Jump to content

poltergeist

Korisnik
  • Broj objava

    32
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Hvala Vam na odgovoru. Sto se tice toga da tuziteljica sama sebe osudjuje na placanje parnicnih troskova, to mi je skoro pa irelevantno buduci da sporovi traju vise od 5 godina i jos nisu niti blizu prvostupanjske presude a kamoli blizu pravomocnog rjesenja zupanijskog suda buduci doticna osoba koristi sve dostupne pravne lijekove. Sto se toga tice tesko da cu doci do zadovoljstine da tuziteljica plati troskove a tuzbe koje su defakto iste se recikliraju i mnoze se. Moram priznati i to da se tuziteljica uopce ne pojavljuje na raspravama i time skriva svoje psihicko stanje. Njen odvjetnik me mrcvari sa stvarima koje vrijedjaju sami intelekt buduci je razvidno da nemaju uporiste nti u jednoj tocki. Stovise uvjeren sam da tuziteljica sama napise tuzbu a odvjetnik joj to potpise i sluzbeno preda sudu. Zato mi je u interesu zastiti sebe koji radim i nemam vremena za svakojake #OOPS#rije vucarat se po sudovima dok tuziteljica ima vremena napretek jer je umirovljenica. Sto se tice skracenice CZSS nisam upoznat s njom pa ako ste mi u stanju objasniti. Pretpostavljam da se radi o Centar za...? Pozdrav
  2. Pozdrav! Buduci da imamo problem u vidu susjede koja je kronicna parnicarka a uz to znamo i da je bila psihijatrijski lijecena te da ne uzima svoju propisanu terapiju, ali se lijeci na taj nacin da nam salje tuzbu za tuzbom koje su nista nego najobicnije gluposti. Sto poduzeti kad je covjek suocen sa takvim necim? Iako su te tuzbe najobicnije gluposti, sudac ih uvazuje kao sve ostale a rasprave se svode na cisto iscrpljavanje tj. ne predstavljaju nista drugo nego cin uznemiravanja. Doticna osoba inace je poznata da se parnicila sa svima i svakim, a sad smo ocito mi dosli na red. Molio bih Vasu pomoc kako rijesiti da nas doticna osoba vise ne uznemirava? Dali zahtjevati psihijatrijsko vjestacenje te osobe? Koji su modeli toga zahtjeva? Dali mogu ja kao tuzenik u parnici zahtjevati to psihijatrijsko vjestacenje ili moram ici u izvanparnicki proces? Molio bih Vase savjete na ovu temu Hvala
  3. poštovani, zanima me dali je netko od Vas upoznat sa pravnom regulativom nasljeđivanja do 1955.g. naime, zakon o nasljeđivanju iz razdoblja FNRJ, izglasan 11. svibnja 1955, a stupio na snagu 12.7.1955.g. objavom u Službenom listu FNRJ (SL 20/55), dok s druge strane na zasjedanjima AVNOJ-a i ZAVNOH-a (oko 1943) svi u tome trenutku postojeći pravni akti proglašavaju se nevažećima. stoga me zanima po kojoj pravnoj podlozi su se provodili ostavinski postupci (konkretno me zanima za 1954. i 1955.g.)? dali su to bili neki republički zakoni NRH, naputci ministarstava ili nešto kompletno drugo? kako su se tada tretirale oporuke? koje vrste oporuka su bile priznate tada? koja su ovlaštena tijela postojala tada za ovjere dokumenata i pohranu oporuka? nadam se da ćete mi moći pomoći. hvala
  4. ponovno zahvaljujem. letimično sam pogledao odluku ustavnog suda koju ste mi preporučili i čini mi se zanimljivo, budući da sam inicijator kaznene prijave (privatni tužitelj) protiv određene osobe. mogao bih reći da sam i oštećenik jer sam određenim djelom pretrpio štetu, ali nisam postavio imovinskopravni zahtjev (ako se pod time misli na zahtjev za nadoknadu štete) !??! zar nije logično da se određena osoba za određeno djelo proglasi prvo krivom pa tek da se onda ide sa zahtjevom za nadoknadu štete (kao novi parnični postupak)? uglavnom budem se upoznao sa materijom. zasada hvala puno. pozdrav
  5. zahvaljujem na savjetu. drago mi je da ste ga pisali kao da objašnjavate laiku, ali baš takav laik nisam jasno mi je za Vaše prve dvije točke savjeta. na trečoj točci (izuzeće suda) bih se zaustavio i dodao sljedeće... u ovom trenutku to će mi biti treća žalba županijskom sudu u istom predmetu i već znam da će županijski sud udovoljiti mom zahtjevu i predmet vratiti na ponovo procesuiranje općinskom sudu sa identičnim obrazloženjem tj. sa zahtjevanjem vještva. recimo da županijski sud rješi to za godinu i pol (koliko je rješavao zadnju žalbu), igra se svodi na to da se predmet gleda baciti u zastaru. mjenjanje suda bi bio legitiman zahtjev u potpunosti ali bojim se da bi još uzelo više vremena. pretpostavljam da pod "mjenjanjem suda" znači "sud u okolici od 50 kilometara". savjetovali ste mi da pišem pritužbe predsjedniku županijskog suda i da pišem pritužbe ministarstvu pravosuđa. da li se time može ostvariti išta jer ne želim da mi spor ode u zastaru ? na koji odjel unutar ministarstva pravosuđa adresirati uloženu pritužbu? na koje razloge se u njoj pozvati? dali postoji mogućnost ustavne tužbe protiv RH radi samovolje dotičnog suca? nije li to "grubo vrijeđanje ustavnih prava" pojedinca prema članku 63. ustavnog zakona o ustavnom sudu (koji se odnosi na razumni rok trajanja spora) jer mi spor ide "planski" u zastaru? što uglavnom trebam učiniti da općinski sud konačno reagira na način kako to zahtjeva županijski sud? hvala
  6. nadam se da mi netko može pomoći. naime, radi se o predsjedniku suda jednog općinskog suda u jednom malom gradu koji je ogrezao o samovolju. u kaznenom predmetu županijski sud dva puta eksplicitno i decidirano traži da se provede vještačenje u predmetu ali dotični sudac to uporno odbija, oslobađajući okrivljenika svake odgovornosti bez ijednog pravovaljanog dokaza i tako kontrira županijskom sudu vrtimo se ukrug (općinski -županijski - općinski) te nikako da dođemo do vrhovnog suda. nadalje, ta "pristranost" ide toliko daleko da sudac piše u zapisnik neistine i stvari koje se nisu uopće dogodile. tako piše da smo osobno preuzeli presudu i odrekli se prava na žalbu iako na izricanju nismo ni bili, a presudu je dobio samo naš odvjetnik i to u krnjem obliku, bez obrazloženja. kako je evidentna pristranost i nepostojanje neutralnosti suda u ovom sporu, da ne kažem korupcije (koju ne mogu dokazati), koja su moja prava kao stranke u sporu? kome da ukažem na ovu nepravdu? dali da pišem županijskom sudu, vrhovnom sudu, nekom odboru sabora, dsv-u, ministarstvu pravosuđa, pučkom pravobranitelju, uskok-u, transparency int, amnesty int...? dali da dam u novine? postoji li mogućnost progona bilo kakve vrste dotičnog suca? molio bih da mi pomognete savjetom. hvala
  7. poštovanje! Molio bih Vas za pomoć. Naime, stjecajem okolnosti moram sklapati kako kupoprodajne ili darovne ugovore sa osobama koje nisu hrvatski državljani, a hrvatskog su podrijetla, i prema tome razumiju hrvatski jezik. Primjer : trebam sklopiti ugovor sa švedskim državljaninom, gdje je on u statusu prodavatelja. Pretpostavljam da ako se dotična nekretnina nalazi u hrvatskoj da mi treba npr. naš kupoprodajni ugovor. Također znam da samo prodavatelj mora ovjeriti svoj potpis. Gdje švedski državljanin, u ovom primjeru, mora ovjeriti svoj potpis? U hrvatskoj ambasadi/konzulatu baš u švedskoj, ili u bilo kojoj drugoj hrvatskoj ambasadi/konzulatu u svijetu? Da li je moguće da kao strani državljanin koji razumije hrvatski jezik, ovjeri svoj potpis u javnog bilježnika ili u nekom matičnom uredu negdje u hrvatskoj, kad ga na to navede životni put? hvala
  8. razumijem sve to što ste naveli i jasno mi je sve zakonski gledano o nasljeđivanju. ali, gledano ako dođe do pogibelji više članova uže obitelji (ako ne i cijelokupne uže obitelji), kako spriječiti da nasljedstvo pripadne jednoj liniji šire obitelji? znam da zvuči pomalo morbidno, ali htio bi znati dali je moguće putem objave u novinama odreći se člana šire obitelji (pa time i njegovih nasljednika)? hvala
  9. dali je to zaista istina ? ima li još tko mišljenje o ovoj problematici ? hvala
  10. no što ako vještak proglasi da je stan nedjeljiv, jer ruku na srce, djelit nešto na trećine i nije najbolje rješenje. u slučaju da je stan male površine, ta dioba bi bila nemoguća. tada i uz nemogućnost dogovora suvlasnika, bojim se da bi stan mogao završiti "na bubnju" i da ga netko kupi za relativno male novce
  11. isti upravni postupak kao i kod mene. dođe do prekidanja radi postojanja tužbe. sada, vidite sami. imate dvije opcije : - truditi se dokazivati i pobijati tužbu radi dosjelosti (ali ne upuštajte se u to ukoliko niste spremni uložiti 100 posto sebe, sredstava i dosta živaca) - ili jednostavno pustiti sve i ne odazvati se sudu kada vam poziv dodje, što znači da ste suglasni da se brišete iz zk na istu tu česticu. To vam kažem jer imam isto iskustva u tome. Nadjite nekog odvjetnika u koga imate povjerenja i koji ne djeluje u području istog tog suda. 99 posto tužbi o dosjelosti se dobijaju da se ljudi (čitaj : vlasnici) jednostavno ne odazovu.
  12. pozdrav! pokrenuo sam postupak usklađivanja stanja u katastru sa stanjem u zemljišnim knjigama. Lokalna podružnica katastra izdala je rješenje na koje su se drugi suvlasnici žalili drugostupanjskom tijelu tj. Državnoj upravi u Zagrebu. To tijelo je ocijenilo da žalbeni navodi nisu relevantne činjenice i potvrtdilo prvostupanjsko rješenje. Sada neki od tih pojedinaca odbijaju primiti rješenje drugostupanjskog suda i time su defakto zakočili provođenje dotičnog rješenja. Budući da su te osobe u inozemstvu, kakva je procedura u slučaju da se sve to otegne? Te dali ima nekog pravnog lijeka u tom slučaju ? hvala
  13. pozdrav! znam da ima ova tema već na ovom forumu ali se ona odnosi na ovrhu, pa mi ne koristi. Naime, suvlasnik sam na inim nekretninama, kako česticama zgrade tako i na česticama zemlje u odjelu koji je veći od 1/10. Kako drugi suvlasnici negiraju moja suvlasnička prava, pokrenuli su tužbu radi utvrđivanja prava vlasnosti na dotičnim nekretninama. Suoćen sa njihovom bahatošću koja se temelji na tome da su oni upisani u katastarske posjedovne listove, a ja nisam, počeli su prodavati dotične nekretnine trećim osobama kojima govore da je to upotpunosti njihovo vlasništvo 1/1. S obzirom na iznjeto, zanima me dali ja kao tuženi u ovom postupku mogu zahtjevati ubilježbu spora u zemljišno-knjižnom na ove nekretnine? Ili je pravo ubilježbe spora samo na tužitelju? Također, koji je postupak sa ubilježbu spora? Treba li odvjetnik pisati neki dopis zemljišno-knjižnom odjelu ili je dovoljno da sam dodjem tamo i donesem preslik tužbe? hvala
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija