obrta, tako da pretporez na iznos racuna novog vozila nije opcija? Kamatu ne priznajem kao izdatak, OK. Ali, da li se makar glavnica moze racunati kao izdatak? Usput, svaki mjesecni racun za zajam dolazi s iskazanim PDV-om: ako je auto uvrsten u imovinu obrta, da li imam pravo na povrat tog mjesecnog PDV-a? P.S. U tom slucaju auto mora biti 100% koristen za sluzbene svrhe? Hvala.

Hvala. Tako nesto sam i pretpostavio sto se tice ureda u drugom gradu. No, s obzirom da bi taj ured eventualno postojao samo radi toga jer se u tom drugom gradu 'servisira' vecinu klijenata, da reformuliram onda pitanje: sto ako postoji (gotovo) svakodnevna potreba za radom u 40ak km udaljenom gradu od sjedista (i ureda) obrta, te se na lokaciji klijenta provodi (gotovo) cijeli dan. Da li u je u tom slucaju moguce gore navedeno (putni troskovi + djelomicna dnevnica)? Hvala. P.S. Zar nije da se moze obracun 2kn/km voditi i za udaljenosti vece od 30km za privatni auto? (nije u popisu imovine)

Imam auto, prilicno nov, na vlastito ime, imam racun na 30000 eura (kupljen u Hrvatskoj, naravno), pretpostavljam da procjena nije potrebna. No, pitanje je: auto nisam kupio gotovinom nego putem zajma (za koji dobivam mjesecno racun i po tome ga placam). Da li postoji mogucnost da se taj auto ubaci u obrt (jer ga nije moguce bez gubitaka prodati i kupiti npr. isti takav na obrt, buduci je ovaj nov)? Pitam iz razloga buduci auto vecinom koristim za posao da li ga je moguce ikako ugurati da i on bude trosak obrta, a ne da ga otplacujem iz place (na koju onda placam i porez na dohodak i sl)? Ili mozda postoji neki drugi nacin da si otplacujem mjesecne rate, a da to (ili barem neki dio?) ide u trosak obrta? Rate su cca 3500 mjesecno, nije malo, pa bi bio lijep godisnji trosak obrta? Hvala!

Novi sam sto se obrta tice, pa imam par pitanja. Konkretno, sto ako je sjediste obrta na jednoj adresi (selo), a obrt ima u najmu ured u gradu 40km dalje i vlasnik radi tamo 10-12h/dan (u tom gradu, ne samo u uredu)? Da li u tom slucaju vrijedi racunica: putni troskovi: 2x40= 80x2 HRK = 160/dan dnevnica: 170/2 (za do 12h) = 85/dan Tj. ukupno 245 HRK/dan na sve to? Da li je to moguce tako 22-25 dana tjedno i pravdati na taj nacin? Na to ne bi trebalo biti poreza na dohodak? Da li to ide u trosak obrta (zajedno s najmom ureda, naravno)? Puno hvala.

Pozdrav. 2004. sklopljen je kupoprodajni ugovor za nekretninu, koju sam prodao stranom drzavljaninu. Tada je trebala dozvola ministarstava, te je tek 2006. dobio pravo upisa vlasnistva. Iako sam informirao gradski ured, oni su mi uredno i dalje slali uplatnice za navedenu nekretninu, sve zajedno s naknadom za moju drugu nekretninu u istom gradu, bez specifikacije. No, to nije bitno: ono sto me interesira je, tko je odgovoran da se prebaci obveza komunalne naknade na novog vlasnika, prodavatelj ili kupac nekretnine? Pitam zato jer sam jednom poslao dopis, smatrao sam to gotovom stvari, ali vidim da nije. A zakon kaze da tko u roku 15 dana ne informira bla bla, onda je kazna u iznosu jedne godisnje naknade. E sada, pitanje je: tko je odgovoran, ja kao prodavac ili kupac? Hvala.

krester, hvala na odgovoru. Sve mi zvuci logicno i sasvim u redu, osim zadnje recenice. Da li mozete pojasniti o kakvom poreznom riziku bi se radilo? Konkretniji primjer, jer ne vidim u cemu bi bio problem? Puno hvala na pomoci!

Pozdrav. Razliku izmedju podruznice i predstavnistva u globalu znam, ali kod nas je sve toliko (za)komplicirano da treba provjeriti medju znalcima. Naime, inozemna tvrtka iz UAE zeli imati izdvojeni ured u RH. Taj ured bi zaposljavao u pocetku nekoliko radnika (s tendencijom rasta). E sad, vjerovatno predstavnistvo ne bi proslo, iako kazu da predstavnistvo ne moze obavljati poslove za ostvarivanje profita, nego samo predstavljanje/zastupstvo (a'la marketing)? U tom slucaju se namece podruznica, znaci valjda d.. kojem je osnivac tvrtka X iz UAE. Pitanje koje se namece je: tvrtka u RH ne planira ostvarivati nikakve prihode niti obavljati posao prema trecim osobama (fizickim ili pravnim) u RH ili inozemstvu, nego bi sluzila jedino za poslovanje s tvrtkom-majkom, dakle nesto kao izdvojeni ured za zaposljavanje dijela tima koji prebiva u RH i nema potrebu za konstatnim preseljenjem u UAE. Pitanje je: na koji bi nacin to funkcioniralo? Ako tvrtka u RH ne ostvaruje prihode od prodaje (robe ili usluga), kako 'dobavlja' novac za troskove poslovanja, place djelatnika, poreze i sl? Da li je potrebno ispostavljati racun na X svotu u ime tvrtke-kceri u RH tvrtki-majci u UAE s mjesecnim iznosom troskova, za pruzene usluge ili nesto slicno? Da li tvrtka-majka moze podruznici u RH davati kapital, te na koji nacin? Koji su porezi tu u igri? Poanta je da tvrtka u RH, iako bi trebala imati promet po racunu od XXX stotina tisuca kn godisnje, ne treba imati niti kunu dobiti na kraju, ne radi izbjegavanja oporezivanja, nego jednostavno zato jer je to na neki nacin 'izdvojeni ured', a svo financijsko poslovanje prema klijentima i sl. se obavlja u UAE, s obzirom da s projekti obavljaju za klijente iz tog dijela svijeta. Radi se o pruzanju usluga, naravno (nema 'fizicke' proizvodnje, opipljivih proizvoda)? Hvala svima, mi smo nazalost totalna birokracija, a covjek moze dovuci strani kapital, osigurati nova radna mjesta i sl, ali jednostavno nema pojma gdje dobiti odgovor na ovakva temeljna pitanja

d.. ima dva clana, svaki s udjelom od 50%. U drustvenom ugovoru je navedeno da se udjeli mogu slobodno prenositi medju clanovima. Pitanje: kad se obavi prijenos (ugovorom o prijenosu?), s obzirom da drustvo ima samo jednog clana, da li se drustveni ugovor mora promjeniti u izjavu o osnivanju? Takodjer, da li netko moze (ugrubo) dati informaciju koliki bi bio trosak procedure (da li to prakticki ispadne kao da se pokrece novi doo ako se drustveni ugovor mora zamijeniti izjavom o osnivanju, objave u NN, troskovi trgovackog suda, itd)? Hvala.

Ja zelim predati svoj udio, ali druga strana ne zeli komunicirati i samim time, ne znam kako predati svoj udio? Smatram da je potrebna privola druge osobe, potpis i sl? Smanjenje temeljnog kapitala nije moguce, jer bi se isplatom mene smanjio ispod 20.000, a sumnjam da bi druga strana, s obzirom da ne zeli nista, htjela nadoplatiti razliku? Vjerovatno bi prije pristala na preuzimanje mog udjela, ali ni o tome ne zeli dati konkretan odgovor? Ako se pokrece likvidacija, nadam se da barem to imam pravo pokrenuti sam? Imam 50% vlasnistva, valjda imam pravo na takav korak?

Hvala Vam na odgovoru i sugestiji. Citao sam o problemima sa darovnim ugovorima nakon smrti darovatelja, no u ovom slucaju radi se o slijedecem: objekt je u moje vlasnistvo dosao darovnim ugovorom roditelja, kojem bih na ovaj nacin zelio vratiti veci dio (2/3), dok bih 1/3 koja ostaje darovao svojoj djeci. Problem je u tome sto su djeca maloljetna (vrtic), pa samim time sumnjam da bi mogli potpisati ugovor o raspodjeli imovine. Buduci nitko od daroprimatelja ne bi imao prigovora s potpisivanjem ugovora o raspodjeli imovine za zivota, jedina je zapreka dob djece. Buduci sam im ja (i supruga) zakonski skrbnik, sto treba uciniti u tom slucaju? Da li mi potpisujemo umjesto njih, oboje ili..? Sto se tice etaziranja, u trenutnoj situaciji to nije opcija, te bih radi toga radje u omjerima nego etaziranjem. Kako sam tek pred malo upoznat s cinjenicom da je nakon smrti darovatelja moguce imati probleme s darovnim ugovorom interesira me sto se npr. dogadja u kompleksnoj situaciji kao: Osoba A poklanja kucu osobi B. Osoba B pokloni kucu osobi C. Osoba C pokloni kucu osobi D, a dio zadrzi sebi. U bilo kojoj fazi, sto se dogadja sa smrcu osobe A ili osobe B (ili cak i C, iako za nju mislim da znam sto se desava)? Znam, jako sam zakomplicirao, ali bi me jako interesiralo sto se dogadja u ovoj situaciji? Pretpostavljam da se u navedenoj situaciji nasljednici osobe A ili B ne mogu zaliti, s obzirom da je darovana imovina promjenila vlasnika prije njihove smrti? To bi vjerovatno trebalo biti jednako kao i da je bilo koji daroprimac prodao imovinu prije smrti darivatelja? Znam da sam dosadan, ali pitanje: sto ako daroprimac proda imovinu prije smrti darovatelja. Da li nakon smrti darovatelja njegovi zakonski nasljednici imaju bilo kakva prava? A sto ako je imovina prodana, novac npr. potrosen? Puno hvala!

Zar je moguce da nitko nema nikakvu ideju ili savjet sto uciniti? Molim vas

Htio bih darovati kucu u mom vlasnistvu, ali ne u pravilnim omjerima: karikirano govoreci, od tri etaze jednu bih htio darovati mojoj djeci, a ostatak kuce mom roditelju. Znam kako inace izgleda darovni ugovor, darovao sam vec u zivotu, no sto u ovom slucaju, gdje i kako se definira kome tocno pripada koji dio s obzirom da (ugrubo govoreci) dvoje djece dobiva 1/3 objekta, a roditelj 2/3. Da li se sastavlja ugovor gdje svako od djece dobiva 1/6, a roditelj 4/6 (2/3) ili? Isto, s obzirom da objekt nije etaziran da li u darovnom ugovoru napismeno moze biti definirano na koji dio objekta se odnosi vlasnistvo trecine, sestine ili neceg treceg? Npr. nesto u ovom stilu: "XX darujem 1/6 spomenutog objekta, sto u naravi cini stan od XX m2 u prizemlju objekta, lijevo gledano od glavnog ulaza u objekt" Hvala na pojasnjenju.

Auto je kupljen na privatno ime, financiran putem dugogodisnjeg zajma, te privatna osoba placa racun za zajam svaki mjesec. Ako je ta osoba u medjuvremenu osnovala obrt i taj isti auto koristi za potrebe poslovanja, da li se taj auto smatra troskom i na koji nacin (postotak ili nesto drugo)? Konkretno, da li se otplata tog zajma (zajam je na ime obrtnika) smatra troskom (barem neki dio), da li je gorivo trosak, servisi, gume, itd? Hvala.