Jump to content

ivanka

Korisnik
  • Broj objava

    58
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. @bobo3 - my point is: uhvatili ste se filozofije ni oko čega, a vrijeme ide. prigovor protiv rješenja o ovrsi je u osnovi isti od kad je uvedena vjeordostojna isprava kao osnova za ovrhu, dakle od 1980-ih. izjavljeni prigovor vodi u parnicu. u parnici se rješava sve što treba riješiti. što se banke tiče, nisu ni oni idioti. što će im ovrha za glavnicu od 10.000,00 kn protiv penzića koji nema ništa. pa makar nabili par milja kamata, od kuda da to naplate. sve je stvar umješnosti pregovora, a to sigurno nije posao za laika. @coruptionbuster - sam-svoj-majstor u pravu nije dobra stvar. ili kako kažu stari pravnici: tko zastupa sam sebe, ima budalu za odvjetnika. a vi samo navalite s parolama tipa šprance u razvijenim zemljama. zaboravljate da u razvijenim zemljama nitko, ali *nitko* ne kreće u bilo kakav posao bez *prethodne konzultacije* s odvjetnikom. kod nas se kuće kupuju na šprancu ugovora, ortaštva stvaraju na šprance ugovora, firme registriraju knjigovođe i hitro-došlo-još-brže-prošlo servisi, parnice se vode na šprancu tužbe. pa onda kad se dobro zakuha, ide se odvjetniku. što onda masno košta i rijetko pomaže jer je prekasno. ali ništa vas ne sprječava da i dalje tako radite i takav pristup proklamirate. samo ponekad razmislite koliko će vaša anti-odvjetnička bahatost koštati onoga kome tako vehmentno odgovarate. uostalom špranci je pun internet i gomile knjiga po knjižarama pa to i dalje ne pomaže jer ipak treba ponešto i znati. kao što ni meni ne pomažu detaljne internetske upute za popravak slomljene šarke lcd ekrana na laptopu pa uredno nosim lap u servis i plaćam zamjenu skoro kao pola novog laptopa. što je i dalje bolje nego da sama rastavim lap i onda gomilu komada odnesem u servis da oni to slože kako je bilo.
  2. @marko_ - na najboljem ste putu da pored svega još platite i nezanemariv iznos troškova sudskog postupka. umjesto ovih beskrajnih filozofija, sumiranja i sličnih bedastoća, odmah idite odvjetniku i tražite da vam napiše prigovor protiv rješenja o ovrsi. @ekipo s legalisa - prvo pravilo u pravu, kao i u medicini je - ne štetiti. ako ne znate što radite (svjetujete), ne činite ništa. jer sve što ste napisali, ma koliko dobronamjerno bilo, završiti dobro neće. da ne ispadnem da filozofiram: treba izjaviti prigovor protiv rješena o ovrsi. prigovorom pobijati osnovu i visinu tražbine u cijelosti, te posebno visinu zateznih kamata. iako sumnjam da je nastupila zastara, opreza radi treba prigovoriti i zastaru (ništa ne košta i ne boli). namjerno ne stavljam šprancu prigovora jer da bi netko koristio šprancu mora znati dovoljno da je zna iskoristiti, a tada zna i sam napisati prigovor. kad se sve to napravi (u roku!), otići u banku i tražiti dogovor po kojem će banka otpisati veći dio suludih kamata (na koje banka ima zakonsko pravo, da se razumijemo!) i odobriti obročnu otplatu. ukratko, sve ovo je prekomplicirano i nužna je stručna pomoć. za one koji misle kriknuti da će ga odvjetnik oderati, odvjetnička tarifa za prigovor je 750,00 kn plus 25% PDV (ako je iznos glavnice do 10.000,00 kn; kamata ne ulazi u izračun tarife) odnosno 1.000,00 kn plus PDV (ako je iznos 10.001,00 do 100.000,00 kn). sklapanje nagodbe s bankom trebalo bi biti u tim gabaritima odvjetničkih troškova, ali ovisi o broju radnji (pregovori, sastav nagodbe). prema 200.000,00 kn prava sitnica.
  3. Da, to je Konvencija koja bi u slučaju postojanja nekih pretpostavki općenito mogla doći u obzir za primjenu u Njemačkoj. Samo je pitanje je li primjenjiva u ovom slučaju (premalo podataka) i to iz najmanje tri razloga. Prvo, u odnosu na Hrvatsku Konvencija nije stupila na snagu bez obzira na ratifikaciju: Vidi članak 5. Zakona o potvrđivanju... i http://www.hcch.net/index_en.php?act=conventions.status&cid=69 Drugo, i samo za primjer: Pitanje je je li zemlja iz koje dijete dolazi članica Konvencije. Npr. BiH nije članica ove Konvencije. Ponovno vidi: http://www.hcch.net/index_en.php?act=conventions.status&cid=69 Treće, ako je u Hrvatskoj posvojenje već priznato (je li?), mala je vjerojatnost da bi Njemačka, po svojim MPP pravilima uopće došla u priliku (ponovno) ocjenjivati postoje li pretpostavke za posvojenje nakon što je odluka o posvojenju jednom donesena i izvršena (upis u matice u zemlji posvojenja, knjige državljana i sl.). Naravno, ako i kada bi se to dogodilo, trebalo bi vidjeti nedostajuće činjenice: državljanstvo/a i prebivalište roditelja i djeteta (prijašnje i sadašnje), pitanje što bi bio predmet postupka u Njemačkoj, najbolji interes djeteta i sl. Definitivno premalo podataka.
  4. Dali ste premalo podataka. Naime, stvar je prekomplicirana za odgovor bez puno dodatnih detalja. Ipak, iz onog što ste napisali, postoji jedan detalj koji Vam može baciti malo svjetla na tu priču: Niti Hrvatska odavno (više) ne poznaje nepotpuno posvojenje. A, sad idu pitanja: Jeste li proveli priznaje strane odluke o posvojenju u Hrvatskoj? Je li Vašem zahtjevu udovoljeno? Ako jest, priznati su učinci stranog posvojenja i u Hrvatskoj što znači da je došlo do posvojenja u Hrvatskoj, tj. ne radi se (u Hrvatskoj, pa time niti u EU) više o stranom posvojenju. Kako Hrvatska ne poznaje nepotpuno posvojenje, odluka o priznanju stranog posvojenja znači automatski i zasnivanje potpunog posvojenja u RH. Itd., itd. Ovo je sasvim načelno, ima tu još puno, puno detalja koje bi valjalo provjeriti (zemlja posvojenja, državljanstvo roditelja i djeteta, prebivališta roditelja i djeteta...), a to nije moguće bez uvida u sve dokumente i okolnosti slučaja. Dodatno, ovime se, koliko znam, bavi samo nekoliko (ili točnije: 1-2) odvjetnika u Hrvatskoj. Nadam se da Vam ovo pomaže da barem dobijete nekakvu sliku ako ne i traženi odgovor.
  5. Ana, oprostite, ali pitanje je pogrešno postavljeno. Sve se može otpisati, pod uvjetom da postoji valjana odluka o tome. Zastara s tim ima i nema veze. Pravo pitanje je koliko će to koštati društvo (zajmodavca) i osnivače (zajmoprimce). Porezne stope kod takvog otpisa su brutalne. Prije bilo kakve akcije porazgovarajte s knjigovođom i neka vam izračuna porezne obaveze u slučaju otpisa. Tek tada možete donijeti odluku.
  6. Nisu stvari tako jednostavne. Jedno je kako to napraviti s korporativnog aspekta. Treba napraviti smanjenje kapitala radi isplate člana društva. Već ovo nije preporučljivo (a ni moguće) prčkati bez bilježnika, a po mogućnosti i odvjetnika koji nešto o tome zna jer bilježnici nemaju ni vremena ni prilike ulaziti u sve aspekte transakcije već se ograničavaju isključivo na ono što stranke ispričaju i zatraže. Druga stvar je kako to knjižiti, porezni aspekti i sl. Dakle, valja uključiti i računovođe i revizore. Ako je ova tema još i povezana s prethodnom gdje se govori o iznošenju obiteljske kuće unesene u temeljni kapital, onda to tako ići neće. Vjerojatno jedini suvisli način je podjela društva jer iznošenje kuće nazad u obiteljsko vlasništvo može koštati gadnih poreznih problema i plaćanja. Zato, ne pitati na forumu, već otići stručnjacima. pozdrav, ivanka
  7. Pitanje nije uopće glupo. I odgovor je: može, bez problema.
  8. Sve što ste napisali, moguće je, ali je samo i jedino gruba ideja koju treba dodatno razraditi i formulirati kao ugovor. Takvi ugovori obično imaju od nekoliko desetaka do nekoliko stotina stranica. I koštaju. Ovakva "partnerstva" ili u engleskoj terminologiji joint-venture ugovori (ugovor o zajedničkom poslovnom poduhvatu) jedno su od najkompliciraniijih područja u poslovnoj i pravnoj praksi. Posebno priču komplicira ako se poslovanje odvija unutar postojeće tvrtke kojoj to nije jedina djelatnost. Iako će većina reći da to nije nikakav problem, realnost je da u RH nema puno pravnika (uključivo odvjetnike) koji su to u stanju dobro odraditi. Slična je situacija s računovođama i revizorima. Alternativa je krenuti grlom u jagode do prve svađe među partnerima. Onda sud, natezanje i troškovi koji višestruko nadmašuju u početku solidno odrađen posao. Dakle, jedini pametan savjet je: Naći dobrog odvjetnika s iskustvom na tom području i provesti sate s njim dok ne definiraju svi odnosi, predvide potencijalni problemi i sporovi i i dogovore rješenja na obostrano zadovoljstvo. pozdrav, ivanka
  9. Izraz lijek koristi se kolokvijalno i za lijekove za humanu i za životinjsku uporabu. Pravno, lijek je samo ona tvar koja je namijenjena liječenju ljudi (bez obzira liječi li stvarno ili se samo tako prikazuje). "Lijekovi za životinje" se pravno nazivaju "veterinarsko-medicinski proizvodi" i regulirani su posebnim Zakonom o veterinarsko-medicinskim proizvodima. Zakon o veterinarsko-medicinskim proizvodima je na ovom linku: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_07_84_2718.html Što se uvoza tiče, uvoz je dozvoljen samo i jedino veleprodajama koje imaju dozvolu za uvoz veterinarsko-medicinskih proizvoda (vidi čl. 9. i čl. 61. Zakona), a za neovlašteni uvoz su propisane kazne za prekršaj (vidi čl. 83. stavak 1. točka 14. Zakona). Zaprijećena kazna za fizičku osobu koja obavlja uvoz je od 10.000,00 do 15.000,00 kn. E, sad: Sumnjam da bi ijedan normalan sudac za prekršaje odrapio ovakvu kaznu za uvoz jednog pakiranja lijeka o kojem ovisi život neke životinje (mislim da pse, mačke i sl., sasvim je druga priča ako govorimo o životinjama namijenjenim ljudskoj ishrani). Dodatno, u području humane i veterinarske medicine i farmacije zakoni su upravo tragično napisani, pa i ovdje postoji mala rupa. Naime, ja bih izraz "obavlja uvoz protivno odredbi čl. 61." tumačila na način da se radi o trajnom obavljanju djelatnosti (obrtimice, dakle: višekratno i za novčanu korist) pa onda jednokratni uvoz lijeka ne bi bio podložan kažnjavanju po ovoj odredbi. Vjerojatno ovakva obrana ne bi bila dovoljna da se izbjegne kazna u cijelosti, ali bi utjecala na suca da kaznu ublaži i ispod zakonskog minimuma (na razinu opomene ili sl.). Nažalost, u svakom slučaju bi Carina zaplijenila lijek (jer uvoz nije dozvoljen) ako ga pronađu na granici.
  10. Nema razloga za nervozu. Slažem se da u ovoj zemlji puno toga ne valja, ali u ovom slučaju to jednostavno nije tako. Gruntovnica je (najvjerojatnije) u pravu i to bez obzira na to što piše u punomoći jer (opet, najvjerojatnije, nema dovoljno podataka) sadržaj punomoći ne odgovara nužnom sadržaju da bi punomoć bila tzv. posebna punomoć (koja vrijedi duže od 1 godine). Pogreška je u biti na kupcima jer njihova je briga da svi papiri budu uredni (pravilo: Neka kupac pazi!). Iz ovog što ste napisali proizlazi da su kupovali nekretninu bez stručne pomoći ili je takva pomoć bila sumnjive kvalitete. Rezultat je da će se sada morati strpjeti dok se to sredi računajući i odsustvo prodavatelja (brod). Dakle, smirite se i budite korektni te iziđite u susret kupcima koliko je to s obzirom na okolnosti moguće. Ipak, vodite računa o tome da kupčevi projekti nisu prodavateljev problem.
  11. Ma znam sve te odredbe. Na prvi pogled sve je jasno. U praksi baš i ne. Npr.: što je s bolovanjem, porodiljskim dopustom, isplatom naknade za prijevoz, dnevnicama, itd. Nisu to samo stvari iz radnog zakonodavstva već i iz poreznog, zdravstvenog. Zato bih voljela vidjeti kako je to u praksi riješeno (ako je riješeno).
  12. A zašto baš za kazneno pravo? Nekako imam dojam da je kleveta samo povod da se uzmu neki novci, a to najmanje ima veze s kaznenim pravom.
  13. @lumpi1 - Hvala puno. Ovo dosta pomaže, ali rado bih vidjela nešto primjereno fakultetskoj naobrazbi. Posebno me zanimaju oni dijelovi iz Zakon o radu koji se primjenjuju i na str. osposobljavanje bez r.o. (odmori, dopusti...) Možda ipak netko ima... Hvala unaprijed.
  14. Ponavljam post. Možda netko ipak ima traženi obrazac. Hvala.
  15. Molila bih ako netko ima kakav obrazac ugovora o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa (ugovor između poslodavca i praktikanta) da mi ga pošalje na email ivanka.petroci(at)gmail.com. Puno hvala.
×
×
  • Napravi novi...