uvjetno

Zakon o cestama je na snazi, nema potrebe pisati o nekim po meni nepotrebnim stvarima. Nemate pravo ŽALBE u tijeku postupka uknjižbe NC (nerazvrstane ceste), ali možete uložiti PRIGOVOR koji može imati veliku težinu u tijeku sudskog postupka. Imate pravo pokrenuti upravni spor, no da ne filozofiramo, evo link: http://www.dgu.hr/assets/uploads/Dokumenti/Zakoni/Objasnjenje_ceste.pdf. Po zakonu , grad je bio dužan objaviti Obavijest u dnevnim, tjednim glasilima i zakazati datum i vrijeme javnog izlaganja, gdje vi morate utvrditi pravni interes. Pošaljite mi na email ako želite ime kat. općine i kat. čestice sjeverni.medo@gmail.com, pogledat ću vam.

Osnovni uvjet jeste da je cesta za javnu uporabu (nerazvrstana cesta) bila KORIŠTENA PRIJE 25.06.1991. g. (Dan državnosti). Za to se daje Izjava od strane općine-grada, dakle ukoliko to nije točno (da je NC korištena prije 1991, već je nastala parcelacijom kasnije, općina mora platit naknadu prema Zakonu o izvlaštenju.) Nadalje, ja bi im poklonio NC ukoliko bi oni održavali istu (asfaltiranje, čišćenje snijega...) zašto ne?!? Tko ima služnost? Ukoliko je to općina-dakle mora vam platiti.

Ja nisam neki redovan čitateljili ti ga komentator ili savjetnik, ali eto šta je tu je. Županije donose svoje Planove protugradne obrane (PPO) i Centar za zaštitu od tuče (kojih sve centara i Agencija nemamo?!?!?). Logika, ukoliko donose znači da imaju/preuzimaju odgovornost za zaštitu od tuče. Dakle, da se ostvari adekvatna zaštita od tuče (usjevi, vinogradi,...) svojevoljno je zadužena i županija koja je donijela PPO. No, postoji Zakon o sustavu obrane od tuče NN 53/01 i Pravilnik_o_tehnickim_uvjetima_za_djelovanje_sustava_obrane_od_tuce_NN_75 02 koje donosi Ministarstvo Poljoprivrede (generalna odgovornost) koji su prilično stari i kratki pa eto preporučam pročitati. Uglavnom teško je reći koga tužiti jer moraš shvatiti da nema stopostotne zaštite od iznenadnih prirodnih pojava. Nisam pomogao ništa ali čitaj i upoznaj sa sa Zakonima RH, možda dođeš na neku ideju.

Knapa, nemoj odustati. UVIJEK kad se radi "bilo kakav" zapisnik, postupak, očitovanje..., moraš PROVJERITI da li su pojedine osobe (npr. za tvoj slučaj) u SUKOBU INTERESA. Tko zna, možda je baš on član/predsjednik Lovačkog društva!?!? Dakle, ljubazno pitanje: gospon, ste vi lovac? Isto vrijedi za ljude vezane uz osiguranje od kojih potražuješ štetu, suce, policajce.... Koliko te "već poznajem" niklada nećeš pokrenuti parnicu za naknadu štete. Jednog dana (1...2...5...10...20...god.) ćeš voziti auto, i u jednom momentu ćeš se pitati: Zašto nisam imala hrabrosti pokrenuti parnicu? Što ako bi dobila obeštećenje? Nikad nećeš znati odgovor do kraja života, ali ćeš se uvijek pitati ZAŠTO NISAM? Koliko bi to značilo za tvoje samopuzdanje...nije ovdje tema. Treba tražiti pravicu-jer ako je tražiš, imaš je velike šanse i dobit. Oprosti ako je preosoban odgovor, ali život je takav da me naučio da ne odustajem. Pozdrav

Sve ste dobro zaključili što se tiče zakonodavca (nejasni zakoni u koaliziji jedni sa drugim). Postoji niz različitih situacija i okolnosti po kojima se pokreće sudski spor. Želio bih napomenuti da nijedan ŽUC nije platio štetu učinjenu na vozilu od divljači, jer se bavi održavanjem i gradnjom prometnica. U policijski zapisnik BITNO je da uđe: da li je bilo naleta vozila na divljač ili divljači na vozilo (štete na bočnim stranama vozila). U drugom slučaju kriv je definitvno vlasnik (lovačko društvo), prema već spomenutoj legeslativi Zakona o obveznim odnosima i Zakona o lovstvu, laički rečeno "divljač je opasna stvar na cesti i uz cestu". Imate velike šanse dobiti sudski spor. Osiguravajuća društva snose rizik osiguranja. Dogodilo se to da su bili u "gubicima", tj. uplaćena suma u kunama nije bila dovoljna da pokrije štetu, a pogotovo OD ne vole gubiti. Sudovi moraju donositi odluke prema postojećim zakonima kakvi god oni bili. Zato svaki sudac mora imati i neku logiku zaključivanja merituma stvari. Sukladno pravnoj tradiciji RH i većine zemalja EU, odgovornost za štetu na vozilima nastalu od naleta divljači, u svakom slučaju snosi osoba koja upravlja lovištem. Upravo su lovačka društva i ovlaštenici lova ti koji uživaju određene povlastice glede lova i to u vidu rekreacije, zabave i sl.. Lovci po svim pravilima morala i običaja moraju imati odgovornost za štetu koja eventualno nastane trećim osobama u vezi sa njihovom djelatnošću lova-u tom smjeru sastaviti tužbu. Knapa, šteta što niste uzeli za svjedoke vozače vozila iza vas, za nedvojbeno utvrđivanje vožnje sukaldno Zakonu o sig. prometa na cestama-poštivanje brzine. Nemate što izgubiti, učite i proučavajte zakon i možete sami sastaviti sudsku tužbu uz minimalne troškove. Time možete steći i simpatije sudaca, samo pazite da nije lovac. (ovo je jako važno). Dakle, Problem postoji za četiri glavna aktera, kolokvijalno rečeno za: «vozače», "cestare", "lovačka društva» i «osiguravajuća društva», a sada i za petog – «sudove», koji svi imaju različita stajališta, smatrajući svaki od njih da odgovornost leži na nekome drugom a ne na njima i očito je da se čim prije mora iznaći krajnje rješenje kojim će biti pojašnjena sva ova problematika i prema kojem neće biti sporno tko je odgovoran za štete na vozilima odnosno na divljači u slučaju naleta jednog na drugog na bilo kojoj prometnici ili cesti. Sudska praksa: - Županijski sud u Virovitici- presuda br.Gž- 159/10 od 02.09.2010.g. – potvrđuje se presuda da su HC d.. krive jer je dokazano da vozač nije kriv, nije bilo skupnog lova pa nije krivo lovačko društvo i krive su HC jer tako piše u izmjenama zakona o lovstvu, a HC nisu dokazale da bi trebale biti oslobođene od odgovornosti iz razloga iz čl. 1067. Zakona o obveznim odnosima ( radi se o oslobađanju od odgovornosti za opasnu stvar ili opasnu djelatnost – što pak cesta i održavanje cesta nisu !? – pa će Vrhovni sud u revizijskom postupku i o tome morati voditi računa); · Županijski sud u Koprivnici presuda br.Gž- 1894/11 od 17.05.2011.g. – potvrđuje se presuda da je ŽUC kriv, jer je dokazano da vozač nije kriv ( iako je vozio 100 km/h, na mjestu gdje je dopušteno 90 km/h ) i nije bilo skupnog lova, a sudar je bio van važenja postavljenog prometnog znaka «divljač na cesti», pa nisu krivi ni vozač ( jer je vještak utvrdio da je sudar mogao biti izbjegnut samo ako bi vozač vozio do 58 km/h, pa radi toga nije bitno što je vozio iznad dopuštene brzine, obzirom da nije morao voziti sporije od 90 km/h ), a ni lovačko društvo. Zato je kriv ŽUC jer tako piše u izmjenama zakona o lovstvu, koje su tada bile na snazi, a ŽUC nije dokazao da su krivi vozač ili lovačko društvo. Sud ističe da se primjenjuje «lex specialis» - Zakon o lovstvu, a ne Zakon o obveznim odnosima za opasnu stvar !? Kako ŽUC nije dokazao da nije kriv, a nije dokazao ni da je kriv vozač ili da je krivo lovačko društvo, proizlazi da je tada kriv ŽUC. ŽUC-u nikako nije jasno zašto je ŽUC kriv i što i kako je ŽUC trebao dokazati da nije kriv, i zato je izjavljena revizija, pa će Vrhovni sud u revizijskom postupku o svemu tome morati donijeti konačnu presudu. -· za štetu nastalu na automobilu zbog iznenadnog naleta divljači na prometnici, oštećeniku odgovara lovačko društvo iz čijeg područja potječe divljač, prema načelu objektivne odgovornosti, pod pretpostavkom da lovačko društvo gospodari lovištem uz državnu cestu, a iz tog lovišta je naišao srnjak koji je prouzročio nesreću i to bez obzira što mjesto naleta automobila na srnjaka ne pripada lovištu lovačkog društva (Žs u Varaždinu, Gž-168/05 od 15.02.2005. izbor 2/05-48); -· Županijska uprava za ceste nije odgovorna za štetu koja nastane naletom osobnog automobila na srnu u naseljenom mjestu, na cesti koju inače održava. Naime, ni iz koje zakonske i podzakonske odredbe ne proizlazi da je trebalo postaviti prometni znak "Divljač na cesti" u naseljenom mjestu. To nije zahtijevao niti osiguranik lovačko društvo i zato osiguratelju ne pripada pravo na vraćanje isplaćenog na temelju subrogacije (Žs u Bjelovaru, Gž-425/04 od 25.03.2004. izbor 1/04-47); · za štetu prouzročenu naletom divljači na motorno vozilo na javnoj prometnici na području lovišta lovačko društvo odgovara prema općim propisima o naknadi štete, a ne prema odredbama Zakona o lovstvu (Vs, REV.1328/1987 od 08.12.1997. PSP-35/80 i INFORMATOR 3630); · lovačko društvo odgovara prema načelu objektivne odgovornosti za štetu koja je nastala naletom divlje svinje na automobil na javnoj prometnici (Vs. REV.2101/1986 od 29.01.1987. PSP-35/89)

Osiguranje zavlači isprobanim metodama, tj. u interesu im je da ODUSTANETE. Pošto niste "krivi" za dokument koji nedostaje, već taj dokument treba dostaviti lovačko društvo koje upravlja lovištem. Prema Zakonu o pravu pristupu na informacije (ZPPNA) postavite pisani upit upravljaču ceste: 1. državne ceste DC-upravljači ispostave Hrvatskih cesta 2. županijske i lokalne ceste-upravljači Županijske uprave za ceste 3- nerazvrstane ceste-upravljači gradovi i općine, da li je dotično lovačko društvo zatražilo postavu znaka divljač na cesti do današnjeg datuma, sa preslikom istog ako postoji. Upravljač će vam odgovoriti (najkasnije u roku 30 dana) jer ima obvezu prema ZPPNA, a izvješće o traženju informacije naravno sa odgovorom i zadovoljstvom vas kao korisnika informacije, mora poslati Povjereniku.

G-man, hvala na odgovoru...pravomoćna presuda bila je 2011, znači 2018. g. nastupa potpuna rehabilitacija. Pozdrav

Osoba je osuđena na kaznu zatvora u trajanju od 11 mjeseci KZ čl. 337 i čl. 57 uz uvjet da ne počini novo kazneno djelo u roku od četiri godine, bez prava na žalbu. Molim Vas za odgovor ili savjet. PITANJE: Kada (2015 ili 2018. godine) je moguć upis u komoru ovlaštenih inženjera, a za isti je potrebno Uvjerenje da nije pod istragom i/ili kaznenim postupkom (dokaz da se protiv podnositelja ne vodi kazneni postupak ili da nije pravomoćno osuđen za kaznena djela protiv života i tijela, slobode i prava čovjeka i građanina, Republike Hrvatske, vrijednosti zaštićene međunarodnim pravom, spolne slobode i spolnog ćudoređa, braka, obitelji i mladeži, imovine, sigurnosti pravnog prometa i poslovanja, pravosuđa, vjerodostojnosti isprava, javnog reda ili službene dužnosti iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.), te kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, kaznena djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda, kaznena djela protiv života i tijela, kaznena djela protiv osobne slobode, kaznena djela protiv spolne slobode, kaznena djela protiv braka, obitelji i djece, kaznena djela protiv gospodarstava, kaznena djela protiv imovine, kaznena djela krivotvorenja, kaznena djela protiv službene dužnosti, kaznena djela protiv pravosuđa, kaznena djela protiv javnog reda, kaznena djela protiv Republike Hrvatske iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11. i 144/12, original ne stariji od 6 mjeseci). Ili je upis u komoru tek moguć nakon postupka rehabilitacije, znači 2018 god. Hvala svima na odgovoru i pomoći