Jump to content

klappy1

Korisnik
  • Broj objava

    17
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Koliko znam, ne. Kako to mogu saznati i dali smo o tome trebali biti obaviješteni, te što u slučaju da je to regulirano, a što ako nije?
  2. Poštovani, Odnedavno je poslodavac krenuo sa brzim testiranjem djelatnika na trošak firme (navodno po uputi stožera, a koja prema upitu stožeru ne postoji). Testiraju se samo djelatnici koji prema njihovoj evidenciji nisu cijepljeni. Dakle oni koji su primili jednu ili obje doze se ne testira, samo one koji nisu cijepljeni (prema njihovoj evidenciji), bez obzira jesu li i kad prethodno prebolili COVID. Testiranje radi firma interno, kupuje testove i nadređeni ih donosi radniku da se pred njim testira. Eh sad, prvo me zanima po koji osnovi poslodavac smije testirati bilo koga, i što kasnij
  3. Ništa od navedenog se srećom još uvijek nije odigralo, jer sam ja sasvim slučajno saznao da on nije vlasnik software-a, nego firma, ali inicijalno je tako dogovoreno. Pa me zanimalo što i kako bi trebao odraditi i na čemu inzistirati kako kasnije ne bi imao problema.
  4. Osoba XY je kao fizička osoba mojoj firmi dala na korištenje software za iznos od yx€ i 10% udjela u firmi. Na kraju se ispostavilo da je pravi vlasnik software-a firma u njegovu vlasništvu. Može li njegova firma meni zabraniti korištenje tog software-a, i što ja tu mogu napraviti. Izrada novog software-a nije opcija, kao ni pokušaj pregovora sa firmom vlasnicom sadašnjega, zbog odnosa sa vlasnikom.
  5. Ugovor na određeno ima jasno definiran kraj i početak. U slučaju da se ne potpiše produženje ugovora poslodavac vam je dužan isplatiti preostale dane godišnjeg odmora ili možete tražiti da vam do isteka ugovora omogući korištenje navedenih. E sad pitanje je što vama odgovara. Možete uzeti ugovor i ne potpisati ga, ali što ako, kako to inače biva, poslodavac traži potpis odmah. Idealno bi bilo da obavjestite poslodavca da nećete produžiti ugovor i dogovorite korištenje preostalih dana godišnjega do isteka ugovora, ali pitanje je dali to vama odgovara. U protivnom, tj. ako ih ne iskoristite do k
  6. Evo jedno pitanje za iskusne. Kako to da je mjesečni fond sati za radnika koji ima petodnevni radni tjedan isti kao za onoga koji ima šestodnevni radni tjedan. Nastavno na to, trebalo bi biti da je u petodnevnom radnom tjednu prekovremeni rad svaki rad koji prelazi osam sati dnevno, kao i svaka odrađena subota i nedjelja. Ali kako to točno izračunati kada je u pitanju šestodnevni radni tjedan? Svaki rad preko sedam sati dnevno u tjednu, svaki rad preko 5 sati subotom i svi odrađeni sati nedjeljom? Što je tu sa blagdanom, ili ako se blagdan poklopi s nedjeljom? Koliko nejasnoća...
  7. Ma nemam ja sa tim problema, sve imam crno na bijelo, zakon mi je jasan, sudstvo isto tako. Mene samo zanima koliko košta tri godine izrabljivanja, da znam isplati li se.
  8. Već više od 3 godine radim u turizmu kod poslodavca koji krši sva moguća prava radnika. Većinu godine radimo više od 250 sati mjesečno, bez redovitog slobodnog dana, dnevnog odmora i pauze, godišnji odmor ne uspijem iskoristiti... U ugovoru stoji da su mi u plaći sadržani svi dodatci na palaću (noćni rad, prekovremeni rad, rad nedjeljom i blagdanom...), tako da mi ništa osim osnovice i prijevoza nije plaćeno, niti navedeno na platnim listama. Uz uobičajeni presing, sada mi još prijeti i otkaz kao tehnološkom višku. U slučaju da se navedeno ostvari zanima me koja su moja prava. Vjerojatno bih m
  9. Kad je u pitanju minimalno trajanje godišnjeg odmora zakon je prilično jasan. Dakle, minimum je 4 tjedna. Odnosno, 20 dana u petodnevnom radnom tjednu i 24 ako je radni tjedan šest dana. Ja sam u situaciji da imam šestodnevni radni tjedan i 30 dana GO. Poslodavac tvrdi da je to 5 tjedana, a ja tvrdim da je 6. Tko je tu u pravu ili smo možda oboje?!
  10. Evo jedno pitanje o godišnjem odmoru. Ako ja imam 30 dana godišnjeg odmora, dali je to 5 ili 6 tjedana? Subote su jako loše definirane, barem po mom shvaćanju. Poslodavci to jako često tumače kako njima odgovara.
  11. Evo jedno malo teže pitanje. Dakle zanima me da li se i kako može zaštititi (patentirati) homeopatski proizvod. Pošto se radi o proizvodu koji je napravljen razrjeđivanjem supstance ili supstanci koje imaju već dokazano djelovanje. Dakle što i kako se tu da štititi, ako se uopće da.
  12. Nisam htio postat cijeli ugovor jer je to ljudima tlaka čitat. Bitna dva čalanka ugovora su doslovno prepisana u prvom postu. Ostatak nije potrebno pisati jer su to standardni dijelovi svakog ugovora kao npr. trajanje ugovora, opis posla, obveze radnika i slične stvar, koje ovdje nisu bitne. Pogledaj prvi post, pa ćeš vidit i to da se nigdje ne spomijnje neto plaća, Samim time niti koeficijent niti bilo šta drugo nego smo bruto plaća.
  13. Kao što sam u prvom postu napisao, ja sam ugovor potpisao na bruto palću, to i je najveći dio mog problema. Dakle u ugovoru nema spomena o neto plaći, ili ti ga najmanjem iznosu. Ja kako god i koliko god radio uvijek dobijem istu plaću, jer ista proizlazi iz bruto plaće potpisane u ugovoru. Čitao sam ja i do sada zakon o radu, i vidio koja mi se prava krše. Kazna bi im bila preko 1.000.000 kn. Hvala ti na dosadašnjoj pomoći, ali ja sam mislio da će naletit netko komu je to struka, jer je ovo malo zajebaniji slučaj. Uvijek je problem sa tim brutom, a pravo znanje o tome može imati samo onaj
  14. Lagano štivo, nema šta. Za koju godinu i ja ću se razumjet u zakon o radu P.S. Da ne bi bilo zabune, gore navedena plaća je neto isplaćena, ne bruto iz ugovora.
×
×
  • Napravi novi...