nenicanenica

Uglavnom, to pitanje se je pojavilo u upravnom postupku. Radi se o negativnom sukobu nadležnosti gdje dva tijela (ured drž uprave u županiji i upravni odjel za prostorno uređenje) ne priznaju stvarnu nadležnost u slučaju. Znam vec kako bi trebao otprilike izgledati taj zahtjev, al pošto sam pedantan htio bih da bude u potpunosti ispravan

Da li tko zna kako treba izgledati zahtjev za rješavanje sukoba nadležnosti??Hitno mi je, nadam se da netko zna i da je to voljan podijeliti s ostalim smrtnicima

Hvala G-man!

Da li postoji legalan način na temelju kojega bi se naplaćivalo manjkove s plaće radnika? Znam da je uvijek potrebna suglasnost radnika, ali dal ima tko kakvih iskustava i metoda o provođenju naplate? Zanima me to jer radim u firmi koja ima problema s napolatom manjkova pa bih htio ponuditi rješenje... lakše bih dobio produženje ugovora Ja sam razmišljao o metodi osnivanja fonda za manjkove (ne mora se tako zvati) otvaranjem posebnog računa u banci, a u koji bi radnici svaki mjesec uplaćivali određeni iznos, naravno, na dobrovoljnoj osnovi i uz izričitu suglasnost, bilo stavljanjem uglavka u ugovor bilo putem izjave o suglasnosti. Nakon izvršenja svih inventura skidalo bi se sa tog računa za naplatu, naravno opet uz suglasnost svakog radnika jer ipak su to njihova sredstva. Ako ostane višak krajem godine bi se isplaćivao svakom radniku razmjerno uplaćenom dijelu. Nisam siguran da li je ovo ok... sto mislite?? Da li ima tko kakve druge prijedloge ili razrađene metode?

Gledao sam tu stranicu, al ne vidim gdje da adresiram upit? Dali možda ondje gdje piše prijave inspektoratu rada ili negdje drugdje, a što sam možda previdio...??

O ovoj temi se je dosta pisalo na legalisu prije, al nigdje nisam vidio odgovor na ovo,a niti sam ga sam uspio pronaći. Pa dajte ljudi, valjda netko zna?? Podijelite svoje znanje

Čl.10.st.2. ZOR -a. "Ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla koji, s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca, ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno." Konkretno, mene zanima situacija kada se sklopi ugovor o djelu a zapravo se, prema obilježjima ugovora, radi o ugovoru o radu. Čitao sam malo stare postove o sličnoj temi i praktički si sve razjasnio osim jednog a to je: Koje su ovlasti inspekcije u slučaju utvrđenja da se radi o prethodnoj situaciji, te gdje su propisane prekršajne kazne za takvo nešto. Nigdje to nemogu naći, a prilično mi je važno. U ZOR - u u prekršajnim odredbama i upravnim mjerama toga nema... Osim ako nisam nešto previdio??Nadam se da netko zna??

Baš sam danas razgovarao s jednm predavačem u županijskoj komori Klc. Uglavnom, rekao mi je da se ova izmjena odnosi na materijalna prava radnika, ali ne i na godišni odmor. Shodno tome, radnik koji radi u nepunom radnom vremenu ima pravo na puni g.o. kao i radnik koji radi u punom. Hvala svima na odgovorima

Dajte ljudi, pa nije valjda da nitko ne zna odgovor??

U novom ZOR - u piše da radnik koji radi u nepunom radnom vremenu, plaću i druga materijalna prava ostvaruje samo razmjerno, prema vremenu provedenomu na radu. Pitanje: Da li to znači da se i trajanje godišnjeg odmora određuje u razmjernom dijelu??

Hvala G-Man, ove informacije vrijede zlata

U čl. 232. prijelaznih i završnih odredbi novog ZOR - a piše ovako: Postupci ostvarivanja i zaštite prava radnika započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se po odredbama Zakona o radu (NN 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13). Zar godišnji odmor ne spada u taj tzv. postupak ostvarivanja prava radnika, konkretno prava radnika na godišnji odmor? Ili se to odnosi samo na sudske postupke pa se onda primjenjuje novi ZOR?

E super, to je onda utvrđeno. Nego daj mi još samo pomozi u vezi ovog mog pitanja na temelju navededenog. Da li onda teče otkazni rok za vrijeme godišnjeg odmora ako je osoba otišla na godišnji za vrijeme važenja starog zakona ( i pola ga iskoristila po starom)? Ovaj preostali dio bi se onda trebao i dalje koristiti po starom zakonu jer je to pravna situacija u tijeku pa onda otkazni rok svejedno nebi tekao za vrijeme godišnjeg bez obzira na stupanje na snagu novog ZOR-a. Nadam se da ispravno tumačim??

Eh, sad me ovo objašnjenje malo muči... Tražio sam na netu sve u vezi ovog članka te pritom vidio da ima više tumačenja. Jedni tvrde da za vrijeme godišnjeg i plaćenog dopusta otkazni rok teče bez ograničenja, a da je samo za bolovanje potrebno da je poslodavac radnika oslobodio od obveze rada kako bi on tekao, dok drugi tvrde ono što si ti napisao. Očito je ovaj članak malo nejasno sastavljen. Kako mogu znati da li ovo ispravno? da li gdje ima kakvo službeno tumačenje?

Jednoj mojoj prijateljici je uručen otkaz 18.08 nakon stupanja na snagu novog Zakona o radu (NN 93/14). Ona je od 01.08. - pa do 01.09 bila na godišnjem odmoru, a za vrijeme kojega, po starom Zakonu ne teče otkazni rok. Konkretno, mene zanima dali se za ovaj period od 18.08 - do 01.09 produžuje otkazni rok (po starom Zakonu ne teče za to vrijeme) ili on teče i za vrijeme godišnjeg (kao što je to propisano po novom Zakonu) a ne utječe na produljenje?? Pošto je odluka o godišnjem donesena prije (sredinom 7 mjeseca), a otkaz je uručen za vrijeme godišnjeg odmora, pretpostavljam da se za ovaj period onda produljuje otkazni rok jer je pravna situacija u tijeku pa dolazi do primjene starog zakona?? Stvarno nisam siguran u odgovor. Zamolio bih, ako bilo tko zna, da mi pojasni ovo... Unaprijed hvala!

E super, hvala ti na linku, pomogao je

Molio bih dobre duše da odgovore ako znau odg na pranj jer ga ja nemogu pronaći Da li kao predstavnik radnika u organu poslodavca ( konkretno nadzornom odboru poslodavca) može biti izabran član obitelji poslodavca??