Spitfire

Prema ZV, kada razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu zakonskim odredbama a podredno sporazumom stranaka koji je moguć i dopušten, no sporazum se odnosi na način razvrgnuća. Pošto se sama prodaja vrši prema odredbama Ovršnog zakona, isti u čl.92 kaže da vrijednost nekretnine utvrđuje sud zaključkom po slobodnoj ocjeni temeljenoj na obrazloženom nalazu i mišljenju ovlaštenog sudskog vještaka ili procjenitelja.

Suglasnost je usmena, pismena, upisana u ZK?

Poštovana, možete malo pojasniti "polovicu stana", druga polovina je ili bi bila u suvlasništvu koga?

Odluku o civilnoj diobi sud donosi nakon dobivenog negativnog nalaza i mišljenja sudskog vještaka o drugom načinu diobe nekretnine. Zajedno s nalazom i mišljenjem, sudski vještak napravit će i procjenu vrijednosti nekretnine. Procijenjena vrijednost bit će osnova za određivanje minimalne i početne kupoprodajne cijene nekretnine u budućem postupku javne dražbe.

Nema na čemu. Uz zadnju navedenu rečenicu iz prethodnog posta, svakako probajte doći do što više podataka iz katastra i ZK, što je ucrtano, ako je išta, kako se vodi čestica, tko su upisani su/vlasnici. Sve će vam to biti bitno i za pravni promet kao i za moguću legalizaciju.

Pošto je sve, kako ste naveli upitno, možete to napraviti na dva načina. Da brat rješi pitanje legalizacije (uz pitanje tko će sve to isfinancirati) pa napravite darovni ugovor kojim se to daruje vašem suprugu, ili napraviti darovni ugovor za nekretninu ovakova kakva je pa se vi baciti u posao legalizacije. No nemojte se iznenaditi koliko će vam to vremena i novaca uzeti. Ali za početak, prije bilo koje navedene radnje, bi vam se valjalo informirati u nadležnom upravnom odjelu je li to uopće moguće legalizirati.

Djelom ste u pravu, no kako se na tematiku naslanjaju par zakona i podzakonskih akata, tumačenje središnje državne uprave je, da je "uvedena i iznimka od primjene odredbi Zakona o trgovini koja se odnosi na ispunjavanje minimalnih tehničkih i drugih uvjeta kada se radi o prodaji koju pravne osobe (udruge, zadruge, ustanove i sl.) obavljaju u okviru svoje redovne djelatnosti. To znači da u navedenom slučaju ne postoji obveza ishođenja rješenja nadležnog tijela o ispunjavanju minimalnih tehničkih i drugih uvjeta." Stoga vam ne bilo zgorega zatražiti službeno mišljenje nadležnog upravnog odjela.

Ne vidim baš da se iscrpila, ako ništa drugo bar zbog mogučih odgovora koje spominje Željac. Da se ovdje nerjetko skreće s teme, to je istina. No zbog specifičnosti podforuma i onoga što su korisnici prošli i dali za obranu RH, a ista se u večini slučajeva ponaša mačehinski prema njima, tolerira se malo više. Iz čiste mrve poštovanja prema onima koji su imali srca i volje onih davnih godina braniti RH. Jer da ih nije bilo, tko zna bi smo li danas imali i u nazivu ovoga portala rijeć hrvatski. No, da je potrebna i mrva kulture od strane korisnika, to svakako, pa apeliram na sve da se toga i pokušaju pridržavati.

Prema svim propisima nema zapreke za takovo što. Postoji u Zakonu o volonterstvu odredba da se volontiranje može organizirati samo u dijelu neprofitnih aktivnosti, no to je izričito određeno za ustanove, kojima je osnivač fizička osoba.

Ima li kuća kakvu papirologiju, je li takova ucrtana, upisana u ZK?

Ova pitanja se uglavljuju u Međuvlasnički ugovor, sa posebnom stavkom oko predstavnika i naknade ako je ugovorena. Dakle, naknadu i iznos iste određuju suvlasnici a ne Upravitelj. No, ako je ugovorena istu isplačuje Upravitelj. Ako nije, vjerovatno se radi nešto na svoju ruku te predstavnika koji ne poštuje Međuvlasnički ugovor možete smjeniti. Ako sumnjate i na neki prešutni "dil" između predstavnika i upravitelja, možete promjeniti i upravitelja. Ili potražiti sudsku zaštitu. A ovo potonje je najčešći slučaj.

Može tvrditi što god hoće, ako nije provedeno kroz ZK, te ne piše Etažno vlasništvo s određenim omjerima, to su onda samo rijeći bačene u vjetar Ako nema suglasnosti ni sporazuma, te nije moguća podjela na samostalne cjeline, pokretanjem prijedloga za razvrgnuće, sud će vjerovatno donijeti odluku o civilnoj diobi.

Pa ako je hitno, evo. No za početak, jeste li sigurni da ste dobro pročitali Uputu o pravnom lijeku? Naime, protiv drugostupanjskog rješenja nema žalbe, ali se može pokrenuti upravni spor, Upravnom sudu. Prema tomu odgovori su vam ovi. a) čl.13 st.4 Zakona o upravnim sporovima, (4) U sporovima koji se odnose na nekretninu ili na pravno pitanje koje je povezano s nekim mjestom, mjesno je nadležan upravni sud na području kojeg se nalazi ta nekretnina ili mjesto s kojim je povezano to pravno pitanje. b) st.7 istog članka,(7) Sukob mjesne nadležnosti između upravnih sudova na prijedlog stranke ili suda bez odgode rješava Visoki upravni sud. c) u roku 30 dana od dobivanja rješenja Sve stranke dobivaju rješenje.

Poštovana, niste dali odgovor iz pitanja prije, oko namjene susjedne parcele. No kako navodite da je posjednik HŠ, može se pretpostaviti da se radi o šumi. Ukoliko je stvarno tako, baš i ne možete samo tako odrezati grane. Naime, iako vam je dan takav odgovor temeljen na odredbama oko susjedskih prava iz čl.105 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, sama susjedska prava, prema općim su odredbama ovlasti koje daju odredbe toga ili drugog zakona. A Zakon o šumama u čl.32 kaže da je, ukoliko tim zakonom nije drukčije određeno, zabranjeno među ostalim i "– odsijecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika, ako to nije predviđeno šumskogospodarskim planovima,". Zakon o vlasništvu vam i u tome slučaju daje određenu zaštitu u smislu st.3 spomenutoga čl.105, "(3) Ako je vlasniku posebnim propisom zabranjeno postupanje iz stavka 1. ovoga članka, ostaje mu pravo na naknadu štete iz stavka 2. ovoga članka.", ako je dokazivo da "njihov vlasnik nije postupao dovoljno obzirno". Stoga bih vas uputio da se obratite županijskoj savjetodavnoj službi za ratarstvo i/ili šumarstvo, te šumarskoj inspekciji. Možete probati i poljoprivrednoj, mada sam u sumnji da bi se proglasili nenadležnim tumačeći da se odredbe članaka Zakona o poljoprivrednom zemljištu koje ste naveli odnose na vlasnika (posjednika, zakupnika) poljoprivrednog zemljišta.

Naravno da je dozvoljeno, s tim da bi vam se zainteresirani trebali javiti putem privatnih poruka. Isto tako imate mogučnost isti upit postaviti i u podforumu Tražim odvjetnika, te sam si uzeo za slobodno da umjesto vas to napravim. Ne bi bilo zgorega da tamo dodate još neki način kontakta (npr.mail). Sretno.

Poštovana, za doregistraciju, odnosno za upis nove djelatnosti u obrtni registar, zahtjevu je potrebno priložiti original obrtnicu, presliku rješenja o upisu obrta u obrtni registar te priznanicu o uplati upravne pristojbe, državne biljege te uplaćen iznosu za izdavanje nove obrtnice. Za dobivanje propisanih obrazaca trebate se obratiti nadležnom tijelu ureda državne uprave županije, službi za gospodarstvo, gdje možete dobiti i detaljnije informacije.

Ulaskom u EU samo osnivanje tvrtke ne bi trebao biti problem. Kako bi za odgovor kako i pod kojim uvjetima pridružiti i HR tvrtke, te što i kako s porezima, trebalo bi poznavati i zakonske odredbe dotičnih država. Za više informacija preporučam s upitom obratiti se http://kroatien.ahk.de/hr/usluge/pravo-porezi/podrska-pri-osnivanju-tvrtke-u-njemackoj/

Vidite odredbe čl.248 povezanog sa čl.429 Zakona o trgovačkim društvima.

Poštovana, ako se natječaji raspisuju odlukom temeljenoj na zakonima te određuju nekakove uvjete, onda bi se ti uvjeti u natječajnoj dokumentaciji trebali ispoštovati. Nažalost na dotičnim stranicama vodić za registraciju nije dostupan pa vam jedino preostaje da pratite postupak registracije.

http://infos.hok.hr/faq/a_pravni_savjeti/a1_otvaranje_obrta/da_li_ista_fizicka_osoba_moze_registrirati_vise_obrta

Da li se obveza povezivanja odnosi i na vas, sam ZV ne određuje. No tumačenjem propisa vezanih na to, iščitava se da se to odnosi na građevina sa tri i više stambenih jedinica građenih prije 1997. Ako ništa drugo, povezivanje ili klasično etažiranje bi valjalo napraviti zbog vas samih. Ono što se dobija jednim ili drugim postupkom je u biti isto, osim što je povezivanje jednostavnije, samim time i nešto jeftnije te nije potrebna suglasnost svih suvlasnika.

Nadležni katastarski ured službenim putem (vjerovatno i je samo nije provedeno) šalje isti na provedbu u ZK odjel. To što će se legalizirana zgrada kao takova zabilježiti u ZK, ne znaći da će se mijenjati vlasnička prava na zemljištu, što znaći da ostaje problem da je građevina na zemljištu u vlasništvu JLS.

Radi li se tu samo o suvlasništvu idealnih dijelova? Naime, rok za pokretanje postupka povezivanja je bio određen (do 31.12.2015) kao dio dužnosti upravitelja. No vi kao suvlasnici idealnih dijelova nekretnine prema ZV niste imali obvezu imenovanja upravitelja. No pravilnik o povezivanju KPU i ZK kaže da je postupak povezivanja dužan i ovlašten u roku određenom ZV u ime svih suvlasnika pokrenuti upravitelj. Nadalje, za zgradu kojoj nije postavljen upravitelj u smislu čl.93 st.1 ZV, postupak povezivanja pokrenut će i u njemu sudjelovati vlasnici posebnih dijelova nekretnine. Dakle, već bi na određenom dijelu trebalo biti uspostavljeno vlasništvo posebnih dijelova (etažno vlasništvo). Kako iz navedenih odredbi dvojim da bi ste mogli pokrenuti povezivanje, nego bi morali pokrenuti klasično etažiranje, za dodatne info bi se trebali obratiti ZK odjelu nadležnog suda.

1.Da 2.Ne, porketanje spora nema odgodni učinak (čl.26 st.1 Zakona o upravnim sporovima), osim kad je to zakonom propisano. No to sve piše u uputi o pravnom lijeku, pa ako piše samo da se ima pravo pokrenuti upravni spor, odgodnog učinka nema.

Kako ovo nije religijski portal nego pravni, a vaš upis više služi samo kao daljnje nametanje određenog mišljenja bez pravnog temelja, upis je editiran, poslana vam opomena a tema zaključana. Lijep pozdrav&sretno.