Jump to content

Spitfire

Moderator
  • Broj objava

    7675
  • registrirao se

  • Osvojio dana

    99

Spitfire je zadnji put osvojio dan ožujak 28

Spitfire objavljuje sadržaj koji korisnici cijene!

7 pratitelja

O Spitfire

  • Rang
    Moderator

Nedavni posjetitelji profila

11710 pregleda profila
  1. Navedeni članak se odnosi na ponovnu javnu raspravu što ovdje nije slučaj. Vaš dopunjeni prijedlog je odbijen temeljem čl. 100 st. 2 navedenog zakona.
  2. Čini mi se da bi ovo bila nemoguća misija. Pitanje je da li je građevina uopće legalna što je svakako bitno za bavljenjem usluga u turizmu. Ako je legalna, upitno je prema onome što navodite da li se isto može izdvojiti iz šumskogospodarskog područja za nužnu uporabu ozakonjene građevine jer je za isto potrebno da se nalazi u obuhvatu građevne čestice. Nadalje, prema Zakonu o koncesijama koncesija se ne može dati na šumama i šumskom zemljištu, a što se tiče prodaje, eventualno je moguće pod nekim uvjetima. Možda bi bilo oportuno potražiti točniju informaciju u upravnom odjelu za poljoprivredu i šumarstvo JLS nadležnom za to područje.
  3. Svakao se posavjetovati sa vašim osiguranjem, no što se tiče naplate štete vlasnik uvijek može tražiti naknadu štete po polici osiguranja od odgovornosti stambene zgrade ako on sam nije su/vlasnik stana ili prijavljeni stanar te zgrade.
  4. Ja bih rekao da se može ukoliko je podneskom zadovoljen propisani sadržaj koji bi isti trebao imati, u ovom slučaju iz čl. 108 Zakona o općem upravnom postupku, dakle stranka treba navesti rješenje koje pobija, naziv javnopravnog tijela koje je rješenje donijelo i zbog čega je nezadovoljna rješenjem. Nadalje, kada se iznose nove činjenice i novi dokazi, stranka je dužna obrazložiti zašto te činjenice i dokaze nije iznijela tijekom prvostupanjskog postupka. Što se tiče pristojbe, čl. 113. i 114. ZUP-a propisane su ovlasti i postupanje prvostupanjskog i drugostupanjskog tijela u povodu žalbe. Oba tijela dužna su utvrditi je li žalba pravodobna, dopuštena i izjavljena od ovlaštene osobe. Među ovim razlozima ne navodi se nepotpunost žalbe u smislu nedostatka upravne pristojbe pa u skladu s tim ni prvostupanjsko niti drugostupanjsko tijelo ne može žalbu odbaciti zbog tog razloga. Člankom 18. Zakona o upravnim pristojbama propisano je da se po podnescima za koje nije plaćena pristojba u propisanom roku, ili nije plaćena u dostatnom iznosu, osim ako se ne radi o aktima koji su doneseni po službenoj dužnosti, neće postupati dok pristojbeni obveznik ne dostavi dokaz o plaćenoj pristojbi. Ako je podnesak ili drugo pismeno za koje nije plaćena pristojba, ili nije plaćena u dostatnom iznosu, dostavljeno poštom ili elektroničkim putem, tijelo nadležno za odlučivanje po zahtjevu zaključkom će pozvati pristojbenog obveznika da u roku od 15 dana od dana njegova primitka plati redovnu pristojbu i pristojbu za opomenu. Ako pristojbeni obveznik uplati pristojbu iz stavka 2. ovoga članka, smatra se da je pristojba uredno plaćena od trenutka podnošenja podneska. Ako pristojbeni obveznik ne plati propisanu pristojbu za podnesak iz stavka 2. ovoga članka, smatra se da je pristojbeni obveznik odustao od zahtjeva. Iznimno od odredbe članka 18. ovoga Zakona, ako nadležno tijelo postupi po zahtjevu pristojbenog obveznika, a pristojba nije naplaćena, ona će se naplatiti od pristojbenog obveznika prisilno, prema odredbama zakona kojim se uređuje opći porezni postupak kako je propisano člankom 19. Zakona o upravnim pristojbama
  5. Da, te večina JLS ima na svojim stranicama zahtjev za izradu/izmjenu prostornog plana. Da, na osnovu Zakona o prostornom uređenju možete za zemljište koje je prostornim planom planirano građenje tj., uređenje površine javne namjene tražiti da se to isto prenese u vlasništvo JLS sa naknadom u visini tržišne vrijednosti prenesene nekretnine. No, za isplatu JLS ima rok od 4 godine od dana prijenosa zemljišta. Sve u svemu, nažalost sukladno trenutnim propisima JLS može i ne mora prihvatiti izmjenu prostornog plana, može i odbiti prijenos zemljišta u vlasništvo JLS, ali ništa vas ne košta pokušati s jednim i drugim jer ovakav stastus quo može trajati godinama.
  6. Ako je vlasništvo čisto, onda još više dvojim za uspjeh ispravnog postupka, čak mislim da bi vam bio odbijen. Ne, a baš poradi boldanog.
  7. Za bilo kakovu rekonstrukciju/nadogradnju je potrebna građevinska dozvola (+suglasnost suvlasnika), radili vi to u prizemlju, katu ili potkrovlju.
  8. Spitfire

    Kvatro

    Ne može jer JLS sa svojim vlasništvom može raditi isto što i bilo koja fizička osoba, čak i malo strožije jer je ograničavaju određeni propisi na koji način može raspolagati sa svojim vlasništvom. Tako u ovom slučaju vam može odrediti zemljište nužno za uporabu građevine. Što se tiče legalizacije, isto nema veze sa vlasništvom pa u tome slučaju JLS također prema propisima bez javnog natječaja, izravnom pogodbom može taj legalizirani dio otuđiti tj. ponuditi otkup isto kao i za razliku u površini.
  9. Spitfire

    Premještanje puta

    Ovisi je li put ucrtan kao takav i tko je vlasnik istog.
  10. Dvojim da su iole dobre jer poanta ispravnog postupka je da se pokretanje i provođenje toga postupka zahtjeva opravdanim razlogom, kada stranka ima ispravu iz koje je vidljivo da je ista vlasnik nekretnine a isprava nije podobna za provedbu u ZK. Osim ako vaš opravdani razlog (nije ništa napisano pa pretpostavljam) ne bi bio taj da niste upisani kao vlasnik sadašnje 864/17 i to bi htjeli ispraviti. Ne. Ispravni postupka i sama legalizacija nisu jedno te isto.
  11. Moguće je kad već tako navode nekretninu, da je JLS pokrenula taj postupak pa je u ZK stanje sasvim drugačije od katastra koji će promjene izvršiti nakon rješenja zemljišnoknjižnog suda, a to može potrajati. No, uvid u ZK nisam napomenuo poradi toga nego prvenstveno stoga što je meritorno ono što je upisano u ZK. Pa ako je kao vlasnik upisana fizička osoba mogao bi se pokrenuti postupak pred sudom za zaštitu posjeda ako su za to stečeni uvjeti, jer policija oko vlasništva nema razloga ni ovlasti nešto posebno postupati. U protivnom, ukoliko je u ZK upisana JLS ni to pravo zaštite posjeda nije moguće ostvariti jer još od rimskog prava nije bilo moguće steći posjed na stvarima koje se nalaze izvan pravnog prometa, među kojima su i javni putovi pa kako se ne može nad njima steći posjed nema ni njegove zaštite. Temeljem toga i današnja praksa zauzima isto stajalište pa bi takova tužba bila odbačena. Ili se može tražiti da sud svojom odlukom osnuje pravo služnosti puta n azahtjev vlasnika druge/ih nekretnine ako do nje nema nikakve ili nema prikladne veze s javnim putom.
×
×
  • Napravi novi...