triax2

Ako ste svake godine radili popis imovine onda imate popisne liste na kojima je najčešće iskazana i vrijednost nekog sredstva. Osim tih lista u knjigovodstvu se trebala voditi i knjiga dugotrajne imovine i sitnog inventara pa bi trebali pregledati dokumentaciju koju vam je predalo ex knjigovodstvo nisu li te knjige možda ipak tamo. Ujedno se prilikom knjiženja amortizacije/ispravka vrijednosti dugotrajne imovine na kraju godine uz temeljnice za knjiženje prilažu i te amortizacijske liste iz kojih se također može vidjeti vrsta imovine, količina, godina nabave, nabavna vrijednost i ispravak vrijednosti. U konačnici, ako ništa od toga nemate, možete osnovati komisiju koja će obaviti novi generalni popis i procjenu vrijednosti imovine, a za građevinske objeke eventualno angažirati sudskog vještaka da izvrši procjenu imovine.

Jedinica lokalne samouprave može za poreze iz svoje nadležnosti samostalno provesti ovršni postupak sukladno općem poreznom zakonu ( to su najčešće porez na cmv, porez na tvrtku, porez na kuće za odmor, ali i komunalna naknada i komunalni doprinos). U tom slučaju JLP je porezno tijelo. Također vam može zaračunati i troškove tog ovršnog postupka i zatezne kamate. I te troškove ste dužni platiti.

Treba vidjeti da li se navedena odluka odnosi na postupke javne nabave, ili na postupke nabave usluga ( npr. održavanje javnih površina) temeljem Zakona o komunalnom gospodarstvu. U principu, ako je riječ o zakonu o javnoj nabavi ne bi se smjeli a priori ovlastiti za mogučnost poništenja natječaja, već samo ako se ispune zakonom propisani uvjeti, što može, između ostalog biti i ona famozna sentenca : "... ako postanu poznate okolnosti koje bi, da su bile poznate prije pokretanja postupka javne nabave, bile dovele do neobjavljivanja poziva za nadmetanje ili do sadržajno bitno drugačijeg poziva."

Ovdje http://rgfi.fina.hr/JavnaObjava-web/izbornik.do možete provjeriti financijska izviješća te firme, naravno ako su ih predali. (koristite Internet Explorer, sa Firefox-preglednikom zeza)

Proučite ove upute za predaju prijave poreza na dohodak: http://ccenterclient.porezna-uprava.hr/ (sa lijeve strane "porezna oslobođenja, olakšice i porezno priznati izdaci za građane/osobni odbitak") ili, Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o porezu na dohodak http://propisi.porezna-uprava.hr/?id=b04d1

Pa, ako ste i ranijih godina imali takve oscilacije plaća, priložite i obračune plaća ( ili poreznu karticu, IP obrazac) za ranije godine kao dokaz o istome, povrh toga, ukoliko vam je u ugovoru o radu definiran taj varijabilni dio plaće, priložite kao dokaz i ugovor o radu.

Ako sam ja dobro shvatila pokretača ovog posta, on je bio oslobođen plaćanja poreza na promet nekretninama, a sada ga zanima da li može tražiti i povrat (dijela) plaćenog poreza na dohodak temeljem kupnje nekretnine za rješavanje stambenog pitanja. To su dvije vrste poreza.

Ako mislite na povrat poreza na dohodak - imate pravo ako vam je to prva nekretnina na uvećanje osobnog odbitka do 12.000,00 kuna godišnje. Ako ste uzeli kredit prijavljujete kamate po stambenom kreditu,i to možete koristiti svake godine, a ako ste platili odjednom, onda možete prijaviti uvećanje olakšice 12.000,00 kuna samo za prijavu poreza na dohodak za 2009.godinu.

Tako je, dugotrajna imovina pojedinačne vrijednosti do 2.000,00 kuna može se klasificirati kao sitni inventar, i njena se vrijednost može odjednom otpisati stavljanjem u uporabu (knjižiti kao trošak) međutim postoji obaveza njenog praćenja kroz korisni vijek uporabe. Tj. trebate raditi i popis te vrste dugotrajne imovine - sitnog inventara, i pri tome možete koristiti istu vrstu tablica kao i za "redovnu" dugotrajnu imovinu.

Vi ste prilikom zapošljavanja dali poslodavcu poreznu karticu u kojoj su upisani podaci o vašim osobnim odbicima, te isto tako podatak o mjestu stanovanja prema kojem se plaća porez na dohodak i prirez. E sada, ako je poslodavac uplaćivao porez i prirez prema mjestu rada a ne prema mjestu stanovanja onda biste najvjerovatnije imali za povrat poreza i prireza, međutim ako je poslodavac uplaćivao kako treba onda najvjerovatnije nemate pravo na povrat. U svakom slučaju probajte si popuniti poreznu prijavu imate ovdje zgodan obrazac sa stranica erste banke http://www.erstebank.hr/obavijest_20090115.asp?pos=gr_gradjanstvo , ili dajte nekom da vam izračuna, pa da znate na čemu ste.

Ako sam ja dobro shvatila gospodin iz Dubrovnika ima primanja samo u Hrvatskoj. Po mom mišljenju on nikako ne može temeljem tog međunarodnog ugovora biti hrvatski nerezident, zar se ne bi na taj način njegova rezidentnost utvrđivala samo kad bi primao dohodak iz izvora u obje države?

Zanimljivo pitanje, mislim da biste ipak mogli zatražiti povrat poreza, a u svakom slučaju možete zatražiti od ministarstva tumačenje vašeg slučaja. U zakonu kaže ovako: " Uvećanje osobnog odbitka rezident može koristiti pod uvjetima da: - u trenutku kupnje ili gradnje prvoga stambenog prostora rezident i njegov bračni drug nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu stambeni prostor, neovisno o površini, u tuzemstvu i u inozemstvu, - do trenutka kupnje ili gradnje prvoga stambenog prostora rezident nije stekao u vlasništvo ili suvlasništvo stambeni prostor, neovisno o površini, u tuzemstvu i u inozemstvu, - do trenutka kupnje ili gradnje prvoga stambenog prostora, a nakon sklapanja bračne zajednice, rezident i/ili njegov bračni drug nisu stekli u vlasništvo ili suvlasništvo stambeni prostor, neovisno o površini, u tuzemstvu i u inozemstvu." Uvjet 1. u trenutku kupnje niste bila udata, tako da niste imali bračnog druga koji ima stambeni prostor Uvjet 2. do trenutka kupnje niste imali stambeni prostor Problematičan je samo ovaj uvjet 3. Ako se on odnosi na prvi stambeni prostor koji se kupuje nakon sklapanja bračne zajednice, onda i taj uvjet ispunjavate.

Ako se suprug vodi kao hrvatski rezident, onda ima pravo na uvećanje osobnog odbitka za vas i djecu koji živite u inozemstvu: " Rezident može koristiti osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu koji žive u inozemstvu. U tom slučaju obvezan je dokazati da postoje uvjeti za korištenje tog dijela osobnog odbitka (uzdržavanim članovima oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se ne smatraju dohotkom na godišnjoj razini ne prelaze 10.200,00 kuna za 2008. godinu ), odnosno predočiti o tome isprave koje je izdalo nadležno tijelo u inozemstvu." Ako se suprug vodi kao nerezident, nema pravo na korištenje olakšica za uzdržavane članove obitelji.

I dalje mi nije jasno zašto bi onda na (neoporezivu) stipendiju poslodavci obračunavali poreze i doprinose! Budući da vi spominjete "Potvrdu o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu za 2008. godinu" koja glasi na djecu, ja iz toga zaključujem da je poslodavac ipak tu pomoć, odnosno iznos naveden u toj potvrdi tretirao kao oporeziv primitak, u suprotnom niti nebi obračunao porez i doprinose.U tom slučaju zaista se kao iznos primitka uzima brutto iznos. Da li je to ispravno, i da li je poslodavac trebao učiniti drugačije ( iznos isplatiti kao stipendiju i niti ne obračunavati porez i doprinos), ja u to neću ulaziti jer ne znam kako glasi taj interni akt poslodavca temeljem kojeg vam on isplaćuje pomoć. Što vam je činiti - a) možete se žaliti na porezno rješenje, iako sumnjam da će vam žalba uspjeti budući kao što smo već rekli oporezivi primitak djeteta prelazi 10.200,00 kn. Jedino ako je taj primitak-citat iz zakona: "Iznimno pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu ne uzimaju se u obzir primici prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, primitaka za opremu novorođenog djeteta i obiteljskih mirovina nakon smrti roditelja." Što najvjerojatnije nije budući ga ne isplaćuje država prema nekom "socijalnom" zakonu, već privatni poslodavac. b) možete platiti porez. Za djecu je nažalost sad kasno da traže povrat poreza za 2008.godinu, to je trebalo napraviti do 28.02. c) za prijavu poreza za 2009.godinu - sve će ovisiti o tome da li će primitak djece biti veći od 10.800,00 kuna, a čak i ako bude manje, možda će vam se više isplatiti da vi skinete djecu sa porezne kartice i platite porez, a da u ime djece zatražite povrat njihovog poreza. U svakom slučaju - odnesti sve papire kod neke dobre/dobrog knjigovođe, da vam obračuna poreznu prijavu, i sve varijante.

Trebali biste malo pojasniti, koju vrstu naknade plaća poslodavac vašoj djeci, ako je to neka učenička stipendija onda je neoporezivi iznos do 1.600,00 kn mjesečno, te mi nije jasno zašto bi poslodavac u tom slučaju obračunao poreze i doprinose? Ukoliko je to potpora za slučaj smrti radnika - neoporezivi iznos je 7.500,00 kuna, te bi onda to, ukoliko je plaćeno više od tog iznosa bilo oporezivo. Također ta pomoć može biti neka potpora koja sama po sebi nije neoporeziva. Nažalost limit primitaka koje ostvaruju djeca, do kojeg ih vi možete imati na poreznoj kartici kao uzdržavane članove je za 2008.godinu zaista bio 10.200,00 kuna, za 2009.godinu je 10.800,00 kn, te ako djeca koju imate na svojoj poreznoj kartici ostvare primitak veći od tog iznosa vi ste dužna podnesti godišnju poreznu prijavu. Međutim, u tom slučaju su i vaša djeca trebala napraviti poreznu prijavu, te zatražiti povrat poreza! Spominjete iznos plaćenog poreza od 3.180,00 kuna, ako je zaista tako, to im je sve moglo biti vraćeno!

Za financijsko poslovanje - ministarstvo financija i državna revizija, te ukoliko sumnjate na neki prekršaj i/ili kazneno dijelo - policija.

Dosta ste to konfuzno napisali. Ako sam dobro shvatila, kad ste u banci htjeli podignuti novac sa tekućeg računa, rekli su vam da vam je račun blokiran? Ukoliko je to tako, pitajte u banci da vam daju podatak (ili kopiju dokumenta) temeljem čega je račun blokiran, to bi mogla biti ta ista ovrha Raiff.banke ukoliko je nisu do kraja izvršili. Tek kad saznate tko vam je ovrhovoditelj moći ćete ga pokušati zamoliti za obročnu otplatu duga (možda neće na na to pristati, ali vi pokušajte) Kad podižete kredite, kada ste jamac, ili šta drugo vi dajete podatak između ostalog o svom matičnom broju ili datumu rođenja, pomoću vaših podataka i/ili jmbg-a ovrhovoditelj u postupku naplate može doći do podataka gdje ste zaposleni i imate li kakvih primanja, te koja vam je nova adresa. Inaće vi ste banku bili dužni i sami obavijestiti o novoj adresi. Ukoliko ne uspijete odblokirati vaše tekuće račune, možete probati pitati da vam se porodiljna naknada isplaćuje putem poštanske uputnice, odnosno da vam poštar doma donosi novac kao što npr. neki umirovljenici dobivaju penziju.

Dakle ovako, ja mislim da vas bivši vlasnik može svakako teretiti za "stjecanje bez osnove", jer su njegovim novcima plaćani vaši računi, odnosno vi ste na njegov teret stekli nepripadajuću korist. Druga je stvar tko je odgovoran da se to desilo? a) bivši vlasnik jer je trebao provjeriti šta mu se to naplaćuje trajnim nalogom b) banka - da li je uopće taj trajni nalog bio ispravan npr: trajni nalog je ranije glasio na ime Pero Perić šifra kupca u Elektri ( poziv na broj ) 1234567, a u banci su samoinicijativno izmijenili tu šifru kupca (poziv na broj kod plaćanja) u novu (vašu) 7654321 c) Vi, jer ste trebali provjeriti da li ste uistinu dali trajni nalog za plaćanje struje, te da li se on provodi.

Svakako trebate odvjetnika, još bolje, nekog financijskog vještaka! Trebali biste pronaći sve odluke ZABE o visini te promjenjive kamatne stope na dug po tekućem računu, zatim od 11/2004 imate Uredbu o visni maksimalnih ugovorenih kamatnih stopa ( 19 %) sukladno Zakonu o kamatama, a nakon toga od 01.01.2008.g. najviša stopa ugovorne kamate između osoba od kojih najmanje jedna nije trgovac je 14%. I, naravno, kamate se ne pribrojavaju glavnici!

Mislim da nije problem da li su naočale ili leće, već je problem što račun glasi na dijete, a Zakonom je propisano da se odbitak uvečava za "iznos stvarnih troškova zdravstvenih usluga u Republici Hrvatskoj za vlastite potrebe". Dakle da račun glasi na vas, porezna bi ga priznala.

Porezne olakšice za djecu se mogu podijeliti kako god vi i bivši suprug želite. Odete u poreznu upravu i date izjavu kako želite da se olakšice dijele, i to vam se upiše u poreznu karticu, koju onda dajete vašem poslodavcu. Ukoliko se ne možete dogovoriti o načinu podjele, imate pravo od porezne uprave zatražiti da vam se u poreznu karticu upiše 50% olakšica za djecu.

Što se tiče ovog dijela o ortakluku, to ne znam, ali vam mogu reći da ćete sigurno imati problema prilikom pribavljanja sredstava, odnosno prijave svojih programa za financiranje iz proračuna, jer gotovo svi (gradovi, općine, županije) tom prilikom traže izvadak (ili kopiju izvatka) iz registra udruga. Također, ne znam na koji naćin ćete regulirati poslovni račun kod banke, odnosno da li ćete uopće moći otvoriti račun u banci.

Pod kućom za odmor se smatra svaka kuća, stan, vikendica i sl. koja nije mjesto stalnog stanovanja, odnosno u kojoj nitko ne živi. Pogledajte na stranicama porezne uprave pod propisi/gradski i općinski porezi/ Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave. Mišljenja sam da ne trebate sklapati ugovor o najmu, već samo vaša baka na policiji treba dati suglasnost, odnosno izjavu da vi stanujete u njenom stanu, i tako prijaviti prebivalište. Da li će vas osloboditi plaćanja poreza na kuće za odmor za ovu godinu nisam sigurna, budući je baka već odavno to trebala prijaviti, i u biti je (bila) u poreznom prekršaju.

Osobno gledam da ne idem nedjeljom u trgovine ili velike centre, na kraju krajeva i ja sam rađe nedjeljom na moru ili u prirodi nego u trgovini. Što se tiće prekovremenih citat iz kolektivnog: "6. Pravo na povećanu plaću Članak 35. Osnovica iz stavka 1. članka 29. pomnožena koeficijentom složenosti poslova, povećava se: za rad noću ........................................…….... 30 posto za prekovremeni rad ..............…...............….... 50 posto za rad nedjeljom ...............…....................…... 35 posto za rad u drugoj smjeni (ako rad traje više od 8 dana neprekidno)................................................. 10 posto za dvokratni rad s prekidom dužim od 1 sata.......15 posto Ako radnik radi na dane blagdana i neradne dane utvrđene zakonom, ima pravo na naknadu plaće i plaću uvećanu najmanje za 50 %. Ako radnik radi na dan Uskrsa ima pravo na plaću uvećanu najmanje za 50 %. Ako je prisutno više uvjeta istovremeno, dodaci iz prethodnih stavaka se kumuliraju, osim ako je državni blagdan ili neradni dan utvrđen zakonom, nedjelja. "

Evo vam link na kolektivni ugovor za djelatnost trgovine koji se primjenjuje na sve poslodavce u toj djelatnosti: http://www.sth.hr/kolektivni5.asp