anika7

Molim pomoć oko nejasnoća : naime da li se članak 114. Općeg poreznog zakona (NN147/08) kojim se određuje redoslijed plaćanja odnosi SAMO na slučajeve kada kod uplate nije navedeno na koji se porezni dug plaćanje odnosi te kod ovrhe? (pa se tada iz uplaćenog iznosa određuje redoslijed zatvaranja dugovanja) ili se pak odnosi i na sve slučajeve plaćanja duga (dakle i kad je na uplatnici navedeno da se podmiruje porezni dug za tipa 2010 godinu pa se prvo zatvore kamate a onda glavni dug). hvala unaprijed.

i mene zanima bas vezano uz etaziranje ako je zgrada i zemljiste zgrade u vlasnistvu grada ima li to utjecaja u smislu da grad mora odobriti etaziranje ukoliko su stanari postigli suglasnost svih za etaziranje?

ima li tko korisne savjete za pisanje molbe za odgodom izvršavanja kazne zatvora, sprancu ili sl.? hvala

a sto sam onim da su kazne za parkiranje protuustavne? kako to da se ovršavaju?

dobar dan. vezano uz popust pri plaćanju komunalne naknade nabavite Odluku o komunalnoj naknadi Grada Novalje i u njoj oslobođenje od plaćanja komunalne naknade-koji uvjeti su propisani. Ili idite/nazovite njihov Grad Novalju, njihov upravni odjel za komunalne poslove pa se raspitajte o oslobođenju od plaćanja komunalne nakande. Kod istog odjela pitajte i za ustupanje bez naknade komunalnih priključaka pošto je to u nadležnosti istog odjela. Općenito, pravo na ustupanje bez naknade priključaka imaju, između ostalog HRVI I.-X. skupine ako imaju trajno utvrđen status. ( pogledajte na ovim stranicama teme prava branitelja, pisalo se o tome). Evo o tome članaka iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji i nadam se da će Vam pomoći da se nađete u tome ili ne 5. PRAVO NA STAMBENO ZBRINJAVANJE Članak 36. (1) Pravo na stambeno zbrinjavanje, prednost pri stambenom zbrinjavanju te mogućnost kupnje stanova uz obročnu otplatu pod pristupačnijim uvjetima od tržišnih u pogledu kamata i rokova otplate, imaju osobe utvrđene ovim Zakonom ako nemaju riješeno stambeno pitanje ili je riješeno na neodgovarajući način, odnosno ako 10 godina neprekidno prebivaju u obiteljskoj kući ili stanu u državnom vlasništvu ili vlasništvu jedinica lokalne samouprave. (2) Pravo na stambeno zbrinjavanje ostvaruje se dodjelom stambenog kredita za kupnju stana ili kuće, odnosno izgradnju kuće ili stana, za razliku u površini, za nadogradnju, nastavak izgradnje i dovršenje obiteljske kuće, za poboljšanje uvjeta stanovanja, te mogućnošću kupnje stanova uz obročnu otplatu po pristupačnijim uvjetima od tržišnih u pogledu kamata i rokova otplate. (3) Pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita, odnosno mogućnost kupnje stana uz obročnu otplatu po pristupačnijim uvjetima od tržišnih u pogledu kamata i rokova otplate imaju: 1. članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, 2. članovi obitelji zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, 3. HRVI iz Domovinskog rata od I. do X. skupine. (4) HRVI iz Domovinskog rata 100% I. skupine koji se kreću isključivo u invalidskim kolicima stambeno se zbrinjavaju po posebnom Programu Vlade Republike Hrvatske izgradnjom kuće s posebnom prilagodbom. (5) Prednost pri ostvarivanju prava na stambeno zbrinjavanje između članova obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata utvrđuje se prema propisima o nasljeđivanju, na način da članovi obitelji istoga nasljednog reda ostvaruju pravo prema međusobnom sporazumu, s time da to pravo može ostvariti samo jedan član obitelji. Ako se sporazum ne postigne pravo na stambeno zbrinjavanje ima član obitelji koji je imao zajedničko prebivalište sa smrtno stradalim u vrijeme stradavanja. (6) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka ako je u pitanju roditelj smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji nije stambeno zbrinut može mu se dati stan u najam s pravom na zaštićenu najamninu do njegove smrti, ali bez prava otkupa. (7) Djeca smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje prema ovom Zakonu ako su u trenutku podnošenja zahtjeva bili mlađi od 15 godina, odnosno ne stariji od 26 godina i ako su na redovitom školovanju. (8) Pravo na stambeno zbrinjavanje imaju i članovi uže obitelji u slučaju smrti HRVI iz Domovinskog rata, ako su imali zajedničko prebivalište s umrlim u trenutku njegove smrti, s time da to pravo ostvaruju zajedno. (9) Pravo na stambeno zbrinjavanje korisnici prava ostvaruju na temelju pravomoćnog rješenja o trajno utvrđenom statusu. Članak 37. Pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita ostvaruje se ako osoba iz članka 36. ovoga Zakona nema sljedeće zapreke za ostvarivanje istog: – ako ima u vlasništvu odgovarajući stan ili kuću, – ako takav stan ili kuću koristi u svojstvu zaštićenog najmoprimca na neodređeno vrijeme, – ako je imala stan ili kuću u vlasništvu koju je prodala, darovala, zamijenila ili na drugi način otuđila nakon početka Domovinskog rata, – ako je na temelju Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo to isto pravo ustupila drugom stanaru i na navedeni način tom drugom stanaru omogućila kupnju stana po povoljnijim uvjetima, – ako se odrekla nasljedstva kuće ili stana prema propisima o nasljeđivanju, odnosno da je drugom ustupila ili diobenim ugovorom zamijenila svoj nasljedni dio kuće ili stana za drugo stvarno pravo, – ako je stambeno zbrinuta putem Zakona o obnovi na način da je obnovljena kuća ili stan bila IV., V. ili VI. kategorija oštećenja, a na istoj su navedene I. – V. faza obnove, – ako je stambeno zbrinuta dodjelom stana, odnosno stambenog kredita prema ranije važećem Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Članak 38. (1) Osobe iz članka 36. stavka 3. ovoga Zakona koje ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita to pravo ostvaruju sljedećim redoslijedom: 1. djeca smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, te ostali članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata s oštećenjem organizma od 100% I. i II. skupine, 2. HRVI iz Domovinskog rata prema stupnju oštećenja organizma (od 90% do 50%), 3. HRVI iz Domovinskog rata prema stupnju oštećenja organizma (od 40% do 20%). (2) Stambeno zbrinjavanje osigurat će se prema raspoloživim sredstvima, a pod istim se podrazumijevaju financijska sredstva, odnosno kuće i stanovi u državnom vlasništvu koja kao i koje za stambeno zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata osigurava Republika Hrvatska, te jedinice lokalne samouprave koje osiguravaju sredstva za odgovarajuće građevinsko zemljište, uređenje komunalne infrastrukture i priključke na infrastrukture, odnosno podmirenje troškova koji se odnose na infrastrukturu i priključke kao i troškove komunalnog doprinosa. (3) Osobe koje ostvare pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita, stambeni kredit mogu koristiti: – za kupnju stana izgrađenog u organiziranoj izgradnji ili – za kupnju stana u vlastitoj organizaciji ili – za izgradnju kuće ili – za kupnju korištenog stana ili kuće u vlasništvu Republike Hrvatske ili – za razliku u površini, odnosno za nadogradnju stana ili kuće ili – za nastavak izgradnje i dovršenje kuće ili – za poboljšanje uvjeta stanovanja. (4) Stan, odnosno kuća stečena na način propisan u stavku 2. ovoga članka u osobnom je vlasništvu nositelja prava osim u slučaju ako su pravo stekli članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i u tom slučaju su stečene nekretnine suvlasništvo članova obitelji i ne mogu se otuđiti dok su članovi obitelji malodobni. Članak 39. (1) Organizirana izgradnja provodi se putem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, a u suradnji s Ministarstvom mora, turizma, prometa i razvitka, sukladno poslovima iz njihova djelokruga utvrđenim Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave. (2) Organizirana izgradnja provodi se prema mjestu prebivališta korisnika u vrijeme stradavanja, odnosno u mjestu u kojem korisnik prava ima prebivalište neprekidno 5 godina od 1991. godine ili je u tom mjestu boravio kao prognanik neprekidno 5 i više godina i pisanom izjavom pod materijalnom i kaznenom odgovornošću iskazao da se u tom mjestu želi trajno nastaniti jer ga za to vežu obiteljske i druge prilike. (3) Građevinsko zemljište i komunalno opremanje za organiziranu izgradnju ustupaju jedinice lokalne samouprave na čijem se području provodi program organizirane izgradnje. Jedinice lokalne samouprave mogu ostvariti povrat sredstava za ustupljeno građevinsko zemljište i komunalno opremanje od jedinice lokalne samouprave u kojoj korisnik stambenog zbrinjavanja iz ovoga Zakona ima prebivalište. (4) Jedinice lokalne samouprave mogu provoditi izgradnju objekata za potrebe osoba iz članka 36. stavka 3. ovoga Zakona na području te lokalne samouprave i mimo redoslijeda utvrđenog člankom 38. stavkom 1. ovoga Zakona ako korisnici stambenog kredita imaju prebivalište na tom području. Članak 40. (1) Jedinice lokalne samouprave dužne su, u slučaju kad osoba iz članka 36. ovoga Zakona koristi stambeni kredit za izgradnju obiteljske kuće u mjestu prebivališta sukladno članku 39. stavku 2. ovoga Zakona, ustupiti bez naknade građevinsko zemljište i komunalno opremanje. (2) Pravo na komunalno opremanje stambenog objekta imaju i osobe iz članka 36. ovoga Zakona ako ostvaruju pravo na dodjelu stambenog kredita za poboljšanje uvjeta stanovanja na istome stambenom objektu, kao i osobe koje nisu podnijele zahtjev za stambeno zbrinjavanje, ako se u posebnom postupku utvrdi da bi imale to pravo, o čemu Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti izdaje odgovarajuću potvrdu. (3) U komunalno opremanje građevinskog zemljišta iz stav­ka 1. ovoga članka podrazumijevaju se: – uređenje pristupne ceste, javne rasvjete i okoliša potrebnih za korištenje građevine izgrađene na ustupljenom zemljištu, – priključci i mreža za osiguranje priključka i elektro priključak, priključak na vodovod i odvodnju, instalacije DTK (distributivne telefonske kanalizacije) te ako na tom području postoji medij za grijanje – plin i/ili toplovod. (4) Jedinice lokalne samouprave dužne su u slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka snositi i troškove komunalnog doprinosa, odnosno povrat istih za odgovarajuću BRP (bruto razvijenu površinu).

gdje je točno obveza propisana? hvala

donesen je novi zakon o obavljanju geodteske djelatnosti. u kojem između ostalog stoji: čl.77. st.2. (prijelazne i završne odredbe) Postupci za upis u Imenik i upisnike Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu koji se odnose na ovlaštene inženjere geodezije i njihove urede i prekršajni postupci koji se odnose na ovlaštene inženjere geodezije započeti po odredbama Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu (»Narodne novine«, br. 47/98.) započeti do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu i općih akata donesenih na temelju tog Zakona. zahtjev za upis podnesen je u siječnju, nakon stupanja na snagu gore citiranog novog zakona. iz komore kazu kako moraju donijtei statut komore i tek onda ce obraditi zahtjev. ne znaju kada ce statut biti donesen (?), do tada zahtjevi cekaju jer oni nemaju po cemu postupati povodom zahtjeva (?)... molim pomoc; da li iz slicnog iskustva netko zna ima li sto primjenjivo u ovakvoj situaciji? naime, hitno je.hvala

da, znam..duga priča zasto se tek sad sklapa pisani ugovor...uglavnom, zanima me kako odrediti cijenu kada je već isplaćena u tom iznosu...navesti tu cijenu ili?

Imam situaciju, naime kupac je isplatio iznos kupoprodajne cijene ( 350,00 dinara), još 1990.godine. sad radim ugovor i u ugovor stavljam odredbu koja glasi: "Ugovorne strane suglasno utvrđuju da kupoprodajna cijena iz čl.__ ovog Ugovora iznosi________, koju kupoprodajnu cijenu je kupoprodajnu cijenu je kupac isplati prodavatelju u cijelosti što prodavatelj potvrđuje potpisom ovog ugovora." zanima me način određivanja te cijene? 350,00 dinara je već ubiti očito ( zbog manjka nula na uplatnici) preračunato i odnosi se na tadašnje HRD-e. koji iznos napisati? u kunama-preračunat ili u hrdima, dinarima? nemam sličnog iskustva pa ne znam. hvala unaprijed.

ako je jedan od suvlasnika (vlasnik 60%dijela) izvršio je bez znanja dr.suvlasnika određene mjere ( koje nisu bile hitne). prvi suvlasnik nije sudjelovao u dogovaranju oko tih financiranja ( unatoč tome sto je to bilo određeno ugovorom) i sada potrazuje snosenje dijela troskova. ugovor o meduvlas. osnosima sklopljen je s tim suvlasnikom pod nazivom firme koja vise ne postoji..ima li to utjecaja sto sada nova firma to trazi unatoc tome sto je ugovor sklopljen sa starom, nepostojecom firmom? hvala

kako je u naslov navedeno, trazim od Vas koji sastavljate prijedloge ugovora savjete oko sastavljanja npr. kako najbolje ugovoriti ugovornu kaznu i sl... hvala.

ako je u ugovoru naveden br. tekućeg računa na kojeg jedna strana treba uplatiti određeni iznos, a iz banke jave da je taj račun zatvoren da li treba sklopiti aneks ugovora s novim brojem računa u dr. banci? hvala

moim nekoga tko zna broj narodnih novina u kojima su izmjene zakona o porezu na dohodak ( gdje je izmjenjen iznos osnovnog osobnog odbitka)? hvala.

jao puno Vam hvala, na tom putu sam i bila-da ne može, ali uvijek je više glava mudrije nego jedna.hvala Vam.

kupljena je garaža od nekoga tko nije bio upisan kao vlasnik iste. ( s obzirom da prije 20tak godina kada mu je čestica za gradnju garaze dodjeljena nije potpisao ugovor s bivšom općinom koja je česticu dodjelila i pozvala na potpisivanje ugovora o tome.)dakle mislio je da je vlasnik i prodao garažu. novi "vlasnik" ( covjek koji je garazu kupio) se zeli upisati kao vlasnik. da li on to ikako slučajno može? hvala

pogledajte čl. 57. st.3. Zakona o radu. ps. a pogledajte i ugovor o radu koji ste potpisali sa poslodavcem i ima li u njemu odredba o plaćenom dopustu i koliko dana imate za slučaj polaganja ispita.

da li ima pravnu podlogu odredba natječaja prema kojoj u natječaju se najpovoljnijom pondom smatra ponuda ponuditelja koji ponudi najveću cijenu i ima prebivalište na području jls gdje se natječaj provodi? da li se može dati prednost onima koji imaju prebival. na određenom području???

da, da , u žalbenom roku. mi smo prvosupanjsko tijelo.

ne mogu dopuniti rješenje kada su drugaciji uvjeti, umjesto 2m traži 4m povrsine cime se povecava i cijena.stranka se nije se zalila nego samo osam dana nakon izdavanja rješenja podijela zahtjev u kojem trazi takvu izmjenu. hm

Puno hvala

ma nazalost da. stranka je u vremenu za žalbu poslala zamolbu kojom trazi izmjenu rjesenja tako da joj se dozvoli koristenje povrsine na 4m2 umjesto utvrdenih i dodjeljenih rješenjem 2. da je barem to nazvala zalbom... ipak hvala

Hvala Vam!

Tko je pravni sljednik bivšeg Fonda o stambeno i komunalnom gospodarstvu? zna li netko točnu odredbu ili bar propis kojim je regulirano tko preuzima poslove bivšeg fonda? hvala

na temelju kojeg čl. izmijeniti pravomoćno rješenje na zahtjev stranke? naime- stranka je podnijela zahtjev za korištenjem javne površine na povšini 2-4m, a potom u žalbenom roku podnijela zahtjev za izmjenom rješenja tako da isto glasi da će predmetnu površinu korisiti na 4 m2 površine? Temeljem kojeg čl. ZUP-a to izmijeniti?

mozda ce pomoci u raspetljavanju mog slučaja ako napišem od početka sve. naime, pokrenuta je tužba za utvrđenje prava vlasništva i izdavanja tabularne isprave za česticu.xx/y ( nerazvrst. cesta u naravi)na kojoj postoji društveno vlasništvo s pravom korištenja dvije osobe za koje je u tijeku postupka utvrđeno da su preminule u 80tim godimana. u rješenjima o nasljeđivanju njih i supružnika tih dviju osoba predmetna sporna čestica na kojoj postoji društveno vlasništvo s pravom korištenja se ne spominje. tužbeni zahtjev je preformuliran na jedinog nasljednika, ali u rješenjima o nasljeđivanju isti nije naslijedio tu česticu. da li povući tužbeni zahtjev ili ima nekog rješenja? hvala