malena22

HVALA:-)

... Da li osoba koja još nije uknjiženi vlasnik nekretnine,može istu darovati svojoj supruzi, a pritom na tu nekretninu (poslovni prostor) još nije plaćen porez (porezna je nekretninu procjenila, porez iznosi oko 20 tisuća kuna). Ta osoba je sklopila ugovor o kupoprodaji sa uknjiženim vlasnikom, i još se nije uknjižila, i sad želi zapravo mora tu nekretninu darovati supruzi koja će platiti porez...ima li on na to pravo,darovati sad tu nekretninu? imali kakve zapreke za to, ako će, u ovom slučaju supruga, platiti porez, i u biti ona postati vlasnik ??? ali kako prenijeti vlasništvo, ako niste vlasnik?? koje je tu najbolje rješenje???? Unaprijed hvala na odgovoru:-)

1. Zakon o nasljeđivanju Nužni nasljednici i njihovo pravo Nužni nasljednici Članak 69. (1) Nužni nasljednici su ostaviteljevi potomci, njegova posvojčad i njihovi potomci te njegov bračni drug. (2) Ostaviteljevi roditelji, posvojitelji i ostali predci nužni su nasljednici samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nužnih sredstava za život. (3) Osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka nužni su nasljednici kad su po zakonskom redu nasljeđivanja pozvane na nasljedstvo. Pravo nužnog nasljednika Članak 70. (1) Pravo na nužni dio jest nasljedno pravo, a dio koji pripada pojedinom nužnom nasljedniku naziva se nužni dio. (2) Raspolaganja za slučaj smrti koja su suprotna nečijem pravu na nužni dio pobojna su. (3) Nužni dio potomaka, posvojčadi i njihovih potomaka te bračnog druga iznosi jednu polovicu, a nužni dio ostalih nužnih nasljednika jednu trećinu od onoga dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao po zakonskom redu nasljeđivanja. (4) Oporučitelj može oporukom odrediti i da nužni nasljednik primi svoj dio u određenim stvarima, pravima ili u novcu. (5) Nužni nasljednik na svaki način ima pravo na ime svoga nužnog dijela dobiti onoliku vrijednost koliko na njega otpada kad se obračunska vrijednost ostavine podijeli s veličinom njegova nužnoga nasljednog prava (vrijednost nužnog dijela). 2. Zakon o nasljeđivanju Članak 30. (1) Oporuka je valjana ako ju je oporučitelj vlastoručno napisao i ako ju je potpisao. (2) Za valjanost vlastoručne oporuke nije nužno, ali je korisno, da su u njoj naznačeni mjesto i datum kad je sastavljena. Pisana oporuka pred svjedocima Članak 31. (1) Oporučitelj koji zna i može čitati i pisati može sastaviti oporuku tako što će za ispravu, bez obzira tko ju je sastavio, izjaviti pred dva istodobno nazočna svjedoka da je to njegova oporuka te je pred njima potpisati. (2) Svjedoci će se potpisati na samoj oporuci, a korisno je da se naznači njihovo svojstvo svjedoka, kao i druge okolnosti koje bi mogle koristiti njihovom lakšem pronalaženju. NADAM SE DA VAM JE POMOGLO... LIJEP POZDRAV

Hvala Rubens... I mislila sam... Samo bi voljela da ima koja rupa u ZOR,a u korist radnika... ..Znači, u biti nema kršenja ZOR, ali npr. da li je poslodavac dužan pravdati, zašto se radnicima nakon 3 godine, ugovor raskida, pa ih se ponovo vraća nakon mjesec dana. I tu se ne radi o jednom, već o 50 i više radnika? I to se ponavlja sustavno već godinama! Zar nije očito da su to malverzacije sa isključivim ciljem da se sa radnicima ne zasniva radni odnos na neodređeno, da se radnicama u trudnoći ne isplati naknada itd... Može li inspekcija išta, ikakvu prijavu napisati poslodavcu?? ili je i tu u pravu.. ...

... zaobilaženje zakona... Zanima me mišljenje cijenjenih kolega pravnika, o sljedećem. Ugovor o radu na određeno vrijeme sklapa se za najduže 3 godine, nakon toga, ukoliko ne dođe do prekida ugovora, po zakonu postaje ugovor na neodređeno vrijeme. Šta se događa ako,nakon što prođe 3 godine, radni odnos se PREKINE, radnik radi u „drugom poduzeću“, mjesec dana – uredno prijavljen, sa sklopljenim ugovorom o radu na određeno, itd., da bi se nakon tih mjesec dana vratio na posao u poduzeće u kom je bio i ranije zaposlen, na isto radno mjesto, prijavljen je i sve... Te tako nakon što prođu ponovo 3 godine, sve ispočetka.. Napominjem da je to „drugo poduzeće“ paravan firma, u vlasništvu istog čovjeka, a radnik u stvarnosti nije prekinuo rad, uvijek i cijelo vrijeme radi svoj posao, a ugovor se produžuje svaka 3 mjeseca! Kako bi radnik mogao dokazati kršenje svojih prava, odnosno zlouporabu samog instituta ugovora na određeno vrijeme, i dali to podliježe kršenju ikakvih odredaba ZOR, jer čini mi se da se ni jedan članak konkretno ne krši... "jer se radni odnos prekine, zaposli se u "drugoj firmi" i ponovo u prvo poduzeće - pa zar je to protuzakonito" to su rječi poslodavca na primjedbu radnika..... A zar nije kršenje ZOR, radnika 6 god držati u neizvjesnosti, nikad ne zna hoće li mu se ugovor produžiti, a i kad bi poduzeo nešto, poslodavac se izvlači jer „ne krši“ zakon!!?? Šta bi se tu moglo napraviti?? Unaprijed HVALA svima:-)

... o samoj temi, sve najbolje:-) kombinacija je dobra, štoviše odlična... ja sam dipl. iur. i u tijeku sam sa studijem managementa.... mogućnosti su velike, samo upornosti, volje, truda i učenja u svakom pogledu, treba u enormnim količinama....jer da bi jedan posao kvalitetno obavljali, i kao pravnik i kao manager, ekonomist ili sl., morate,da se tako izrazim, u dušu poznavati oboje i tek tada vam se otvara mogućnost da iz obadvoje izvučete najbolje... jer plan i analizu ,controlling pa čak i pdv-prijavu, kif i kuf, uru i iru, morate razumijeti isto kao i apsolutno svaki pravni pojam,a to je zahtijevno.....ali posao u banci, poduzeću, čak i državnoj firmi, i to na rukovodećoj poziciji, imate na dlanu... možda ne sa 25, ali sa 35...sigurno... samo naprijed:-)

što znači par godina??? 2,3,4? zakonska zatezna kamata iznosi 12%godišnje (pojednostavljenim računom) i ako se radi o npr. 3 godine, to je 120 Eur x 3god =360 EUR samo ZZK, za 4 god to je 480 EUR itd... a na to dodajte troškove ovrhe... I usput provjerite; u rješenju o pokretanju ovrhe mora vam sve biti obrazloženo, od kada, na koji iznos, i koji su troškovi..osim krajnjeg iznosa koji ćete tek na kraju znati (jer "sa zakonskim zateznim kamatama od npr. 01.01.2003 pa sve do konačne isplate"). ako niste znali i na troškove ovrhe vam se obračunavaju kamate:-( oni su vama morali poslati opomenu u kojoj su vas jasno upozorili na troškove postupka prinudne naplate i sve dr. troškove koje ćete na kraju vi snositi... SRETNO u pokušaju da uspijete iznaći način da se izbjegnu ta plaćanja ali ako je se i moglo nekako izbjeći plaćanje svih navedenih troškova, trebalo je to učiniti prije pokretanja ovrhe a o čemu vas je banka, vjerujem, uredno obavijestila... puno sreće... :xwave: :tongue:

Vlasništvo (engl. property, njem. Eigentum); 1. u objektivnom smislu sve što nekome pripada, sve njegove stvari i prava, a u subjektivnom smislu ovlast raditi po svojoj volji sa sućanstvom (predmetom vlasništva) i koristima koje ono donosi, uz isključenje svakog drugog od toga. Temeljne značajke vlasništva su pripadanje i sloboda autonomne ovlasti vlasnika da postupa sa svojim stvarima. Ta se sloboda ne smije shvaćati u apsolutnom smislu, nego je ograničena postojanjem i drugih subjekata u ljudskoj zajednici. Ostvarivanje prava vlasništva ima samo onda smisla ako se time ne vrijeđaju prava trećih, npr. susjedska prava, niti se prekoračuju ograničenja koja su propisana u korist općeg dobra, npr. zabrana na određenom području vaditi kamenje, rušiti stabla, graditi objekte i sl. Klasične ovlasti u sadržaju prava vlasništva su posjed, uporaba, korištenje i raspolaganje. Značajke prava vlasništva su jedinstvenost, isključivost, jednovrsnost, elastičnost i dispozitivnost; 2. posebni oblici vlasništva su suvlasništvo, zajedničko (skupno), etažno, zadružno i državno vlasništvo. Vlasništvo se može steći na dva načina: a) originarno, kad još nije stvar bila u vlasništvu, i b) derivativno kad se stječe od prethodnika; 3. zaštita vlasništva je posebno uređena i vlasniku stoje na raspolaganju tužbe kojima može zaštititi i ostvariti svoje pravo, a to su: a) vlasnička tužba (revindikacija) podiže se ako netko uskraćuje vlasniku samu stvar, tako da vlasnik neposjednik traži od posjednika povrat individualno određene stvari. Npr. netko oduzme vlasniku stvar i ne želi mu je vratiti. U vlasničkoj tužbi teret dokaza leži na tužitelju, tj. vlasnik mora dokazati da je stvar njegova i da se ona nalazi kod tuženika. Pravo na tužbu ne zastarijeva; b) negatorna tužba podiže se kad netko ne uskraćuje vlasniku njegovo pravo vlasništva, niti mu je oduzeo stvar, nego samo svojata neko pravo na vlasnikovoj stvari, npr. pravo služnosti prolaza. Teret dokaza leži na vlasniku (tužitelju) koji mora dokazati da je vlasnik ili kvalificirani posjednik i čin uznemiravanja; c) publicijanskom tužbom kvalificirani posjednik zahtijeva povrat stvari od posjednika kod kojeg se stvari nalaze bez pravne osnove ili na slabijoj pravnoj osnovi. U parnici pobjeđuje onaj koji dokaže jače pravo na posjed. Npr. jaču pravnu osnovu ima onaj koji je stvar stekao naplatno, u odnosu na onog koji ju je stekao besplatno. Najjače pravo za posjed ima vlasnik. Ugovor o darovanju ili darovni ugovor;ZOO čl . 479-498, sve objašnjeno.

Ovako, ta situacija je dosta komplicirana. Postoji pravno načelo povjerenja u zemljišne knjige, te načelo javnosti zemljišnih knjiga. Otprilike njihovo je značenje sljedeće; ono što je upisano u zemljišne knjige smatra se da je istinito, i osoba koja nastupa sa povjerenjem u ZK uživa pravnu zaštitu; ovo drugo načelo je općenito pravno načelo (ignorantia iuris nocet-nepoznavanje prava škodi) tj. ZK su javne isprave, i sve što u njima piše smatra se da je poznato svima ( jer je u biti svima dostupno, pa se ne možete braniti da to niste mogli znati). Znači što piše u ZK istinito je i poznato svima, i kad sklapate bilo kakav ugovor, smatra se da ste upoznati sa pravnim statusom nekretnine (opterećenja isl.) Postoji samo problem ako ste Vi kupca uvjerili da na nekretini nema nikakvog opterećenja (pa vas može tužiti radi tog, ali je upitno kako će dokazati), ali AKO sve uredno piše u ZK, hipoteka itd. ne može se braniti da nije znao. Znači predugovor je pravno valjan.

Da EUROHERC. A zašto je to bitno?

Hvala još jednom! Nisam još dobio nikakvu odštetu. Znači, prigovor, pa ćemo vidjeti dalje! POZDRAV

Hvala. Ali problem je što bi na tu njihovu nagodbu, trebalo odgovoriti najkasnije do petka. Ako ne odgovorim, tj. ne prihvatim nagodbu, šta bih mogao napraviti (poslušat ću vaš savjet o nezavisnom vještačenju), koja bi trebala biti moja sljedeća radnja, da ih tužim, ili podnesem svoj prijedlog nagodbe, da li je to uobičajeno da osiguranik predlaže nagodbu osig.društvu, i ima li ikakve koristi od toga? šta ako me odbiju? šta mi preostaje - samo tužba?!? pozdrav Ani2

Moj slučaj je sljedeći: Prometna nesreća (nisam kriv), 80 dana u bolnici, kontuzija glave, potres mozga, oštećenje kralješnice ...... itd. bio sam životno osiguran kod AgramLife, i nude mi sljedeću nagodbu: 20%trajnog invaliditeta, 1000Eur + 2,5 eur po danu bolnice. ako ne prihvatim nagodbu, šta mi je sljedeće činiti? i kako mogu dokazati da je invalidnost puno veća od tih 20%? Hvala