Jump to content

ivek159

Korisnik
  • Broj objava

    46
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  • Osvojio dana

    1

ivek159 je na 16. srpnja 2017 zadnji put osvojio dan.

Posjetitelji rado čitaju što ivek159 objavi!

Nedavni posjetitelji profila

Prikaz nedavnih posjetitelja je isključen i nije prikazan drugim korisnicima.

  1. Ali isto tako oni meni plate troškove prema cijenama vlaka, a realno vlakom bi putovao najmanje 2,5h u jednom smjeru. Tramvaj u ZG + čekanje vlaka + vožnja vlakom. Tako da svi kao ja idu autom koji košta bar duplo više, ali se dođe za 40-50 min. Razliku platim iz svog džepa. Tako da neka imaju malo razumijevanja. Da su platili malo više i ja bi išao samo prespavat u ZG, a ovako ćemo raspravljati, ako treba.
  2. Da, istina, može to biti i u nepravilnim razmacima, ali uvijek te mogu prozivati. Mislim preko ljeta treba 2x mjesečno pokositi, zimi par dana snijeg, ponekad bolestan. Suludo je u 21h ići u ZG samo prespavati, a onda ujutro na posao, ne radi se tu o više od 3-4 dana mjesečno ali pravno gledano zna se gdje moraš spavati...
  3. Hvala! Znači ako ostanem u vikendici prosječno par dana mjesečno to nije problem? Nije mi cilj zloupotrebljavati, nego stvarno da se ne patim. Tipa zapadne snijeg, dok očiste cestu taj dan se ne vratim u Zagreb. Ili kad je auto na popravku, ili kad treba samu vikendicu održavati ili kad sam bolestan pa da bolestan baš ne letim autocestom. Znači 3-4 noćenja mjesečno u prosjeku. To mi nitko ne može pravno naškoditi? Lako za prazne priče, dok je sve usmeno, ok je.
  4. Pozdrav svima. Zanime me ako recimo radim u Karlovcu, a živim u Zagrebu. Poslodavac mi plaća troškove prijevoza u visini karte za vlak + lokalni prijevoz. U Karlovcu posjedujem vikendicu. Da li ja smijem povremeno prenoćiti u Karlovcu? Koliko puta tjedno? Fora je u tome što bih ja išao autom, ako se auto pokvari, radije bih prespavao u vikendici, par dana, nego se patio sporim vlakom na posao. Ali znate kakvi su ljudi, jedva čekaju tužiti. Ne želim ispasti kriminalac jer sam iz osobnih razloga povremeno ostao preko noći u vikendici. Isto tako ponekad bih ostao u vikendici, isto može ispasti "gle ga, prijavio se u ZG, dere prijevoz, a spava u Karlovcu". Jel ima nešto konkretno u Zakonu o tome? Nešto tipa, radnik ima pravo na troškove prijevoza ako je tjedno najmanje 2 dana odsutan izvan mjesta prebivališta? Ne želim da me prozivaju.
  5. Zna netko kakve su ono nove kamere na semaforima kod Supernove u Buzinu? Imaju i na semaforu kod Bauhausa, i na semaforu za uključenje na A3 prema istoku, a isto i na semaforu na križanju Avenije Većeslava Holjevca i SR Njemačke.
  6. Čitajuči ovu temu ispadaju sljedeće 2 činjenice: 1) Nijedna kamera po Zagrebu ne smima prolazak kroz crveno. Znači i ako snima policija se ne bavi sa tim. To je i dobro jer 95% slučajeva je neopreznost i nije objesna vožnja da netko namjerno uleti na "puno crveno". Bilo bi opasnije kad bi svi vozili u grču. 2) Svaki dan u centru je kolaps. I često puta se nemože ni ubaciti bez da malo zažmiriš na jedno oko i prođeš na žuto. I ovako su gužve. Evo primjer od nedavno. Idem Vukovarskom u smjeru istoka i skrećem desno u Heinzelovu, Stojimo na crvenom, ja treći u redu. Upalilo se zeleno. Prvi auto jedva skrenuo desno, drugi nema mjesta jer je u Heiinzelovoj kolona do Slavonske. Drugi se jedva privukao ali nemože se ubaciti. Ostao ja treći, ja još na zebri u Vukovarskoj stojim. Pali se nama crveno. Drugi se ubacuje. Pali se zeleno semafor za skretanje lijevo. Sad imam mjesta za ubaciti se, ali već auti sa suprotne strane vukovarske skreću lijevo u heinzelovu. Nemogu se ubaciti, a već sam ušao nosom. na pola Heinzelove. I ništa kad su oni prošli skrenem desno, sreća bilo je samo par auta. U Zagrebu je prometni kolaps popodne. Nekad je nemoguće skrenuti iako si drugi ili treći u redu jer jednostavno nema mjesta na cesti u koju se ubacuješ, a dok se cesta očisti tebi je već žuto i crveno. Treba malo imati i fleksibilnosti. Ljudi nemojte se bojati. Neće vam nitko ništa, pa niste vi divljaci koji uletavaju objesno na praznoj cesti kroz crveno. Opustite se. Na cesti su tisuće auta, baš se netko bavi vama.
  7. Jesu, poslikali su, nesto pisali, i otisli. Na mjestu nesrece su zatekli samo osobu A. Mozda zapisnik koji ce osoba B dobiti koja je pobjegla nije isti. Ja neznam koje informacije dobiva osiguravajuća kuća. Mozda nisu svi zapisnici jednaki. Mozda osoba B u zapisniku ima cinjence za koje se tereti, dok osoba A je dobila nista konkretno jer policija nije nista uzivo vidjela. Mozda osiguravajuca kuca ima uvid u oba zapisnika, tko opce treba traziti drugi... Inače radi se o prijatelju, pa nezbam baš sve detalje ali prema priči znam 90% jer pratim slučaj.
  8. Pozdrav svima, probat ću što kraće objasniti situaciju. Osoba A vozi auto 5.6. u 15h. Osoba B napravi prometni prekršaj i udari osobu A, te pobjegne s mjesta nesreće. Osoba A zove policiju i preko tablice oni pronađu osobu B i ogrebani auto isti dan navečer u 20h te se uspostavi da je auto osiguran. Nakon 20 dana osoba A dobije policijski zapisnik, broj police, osiguravajuću kuću te ode prijaviti štetu 25.6.. Osiguravajuća kuća se žali da neke činjenice nedostaju u zapisniku. Ne piše ništa o samom sudaru i članak zakona koji govori o prometnom prekršaju koji je doveo do sudara. Detalji kako je do sudara došlo. Policija nije ništa napisala o sudaru koji doduše nisu ni vidjeli jer je osoba B pobjegla i tek su je navečer našli doma. Kako bi u tom slučaju trebao izgledati zapisnik? Da li policija smije pisati činjenice o događaju u 15h koji nisu ni vidjeli? Mislim neke stvari su mi sumnjive, zašto policija nije napisala ništa o samom događaju? Ako trebaju oni su zeznuli. Možda i osiguranje traži nešto što znaju da se nemože dobiti jer je ovaj pobjegao. Kako u tom slučaju doći u osiguravajući kuću? Tko zavlači u toj priči? Hvala!
  9. Pozdrav, drot13 da li možeš reći da li su u zadnjih par godina uvedena neka raskrižja u ZG na kojima se prati kamerama prolazak kroz crveno 0-24? Prije par godina nije bilo, da li je što uvedeno?
  10. O ovoj temi se priča masovno ali nikako dobiti konkretan odgovor. Imam stan i lođu (uvučeni balkon otvoren samo sa jedne strane). Ogradu bih skinuo i umjesto nje stavio PVC stolariju (dolje bijeli PVC panel) visine 1m, a gore prozor. Postojeća vrata od lođe nebi skidao, tako da se prostor ne mijenja u stambeni, i dalje ostaje balkon ali zatvoreni. Zgrada je stara, projektirana u prošloj državi, projektna firma više ni ne postoji. Tako da projektanta ni nema. Smijem li ja to samoinicijativno napraviti?
  11. S obzirom da je ovo pitanje na koje nigdje ne piše konkretno odgovor, malo sam proučavao pravila i također nigdje ne piše konkretno crno na bijelo. Zato sam malo način razmišljanja promijenio na pravni način razmišljanja i zaključio sljedeće. U pravilniku za Oslobođenja i ograničenja piše: "Vrijednosni limiti za unos robe nekomercijalne naravi u osobnoj prtljazi putnika Oslobođenje od plaćanja carine, PDV-a i trošarine odnosi se na uvoz robe čija ukupna vrijednost ne premašuje: 3.200,00 kuna za putnike u pomorskom i zračnom prometu 2.200,00 kuna po putniku za ostale vrste prijevoza 1.100,00 kuna za putnike mlađe od 15 godina, bez obzira na vrstu prijevoza Premašuje li vrijednost pojedinog predmeta navedene vrijednosne limite, podjela vrijednosti takvog predmeta nije dozvoljena, već se naplaćuju propisana davanja na ukupnu vrijednost tog predmeta. Isto tako nije dozvoljena kumulacija oslobođenja više osoba za pojedini predmet. " Ključna riječ je "UKUPNA VRIJEDNOST ROBE", vrijednost robe podrazumijeva njenu vrijednost, a to je iznos bez PDV-a. Znači ako roba vrijedi 2100 kn na nju treba platiti PDV, u supronom ne treba. Dakle preko granice (Bosna) se može plaćati sve do 2574 kune (2200kn + 17% PDV-a).
  12. Zanima me ono pravilo oko uvoza robe autom u Hrvatsku bez plaćanja carina i PDV-a ako je roba ispod 2200 kn. Da li tih 2200 kn predstavlja neto vrijednost (iznos artikla minus povrat PDV-a u stranoj državi) ili je baš ono što sam platio? Drugim riječima da li to znači da kad ostvarim povrat PDV-a u drugoj državi iznos proizvoda izražen u kunama nesmije biti preko 2200 kn ili se gleda iznos koji sam platio u trgovini?
  13. To znam, ali šta da radim ako trgovac kaže da on ne želi vraćati PDV ili ako sam postavi limit 200 ili 300 KM da preko toga vraća? Logika nakon ovog pročitanog kaže da bi svaki račun preko 100 KM trebao imati mogućnost povrata PDV-a. Izgleda da ništa od toga dok se država malo bolje ne uredi i inspekcija počne raditi svoj posao, nema smisla inače tražiti nešto što je u društtvu nezamislivo (izdavanje fiskalnog računa i povrat PDV-a, jer trgovac taj PDV gleda kao da uzimaš njemu).
  14. Pozdrav, bio sam u BIH i doživio neke neplanirane situacije. 1) Gledao sam cipele, koštale su 120 KM, prodavačica mi je rekla da oni ne vrše povrat PDV-a. Znači ona nema SL-2 obrazac, ne namjerava ništa popunjavati i mogu se slikat, ako želim platiti onda platim 120 KM, ako ništa doviđenja. 2) Situacija u drugoj trgovini, trgovac veli da vraća PDV ako je roba preko 200 KM. Pitam ja zar nije 100 KM donja granica, veli on da je njegova dobra volja da li će vršiti povrat PDV-a, i da je on sam odredio 200 KM granicu. E sad imam pitanje, da li je svaki trgovac OBAVEZAN izdati SL2 obrazac za povrat PDV-a, ako račun prelazi 100 KM? Meni to sve kod njih izgleda kao divlji zapad, oni kad moraju izdati fiskalni račun im se smrkne pred očima, a vraćeni PDV im je ustvari novac koji oni opće nisu imali namjeru uplatiti kao PDV nego uzeti sebi.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija