Nataša09

Izgleda da ipak nije tako....Postavila sma pitanje Informatoru, pa su mi rekli da je 5 tjedana ukupno...to je doduše i moje mišljenje, ali sam se nadala da nisam u pravu

Prma čl. 12. Zakona o profesionalnojrehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, osoba s invaliditetom imaza svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju odnajmanje pet tjedana. Molim za pojašnjenje da li se navedena odredba trebatumačiti na način da se osnovno trajanje godišnjeg odmora propisano Zakonom oradu (4 tjedna tj. 20 radnih dana ako govorimo o petodnevnom radnom tjednu)povećava na 5 tjedana, a što se dalje eventualno uvećava za dodatne danegodišnjeg odmora na koje radnik ima pravo temeljem Pravilnika o radu kodposlodavca ili na način da ukoliko ukupnotrajanje osnovnog godišnjeg odmora po općim propisima zajedno s dodatnim danimapo Pravilniku poslodavca već premašuje 5 tjedana zajamčenih posebnimzakonom, tada osoba s invaliditetom nema pravo na nikakvo uvećanje trajanjagodišnjeg odmora.

Podnosimo tužbu zbog samovlasnog oduzimanja posjeda nekretnine (i pokretnih stvari u nekretnini)...mi smo korisik nekretnine već 10 godina, dakle definitivno mirni posjednik, a uknjiženi vlasnik je promijenio brave... S obzirom da se posjed ne upisuje u ZK, nisam sigurna da li se dpušta zabilježba spora, ali mislim da bi trebala, jer spor (tj.pravo na posjed) utječe na opseg i sadržaj knjižnih prava

Da li se u slučaju pokretanja parnice zbog smetanja posljeda može tražiti zabilježba spora u zemljišnoj knjizi, tj. da li će sud dopustiti takvu zabilježbu? I da li se zabilježba mora tražiti odvojeno od tužbe, tj. posebnim prijedlogom zk odjelu?

Radi se o naplati obveze iz ugovora o isporuci robe/proizvoda, pri čemu je vjerovnik pravna osoba sa sjedištem u Njemačkoj, a dužnik pravna osoba iz RH. Meni se čini da to spada u opću nadležnost koju je naveo G-man....ali sad imam dva suprotna odgovora....ako dobijemo platni nalog, javit ću vam koji ga je sud donio.

Hvala puno! Nije mi iz uredbi bilo do kraja jasno pitanje nadležnosti...znači tužitelj će ishoditi platni nalog u svojoj državi te će nam isti biti dostavljen prepostavljam putem suda u Zagrebu, a ako izjavimo prigovor, postupak će se voditi u Njemačkoj??

Molim pomoć glede mjesne nadležnosti za izdavanje europskog platnog naloga, tj zanima me da li je mjesno nadležan sud u državi tužitelja -Njemačka ili tuženika - RH (Trgovački sudu Zagrebu)? Radi se o tražbini po osnovi obveze iz kupoprodajnog ugovora za pokretninu između dvije pravne osobe.

Da li se ovrha pokrenuta kod javnog bilježnika smatra sudskim postupkom? Naime, Ovršni zakon propisuje da se privremena mjera može tražiti prije ili za vrijeme kojeg sudskog ili upravnog postupka...

1. Može li se odrediti prethodna mjera temeljem rješenja o o vrsi koje je u povodu prigovora ovršenika stavljeno izvan snage i dalje se vodi parnica? Ovršni zakon kaže da se prethodna mjera može odrediti na temelju javnobilježničke odluke ili javnobilježničke isprave, ako tražbina koja je u njoj utvrđena još uvijek nije dospjela. Međutim, ako je ta JB odluka stavljena izvan snage, onda je zapravo više nema?! 2. Može li se tražiti prethodna mjera predbilježbe založnog prava na neketnini i istovremeno mjera uknjižbe založnog prava na nekretnini? Naime sud je odredio i jedno i drugo, a ja mislim da se može odrediti samo predbilježba!

Plaćeno je preko računa i piše da se uplaćuje pozajmica...Neki smatraju da se možda može pokrenuti ovrha temljem izvoda od banke...??

Može li fizička osoba pokrenuti ovrhu temeljem vjerodostojne isprave (osim temeljem mjence i zadužnice) s obzirom da ne izdaje račune niti vodi polovne knjige?? Imam situaciju da je fizička osoba uplatila firmi pozajmicu (bez pisanog ugovora) i sad firma ne želi vratiti pozajmicu...Postoji li neka mogunost ovrhe ili je nužna tužba? Molim savjet, dosta je hitno...

Naravno, ali uz glavni dug morate platiti i zatezne kamate i sve troškove koji su nastali u ovršnom postupku.

Možete dobrovoljno platiti naznačeni dug s kamata i troškovima u ostavljenom roku od 8 dana koji teče od dana kada ste primili rješenje o ovrsi....ako ne platite niti izjavite prigovor u tom roku, rješenje postaje pravomoćno i ovrhovoditelj će ga dostaviti FINI na provedbu prisilne naplate s vašeg računa. Ako znate da je tražbina ovrhovoditelja osnovana, bolje odmah platite dobrovoljno i o tome pisano obavijestite javnog bilježnika, jer će FINA zaračunati i svoj trošak, a i nepotrebno vam teku kamate.

Dobila sam rješenje suda kojim se u povodu prigovora ovršenika stavlja van snage rješenje o ovsi i postupak nastavlja kao u povodu prigovora protiv platnog naloga. Ja sam ovdje u svojstvu ovrhovoditelja. Molim vas uputu da li trebam odgovarati na dostavljeni prigovor (dostavljen je s rješenjem suda bez poziva na ročište ili davanje odgovora) ili samo čekam zakazivanje ročišta? Hvala unaprijed, nisam se time nikada prije bavila pa ne znam kako to u praksi funcionira. Koliko znam, u slučaju tužbe, sud ju dostavlja na odgovor i daje određeni rok, ali ovdje pretpostavljam nema roka niti odgovora, nego čekam ročište???