Jump to content

zao

Korisnik
  • Broj objava

    288
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

O zao

  • Rang
    Iskusan

Nedavni posjetitelji profila

1522 pregleda profila
  1. Sad vidim da je presuda objavljena i u Narodnim novinama i to odprilike tjedan dana nakon što sam zaprimio pisani otpravak presude (rok za žalbu VUS-u je 15 dana). Zatražio sam očitovanje od Narodnih novina i mišljenje od Ministarstva pravosuđa. Ako netko zna još koju adresu, molim da mi javi.
  2. Nisam objavio ovu temu zbog objavljivanja osobnih podataka (od strane Suda). Hvala na linku, provjerio sam i moja žalba nije evidentirana jer Upravni sud nije u sustavu e-spisa, pa ponavljam svoje pitanje: Nije li Sud negdje trebao objaviti i da je podnesena žalba na presudu, kad je već presudu objavio na svojim internetskim stranicama?
  3. Da (osobni podaci u inicijalima), Ne znam (je li predmet u sustavu e-spisa), mislim da nije (iz nevezanog razgovora).
  4. Prvostupanjski sud je na svojim internetskim stranicama objavio nepravomoćnu presudu na koju sam ja uložio žalbu. Je li to nezakonito postupanje i nije li Sud negdje trebao objaviti i to da je podnesena žalba na tu presudu?
  5. Hvala, iskoristiću to u žalbi VUS-u. Ako netko zna još neki članak nekog zakona koji poveziva HEP i ZUP?
  6. Je li HEP javnopravno tijelo i je li obveznik primjene odredbi zakona o općem upravnom postupku?
  7. Možda i namjerno pogriješio(?!), jer imam samo 15 dana za žalbu drugostupanjskom sudu na činjenice koje nisu obuhvaćene presudom "Buagiar v Malta".... Očito nisu računali na Legalis i dobrog anđela poput Vas. Hvala velika i pozdrav
  8. Predmet je "Buhagiar protiv Malte", br.47711/99 od 10. veljače 2000. Na tu presudu Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu (ESLJP) se pozvao sud. Pokušavao sam je naći na zvaničnoj internet stranici ESLJP-a i još tražio po nazivu, ali bez uspjeha. Ako netko zna način, molim da mi pošalje link, Unaprijed hvala.
  9. Gledajte o čemu se radi, pogledajte kako poslodavac i radnik mogu kršiti pravilnik o radu javne firme uz sudski blagoslov (jako je važno da je to javna firma, jer je financiraju porezni obveznici). Prema čl.8. st. ZOR-a poslodavci su obvezni pridržavati se odredbi pravilnika o radu. Međutim, u čl.226. st.1. ZOR-a su taksativno navedene situacije kad inspektor rada provodi inspekcijski nadzor i pogađate, kršenje odredbi pravilnika o radu NIJE među njima. Ali zato, po mom mišljenju, inspektor rada je sukladno čl.38. ZIR-a poslodavcu trebao narediti otklanjanje utvršene povrede propisa. E sad nastupa sud koji samtra, pojednostavljeno, da bi se aktivirao ZIR, mora to pisati u ZOR-u. Ali evo cijele rečenice iz obrazloženja te sudske presude, citat: "Osim ovlasti propisanim tim zakonom, za postupanje inspektora rada i pokretanje odgovarajućeg postupka protiv poslodavca u konkretnom slučaju potrebno je ispunjenje i drugih uvjeta propisanih materijalnim propisom koji regulira područje radnih odnosa, odnosno da je riječ o povredi propisa o radnim odnosima, zbog koje je ovlašten pokrenuti postupak po službenoj dužnosti, a što ovdje nije slučaj." NAPOMENA: osim ovlasti propisanih tim zakonom.....misli se na ZIR
  10. U ZIR-u postoji odredba koja ide meni u prilog, ali da bi se ona aktivirala (da se tako izrazim), potrebno je, citat iz obrazloženja presude Visokog upravnog suda "ispunjenje i drugih uvjeta propisanih materijalnim propisom koji regulira područje radnih odnosa". Može li tako sud reć za bilo koju odredbu nekog zakona da postoji preduvjet za njezino pokretanje u drugom zakonu?
  11. Postoji li negdje u Zakonu o radu (ZOR) neka odredba nekog članka koja uvjetuje korištenje odredbi Zakona o inspektoratu rada (ZIR), ja je ne mogu naći ali ja nisam pravnik?
  12. Račun za koji javno tijelo sada. 30.rujna 2019. potražuje kamatu, ja sam platio 31.kolovoza 2018. Nikakva saznanja da uopće postoji kamata nisam imao do 30.rujna 2019. Sljedeće, na računu od tog 30.rujna 2019. (kojim javno tijelo potražuje kamatu) nigdje ne piše da je za podmirivanje kamate nego da je za potrošak (misli se na potrošak vode). Je li tu sve zakonito, kakve su mi šanse na Upravnom sudu da poništim taj račun od 30.rujna 2019., iako je javno tijelo skinulo sa mog računa iznos potreban za podmirenje kamate, budući da sam ja 31.kolovoza 2018. "debelo" pretplatio svoje račune kod tog javnog tijela, tako da sam do dan danas u plusu?!
  13. Obrat u čitavoj ovoj prići... U razgovoru sa javnim tijelom saznao sam da oni u spornom periodu, od 27.prosinca 2018. do 23.srpnja 2019., a ni u kasnijem, uopće nisu zaračunavali kamatu, zbog nekakvih softverskih problema (kako kažu). A onda dolazi 30.studenog 2019. kad mi javno tijelo izdaje račun na kojem piše "potrošak", ali iz jednog drugog papira koji mi je stigao uz taj račun saznajem da se taj račun odnosi na kamate za navedeno razdoblje. Dakle, javno tijelo me je prvi put obavijestilo o postojanju tih kamata 13 mjeseci nakon plaćenog računa (31.kolovoza 2019.), je li to zakonito?! Osim toga, dodatni problem mi je taj što sam ja 31.kolovoza 2018. pretplatio svoj dug javnom tijelu, jer sam, ne želeći imati previše kontakta s njima (što je izgled greška) uplatio malo veći iznos za plaćanje idućih računa javnom tijelu, tako sam danas 16.listopada 2019, još u plusu. Međutim baš zbog postojanja tog viška novaca na mom računu, javno tijelo je (automatizmom) skinulo iznos koji odgovara njihovom potraživanju predmetnih kamata, pa se pitam je li zbog toga na računu od 30.rujna 2019. piše "potrošak", a ne piše "obračun kamata" (što je bila njegova stvarna namjena)?! Kakve su mi šanse na Upravnom sudu, jer sve znam kako će mi odgovoriti javno tijelo i njegovo povjerenstvo? P.S. Znate li da ta povjerenstva nemaju pravnu osobnost, pa se postavlja pitanje kako onda mogu donositi pravne odluke?!
  14. Hvala na odgovoru, ali u zakonu nigdje ne piše da se potraživanja kamata računaju od dana NASTANKA kamate. Sukladno čl.226. st.1. ZOO-a, tražbina povremenog davanja, u šta pripada i tražbina kamata, zastarijeva u roku od tri godine od dana dospjelosti svakog pojedinog davanja, odnosno dospjelosti tražbine kamate. DAKLE, POJAM "TRAŽBINE POVREMENOG DAVANJA" SE ODNOSI NA DOSPIJEĆE TRAŽBINE KAMATE, A NE NA NJEN NASTANAK. Naravno, to je samo moje mišljenje, a ja nisam pravnik. U ovom konkretnom slučaju, račun kojim javno tijelo traži da platim kamatu je izdan 30.rujna 2019., odnosno 13 mjeseci nakon šta sam ja platio sve račune?! Ako račun zastarijeva nakon godinu dana, a prema čl.223. ZOO-a sve tražbine kamata zastarijevaju onda kad zastari račun, kad bi kamata zastarijevala tri godine od dana nastanka kamate, zar ne bi onda čl.223. bio u suprotnosti sa čl.226. ? Zatim, na samom mom računu nigdje ne piše da se plaća radi podmirenja kamate nego pod opisom plaćanja piše "POTROŠAK", dok u specifikaciji računa (dijelu računa koji se ne predaje javnom tijelu prilikom plaćanja računa) pod ukupnim iznosom računa, nakon iznosa cijene računa u kunama piše "STRUKTURA PRODAJNE CIJENE m3". Jedino pod izlistom računa za koje se traži kamata (za račune od 27.prosinca 2017. do 23.srpnja 2018.) piše da je to RAČUN OBRAČUNA KAMATA, ali od 30.rujna 2019.?!
  15. Nedavno sam dobio račun za plaćanje kamate za račune javne usluge od 27.prosinca 2017. do 23.srpnja 2018., s tim da sam te račune platio 31.kolovoza 2018. Je li 1.rujna 2019. nastupila zastara, sukladno čl.223. i čl.232. Zakona o obveznim odnosima?
×
×
  • Napravi novi...