Spitfire

Da, jeste poštovani mzor, svašta. Koliko istinito to ću prepustiti svakom ponaosob da zakljući. No ovo "usput" i ne izgleda usput a znaćilo bi "ništa" da samo vi i ja ovo čitamo. No u obliku foruma, "usput" i "ništa" mogu proizvesti razna pogrešna tumačenja drugih korisnika.

Nisam ni tvrdio da vjerujem ali ne prihvačam generaliziranje na osnovu lošeg iskustva. Zato me i zanimao konkretan odgovor na konkretno pitanje jer ste i samom tvrdnjom opet sve generalizirali, predmnjevajući na koji članak mislite. Dakle, naveli ste izmjene i dopune zakona koje su mjenjane tri puta. A pratile su izmjene rokova o dužnosti upravitelja za pokretanje postupka pred nadležnim tijelima državne uprave i sudova za upis zgrade na građ.čestici i svih njezinih posebnih dijelova koje su se nalazile na zemljištu ili same bile dio društvnog vlasništva tj., o povezivanju KPU i ZK. Spadaju li tu i obiteljske kuće? Zgrade građene poslije '97? Koliko je takovih društvenih vlasništva bilo 2010? 2013? 2015? Na koliko se takovih nekretnina ne primjenjuje st.5 zbog st.6 istog članka?

Stvarno vas ne razumijem. Je li tako teško jednostavno odgovoriti na jednostavno pitanje. Koje nema veze s postavljenom temom i sasvim je jasno postavljeno na određenu vašu tvrdnju, a samo načelo je sadržano u dva zakona. Pa kako je ovo ipak pravni portal čiji se odgovori temelje na zakonima zanima me, a vjerovatno će se i drugi upitati, kada je to stavljeno van snage i kojim aktom. Tvrdnja temeljena na osobnom iskustvu mi baš i ne drži vodu.

Poštovani, vi i dalje navodite kao odgovor svoj problem, koji je nastao dosta prije donošenja Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. I nastao je ne toliko greškom djelatnika "prepisivačnice" kako je vi zovete, nego ne postojanjem točno određenih zakonskih okvira do donošenja spomenutog zakona. To sam vam pokušao i objasniti u vašoj temi, ne baš naširoko i nadugačko, od samog Zakona o vlasništvu nad djelovima zgrada bivše države koji je preuzet kao republički te važio do donošenja Zakona o vlaništvu ali zakonodavac nije preuzeo sve odredbe ZVDZ ni donio podzakonske akte pa se uz pomoć Zakona o prodaji stanova nad kojim postoji stanarsko pravo i odredbama za izradu Pravilnika o osnivanju knjige položenih ugovora stvorio negdje hibrid upisa podjele posebnih dijelova koji nema veze s etažnim vlasništvom. Je su li zbog vašeg slučaja svi upisi u ZK sporni? Jesu li za ostale moguće sporne upise možda krvi i sami ljudi koji su večinom smatrali da je dovoljno upisati posjed u katastar a ZK tko šljivi? Pa kako mi niste odgovorili na pitanje, a u dva trenutno važeća zakona je jasno određeno da je ono što piše u ZK jedino relevantno, no ipak tvrdite da je zakonodavac "načelo povjerenja u ZK stavio izvan snage do daljnjega", opet moram pitati, čime potkrepljujute tu tvrdnju.

Kao štoje već Sivko pojasnio, po pozitivnim propisima zgrada/kuća treba imati istaknut kućni broj, i prezime na sandučiću. Hočete li staviti i na ulazna vrata, to je čisto vaša odluka.

Ne sekirajte se, niste dosadni a Matrix vam je već sve pojasnio. Samo da ponovno napomenem, pripazite na točnost prepisanih podataka iz ZK izvatka te čl.3 i ne bi imali nikakovih daljnjih problema.

Imate li s čime potkrijepiti ovu tvrdnju?

Poštovana, to bi trebalo biti određeno u Odluci o kučnom redu (što se smije i gdje) koju bi svaka zgrada trebala imati, te bi daljnja postupanja provodio prestavnik stanara ili upravitelj zgrade. No, i ako je nemate (odluku) ovo bi se smatralo pod prekomjerne posredne imisije te možete tražiti zaštitu suda zbog ometanja posjeda. Naime, prema čl.110 st.1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, (1) Nitko se ne smije služiti ni koristiti nekretninom na način da zbog toga na tuđu nekretninu slučajno ili po prirodnim silama dospiju dim, neugodni mirisi, čađa, otpadne vode, potresi, buka i sl., ako su prekomjerni s obzirom na namjenu kakva je primjerena toj nekretnini s obzirom na mjesto i vrijeme, ili izazivaju znatniju štetu, ili su nedopušteni na temelju odredaba posebnoga zakona (prekomjerne posredne imisije).

Nema na čemu. Nemojte zaobići Poreznu, jer ste svakako obveznik poreza na dohodak a za ovo pitanje vam je bitna i odredba čl.60 Zakona o porezu na dohodak koja kaže da, (2) Banke i druge financijske organizacije koje obavljaju poslove platnog prometa dužne su Poreznoj upravi na njezin zahtjev dostaviti podatke o prometu preko računa obveznika poreza na dohodak. Na zahtjev Porezne uprave dužne su te podatke za pojedine obveznike poreza na dohodak dostaviti i tijekom godine.

Ma naravno, btw mi nije jasno kako JB nije to odmah odradio kako spada, i na temelju čega je kupac platio porez (izgleda da nije ni to) u roku.

Od 01.01. 2011. godine slobodno je otvaranje deviznih računa u inozemstvu, uz obvezu izvještavanja Hrvatske narodne banke o prometu i stanju na tim računima, na način i u rokovima koje HNB utvrdi Odlukom (Izvješćivanje o depozitnim poslovima). Međutim, sredstva na tim računima mogu se formirati po priljevima s naslova naplate potraživanja, po primljenim kreditima od inozemnih banaka, po primljenim kreditima inozemnih pravnih osoba ili prijenosima sa deviznih računa u hrvatskim bankama. Dakle, ne mora isključivo u hrvatskim bankama, no kako ste spomenuli SAD, bitan vam je čl.5 st.1 Zakona o platnom prometu, (1) Platne usluge u Republici Hrvatskoj mogu pružati: ...6) kreditna institucija sa sjedištem u državi članici, 7) institucija za elektronički novac sa sjedištem u državi članici, 8) institucija za platni promet sa sjedištem u državi članici, što se sve odnosi na EU. Za nekakova pojašnjenja valjalo bi vam se obratiti HNB i Poreznoj, jer pravni okvir za to u RH nose tri zakona, Zakon o deviznom poslovanju, Zakon o platnom prometu i još jedan jako bitan, Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranje terorizma.

Poštovani, molio bih da ne duplirate temu u drugim podforumima te nastavite ovdje.

Što će vam uopće original? Kod ovjere ugovora, original se daje kupcu a ovjerena kopija prodavatelju. Ne, ugovor nakon isteka roka za prijepis nije nevažeći.

Može važiti prema bilo kome, odnosno možete ga darovati bilo kome. Samo što u slučaju izvanbračne supruge, ona bi bila obveznik plačanja poreza na promet nekretnina.

Pošto se radi o poljoprivrednom zemljištu, možda baš i nije sve to tako jednostavno postaviti. No, to bi trebali provjeriti u Upravnom odjelu za prost.uređenje i gradnju općine/grada. Kada bi dali zemljište u zakup nekoj reklamnoj agenciji, to bi ste mogli kao fizička osoba, a porez bi plačali prema Zakonu o porezu na dohodak kao dohodak od imovine i imovinskih prava. Za ovu drugu soluciju da sami iznajmljujete reklamni prostor, morali bi osnovati jednu od vrsta poslovnog subjekta i prema tome obračunavali doprinosi i porezi.

Prema zakonima koji uređuju pitanja susjedskih prava i obveza, upravo tako.

Pa kako su ministarstva tijela državne uprave, zašto ne bi. Dapaće, morali bi, pa tako na raspolaganju imaš Zakon o općem upravnom postupku, Zakon o pravu na pristup informacijama te Zakon o sustavu državne uprave. Pa kako su prema Zakonu o sustavu državne uprave u čl.38, ministarstva ta koja neposredno primjenjuju zakone i druge propise, možeš prema Zakonu o pravu na pristup informacijama zatražiti službeni odgovor jesu li se stekli uvjeti za primjenu odredbi čl.6a st.1 Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, te ako jesu kada će ministar financija postupiti prema čl.6a st.2 istog zakona.

Znaći da ponovno važe odredbe čl.287-288 Stečajnog zakona

Jedino što bi bilo najsrodnije je 82.99 Ostale poslovne pomočne uslužne djeatnosti, koje uključuju -ostale pomočne uslužne djelatnosti koje se u pravilu pružaju poduzečima a koje nisu drugdje razvrstane. A punjenje i slaganje polica nije nigdje.

U potpunosti se slažem, pa da ne ponavljam ono o ..

To nema veze sa susjedstvom između dvije nekretnine, nego je vjerovatno mislio na udaljenost između dva stacionarna pčelinjaka. Što je određeno Pravilnikom o držanju pčela i katastru pčelinje paše, a sam smještaj je određen u čl.3. Sam članak i ostale odredbe pravilnika možete vidjeti na http://www.propisi.hr/print.php?id=7184

Može. Može se desiti i da u tih pola sata zvizne meteor u gruntovnicu pa se nitko ne upiše. Može se desiti i da tome nekome pukne guma na vozilu i vi stignete prije. Nemojte mi zamjeriti na ovome gore, ipak ste postavili hipotetsko pitanje. Po tome nikad nitko ne bi kupovao nekretninu. Osim ako imate jake indicije da će se to i dogoditi. Onda se od takove nekretnine bježi. Usput bi i taj netko već trebao imati pokrenuti spor, ovršnu ispravu ili bilo koi drugi akt pogodan za zabilježbu.

Upišite u prazan članak s unutarnje strane. Bar je nekad postojao, no kako sve ugovore radim na računalu ne znam kako više izgleda tipski ugovor iz NN. To vam je i Matrix sugerirao, da ga sačinite na računalu po predlošku što vam je postavio i isprintate. Taj članak vam je bitan jer ako ga nema a samo ovjerite potpise, isti ugovor je ništetan tj. ne proizvodi pravni učinak bez solemniziranja ili JB akta.

Nešto konkretno?

Vjerovatno postoji u odredbama prostornog plana JLS u dijelu koji govori o postavljanju ograde prema javnoj površini i prema susjednim parcelama. Samo što te odredbe uglavnom govore o udaljenosti od sredine ceste prema vašoj parceli, a ovdje bi i ta sredina bila sporna.