Jump to content

Spitfire

Moderator
  • Broj objava

    10428
  • registrirao se

  • Osvojio dana

    174

Sve što je Spitfire objavio

  1. Niste dobili oslobađajuću presudu nego je novčana kazna preinačena u mjeru upozorenja (opomena) što je također prekršajnopravna sankcija. Uz to ste oslobođeni plaćanja paušalnog iznosa troškova prekršajnog postupka pred OS povodom prigovora ali, kako je u ostalom dijelu PN potvrđen, ne i troškova utvrđivanja prekršaja.
  2. Što piše u Uporabnoj pod 2? Npr. "Stambena građevina...kosog krova, visine do vijenca x m, maximalne visine do sljemena cca xy m, razvedenog tlocrta, maximalne vanjske dužine i širine cca..." ili nešto konkretnije u opisu tlocrta? Pitam zato jer u takovim UD (isto je i za građevine izgrađene, rekonstruirane, obnovljene ili sanirane u provedbi propisa o obnovi) ako postoji natkriveni (i zatvoreni) prostor građevine van tlocrta građevine ali u skopu iste, tlocrt opisuje kao razvedeni tlocrt. No kako god, morao je biti vidljiv na snimci jer da nije, referent koji je izašao na teren prije izdavanja UD bi primjetio da nešto postoji u naravi ali ne i na snimci te UD ne bi bila izdana.
  3. Ne mora ali može. Ono što piše u ZK, npr. "kuća s okućnicom i pomoćnom građevinom ukupne površine xy m2".
  4. Nešto tu ne štima i čini mi se da bi ste trebali pojasniti pitanje jer ako je sljeme gornji vodoravni brid dvostrešenog (ili višestrešenog) krova a brid je linija u kojoj se spajaju dvije (ili više) plohe krova, onda je ta linija na jednom kraju okrenuta prema istoku a na drugom prema zapadu. Banka će vjerovatno (a i ja bih kao kupac jer je to završni dokaz legalnosti građevine) tražiti Uporabnu dozvolu, u ovome slučaju Uporabnu dozvolu za građevinu izgrađenu na temelju akta za građenje izdanog do 1. listopada 2007. koju, ako bilo što odstupa od onoga određenog u GD, nećete moći ishoditi.
  5. IZJAVA/SUGLASNOST Kojom ja________________________, OIB:____________________________, iz _________________, ul._______________, kao vlasnik nekretnine koja se nalazi na kat.čest:____________, z.k. ul.___________, K.O._______________, u naravi___________________________________, izjavljujem da sam suglasan da vlasnik susjedne nekretnine koja se nalazi na kat.čest:_________, z.k.ul.___________, K.O.________________, u naravi________________________, tj. izvođač radova kojega isti odredi koristi dio moje nekretnine radi izvođenja radova obnove fasade. Korištenje se odnosi na pristup, donošenje materijala, postavljanje skele i sl., a vlasnik susjedne nekretnine tj. izvođač se obvezuju radove izvršiti u roku od _______ dana te dio korištene nekretnine ostaviti u stanju kakva je bila prije korištenja. Potpis_________________________
  6. Da, no ukoliko je navedena cijena manja od cijena koje se postižu ili se mogu postići na tržištu u trenutku nastanka porezne obveze, porezna je ovlaštena utvrditi procjenu tržišne vrijednosti i na osnovu iste odrediti iznos poreza na promet nekretnina.
  7. Kada? U vrijeme kada se to moglo prema povoljnijem zakonu? Ako je tako, veza nema nikakovog utjecaja jer se moglo dobiti rješenje o izvedenom stanju koje ne utječe na vlasništvo ni zgrade a niti zemljišta na kojem je izgrađena. Što se tiče svojatanja, izgleda da ste propustili rok za sudsku zaštitu smetanja posjeda pa vam jedino preostaje prava vlasnička tužba tj. tužba za povrat (reivindikacija).
  8. Čega? Zajedničkog dijela? Možete ali da ćete uspjeti u tome, vjerovatno ne.
  9. Apsurdno ili ne, ne zadovoljavate formu nego pozitivne propise koji su jasni, građevina mora biti u gabaritima dokazivima da nije nadograđivano ništa a da bi se smatralo da je izgrađena na osnovu valjanog akta za građenje izdanog prije 15. veljače 1968. te na osnovu toga dobili uporabnu dozvolu. Pa kad je već propuštena legalizacija po povoljnijem propisu, jedino rješenje je ono koje su vam naveli.
  10. Kod pomoćnih građevina da bi se dobila Uporabna dozvola, bitno je da je građevina izgrađena u skladu sa glavnim projektom te da svojom namjenom, smještajem na čestici i vanjskim mjerama, nije protivna parametrima prostornog plana. Kako je moguće, prema napisanome a zbog širine čestice, da se radi o mogućnosti gradnje poluugrađenih građevina, kako glavnih tako i pomoćnih, ono što bih eventualno vidio kao sporno bi bio nedostatak suglasnosti susjedu za tu gradnju bez obzira imali vi sličan objekat ili bi ga planirali graditi u budućnosti.
  11. Koliko je meni još znano, u PIP je moguće pozvati i svjedoke a oni, ako je ovo točno bi bili više nego idealni. Pojedinačni ispravni postupak se nije mogao otvarati ako nije nije bilo isprave bez obzira što su predloženi svjedoci. No kako je Ivo govorio o nedavno donesenoj presudi koja nešto možda drugačije govori, neka me ispravi ako to više ne stoji. Nadalje, a poradi ovoga pozitivna sudska praksa (Gž Zk-338/21) čak implicitno sugerira da je moguće pojedinačnim ispravnim postupkom, a kako bi se izbjegao dugotrajan i supocjeni parnični postupak, utvrditi postojanje prava vlasništva dosjelošću. Btw, što se tiče ugovora, možda bi ste ih mogli pronaći katastru jer svatko ima pravo u za to određeno vrijeme i pod nadzorom službenika DGU, odnosno ureda Grada Zagreba, obaviti uvid u podatke katastra nekretnina te iz njega dobiti izvode, ispise i preslike
  12. Shaq vam je dao jednostavan odgovor koji je sasvim OK, no ja bih samo malo više pojasnio. Za obnovu ruševine potrebno je utvrditi radi li se o ruševini postojeće građevine, što znaći da je trebala biti izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta. Isto tako tu bi spadale i građevine izgrađene prije 15. veljače 1968. jer se iste smatraju izgrađenima na temelju pravomoćne građevinske dozvole. Kako se kod vas radi o ovome drugom slučaju, potrebna vam je građevinska dozvola za rekonstrukciju te ćete u postupku izdavanja iste priložiti dokaz da je građevina izgrađena do navedenoga datuma. Naravno, izvođenje rekonstrukcije ruševine postojeće građevine može se izvesti u skladu s prostornim planom. Da, u ovom slučaju je i više nego sigurno da bi je mogli sagraditi u istim gabaritima te istim udaljenostma od međe ukoliko prema PP već prelazite iste. Čak i kada bi imali potrebu graditi veću građevinu od postojeće tada bi mogli bazu građevine postaviti u gabaritima stare kuće a udaljenost od međe formirati na višim etažama. No opet ponavljam i ovo bi morao biti u skladu s PP. i naravno potrebna vam je GD. Kako je moguće da postoje okolnosti da nekad manje parcele mogu imati određena izuzeća, iznimke i uvjete, obratite se nekom ovlaštenom arhit. uredu na vašem području za više informacija, ionako će vam biti potrebni za izradu projektne dokumentacije.
  13. Da je tako nešto osnovano kao služnost, upisala bi se u ZK kao teret na poslužnoj nekretnini (putu).
  14. Za početak pogledajte već postojeću Temu.
  15. Prema zauzetoj sudskoj praksi, isprava iz koje proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka može biti i samo posjedovni list iz nadležnog katastra. Da je otac živ isti bi mu bio dovoljan za opravdanost pokretanja PIP. Kako nije, vama treba pravni slijed a prema onome što ste naveli imate ga u rješenjima o nasljeđivanju.
  16. Poštovana Antuntun, vjerujem da posjedujete zavidno znanje u struci međutim moram vas upozoriti na par činjenica kada se radi o tumačenju propisa. Kako je pretežito shvaćanje da je jezično tumačenje glavno onda odredbu koju ste citirali treba tako i tumačiti. Prvo i osnovno u toj odredbi je "na međi sa drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade" gdje bi prvotno trebalo naglasiti "planiranom za građenje zgrade" što znači da se na istoj ne nalazi nikakova građevina. Nadalje, boldali ste "ili istak..." a što prema propisima o gradnji označava vanjski dio zgrade istaknut izvan pročelja zgrade (krovna istaka i sl.). Slijedom navedenoga ovo nema nikakove veze sa slučajem iz pitanja i nije bila nikakova zapreka za ozakonjenje glavne ili pomoćne građevine koja se nalazi na međi ili svojim dijelom (manjim, većim ili čak cijela) prelazi istu a na kojoj se već nalazi izgrađena zgrada (ili nije zemljište planirano za gradnju) te se bez problema donosilo rješenje o izvedenom stanju koje ponavljam, nema utjecaja na vlasništvo građevine ili zemljište na kojoj je smještena. Rješenje o izvedenom stanju nije se moglo donijeti samo u slučaju da je pokrenut sudski spor povodom tužbe za zaštitu vlasništva ili drugog stvarnog prava u vezi s tom zgradom ili zemljištem na kojem je izgrađena, prije podnošenje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju. Ako ne vjerujete na riječ nekome tko se nagledao geodetskih snimki, snimki izvedenog stanja, rješenja o izvedenom stanju dobivenih na osnovu istih kao i sudske prakse mogu vam navesti i dio presuda iz upravnosudske (VUS) prakse vezano za isto, "Naime, tužitelj je pokrenuo upravni spor pred Upravnim sudom u S. protiv rješenja tuženika kojim je odbijena žalba na rješenje o izvedenom stanju i ozakonjenju slobodnostojeće pomoćne građevine koja se koristi kao garaža i dio kao drvarnica ukupne tlocrtne površine 41 m2, kao i završene slobodnostojeće pomoćne zgrade koja se koristi kao spremište za alat površine 23 m2, a koje zgrade su izgrađene na nekretninama oznake 2834/2 i 2834/4 k. o. G. povodom zahtjeva zainteresirane osobe B. V. Prema podacima spisa predmeta Sud je zaključio da je pravilno odbijen tužbeni zahtjev presudom Upravnog suda u S., jer se ne radi o situaciji koja predstavlja zapreku za ozakonjenje, predviđeno navedenom odredbom Zakona. Proizlazi da se radi o pomoćnim građevinama koje služe stambenoj građevini zainteresirane osobe, a koja stambena građevina je izgrađena prije 15. veljače 1968., i nisu izgrađene na međi, u kojem slučaju bi se pitanje ozakonjenja cijenilo prema navedenoj odredbi Zakona, već su izgrađene na većem dijelu čestice 2834/2 i manjem dijelu čestice 2834/4 na kojoj se nalazi stambeni objekt zainteresirane osobe. Prema tome, nije bilo zapreke za donošenje prvostupanjskog rješenja o izvedenom stanju, iz razloga na koje se poziva tužitelj navodeći odredbu članka 6. stavak 3. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama koja se odnosi na zgradu na međi, jer ovdje nije slučaj zgrade izgrađene na međi što bi značilo da je vanjski zid izgrađen dužinom međe. Dakle, iz navedene odluke može se zaključiti sljedeće: da se isključenje legalizacije zgrade koja je građena na međi ne odnosi samo na glavnu zgradu, već i na pomoćnu zgradu, te je bitno da joj je vanjski zid izgrađen duž međe. Međutim, legalizacija je moguća u slučaju ako susjedno zemljište nije planirano za građenje zgrade (primjerice, ako je planirano za gradnju ceste ili druge javne površine, uređenje zelenih površina, nije u građevinskom području i sl.) ili ako je na susjednoj građevnoj čestici već izgrađena zgrada koja nije prislonjena na istu među." Dakle pojednostavljeno, ne radi se o zgradi na međi kao ni o slučaju da na susjednoj čestici ne postoji građevna ali je planirana gradnja, te je odluka VUS da bez obzira što se sporne pomoćne građevine većim dijelom nalaze na čestici tužitelja a manjim dijelom na čestici tuženika, prema pozitivnim zakonskim propisima nije bilo zapreke za donošenje rješenja o izvedenom stanju. Hvala ali ne bih se smatrao nekakovim uglednikom, samo sam previše dugo ovdje i kao KV Pomoćni bagerista (kopam aršovom tamo gdje bager ne dohvati) težim što konkretnijem i pravno korektnijem odgovoru. Prema tome ne bih želio da ovo iznad napisano shvatite kao dociranje ili nedajbože kritiku, veselim se vašem daljnjem bivanju na forumu
  17. Naravno da bi se mogla legalizirati jer rješenje o izvedenom stanju ne utječe na vlasništvo, kako građevine tako ni na zemljište na kojem je građena i to je bio najveći problem takove legalizacije jer iako ste imali legalnu građevinu, i dalje je bila "ni na nebu ni na zemlji" poradi nemogućnosti provedbe kroz katastar i ZK pa su se ljudi morali gombati po sudovima s tužbama prema ZV i dijelu oko prekoračenja međe građenjem/prava imati dio zgrade na poslužnoj nekretnini. Pošto se prvi susjed vjerovatno nije htio zamarati sudovima, maknuo je dio građevine te je suglasnost data zbog upisa građevine u katastar i ZK a poradi važećih odredbi PP oko gradnje pomoćnih objekata na udaljenosti 1m od međe i onoga "iznimno". Ako su radili utvrđenje međe (posebno ako je i susjed prisustvovao predočenju zapisnika te nije imao primjedbi), stavite vlastitu ogradu (pored međe, ako je na međi onda je zajednička) a ovo, nakon što vam isti da pismenu suglasnost da se ograda nalazi na vašem i nema ništa protiv da je porušite, porušite o svom trošku. Jer pravne osnove da od njega tražite da je sruši nemate (ne radi se o dijelu zgrade) a ukoliko bi rušili bez gore spomenutoga mogla bi vas dočekati tužba radi smetanja posjeda jer taj dio, iako je moguće dokazati da je u vašem vlasništvu, ima u faktičnom posjedu. Možete ovo riješiti i kompliciranijim načinom, pravom vlasničkom tužbom. Tužba za povrat (reivindikacija), prava vlasnička tužba je tužba vlasnika protiv osobe koja posjeduje njegovu stvar, kojom on pozivajući se na svoje pravo vlasništva, koje je u stanju dokazati, traži od nje da mu ona preda svoj posjed te stvari. Svrha prave vlasničke tužbe je isključenje drugoga od nedozvoljenog posjeda vlasnikove stvari. Tužitelj u ovom slučaju je vlasnik stvari ako je u stanju dokazati svoje vlasništvo, a tuženik je osoba koja je posjednik vlasnikove stvari ako ju posjeduje bespravno. Smetanje posjeda i pravu vlasničku tužbu spominjem kao mogućnosti, a ono prvo kao najjednostavniju.
  18. Ako su navedene u rješenju o nasljeđivanju (barem kao vanknjižno vlasništvo), ispravan put bi bio pojedinačni ispravni postupak jer posjedovni list (+rješenje)je isprava na osnovu koje bi bio vidljiv opravdan razlog i pravni slijed a također bi trenutno upisane mogli pozvati kao svjedoke. Ukoliko iz isprava ne bi bio vidljiv opravdan razlog tada je stranka dužna provedti parnični postupak protiv formalno upisanih vlasnika, dakle tužbu radi utvrđenja vlasništva.
  19. To vam točno može objasniti jedino katastar, kada i na osnovu koje isprave. Naime, svatko ima pravo u za to određeno vrijeme i pod nadzorom službenika DGU, odnosno ureda Grada Zagreba, obaviti uvid u podatke katastra nekretnina te iz njega dobiti izvode, ispise i preslike. Bilo koji drugi odgovor bi bio na razini nagađanja.
  20. Ako je imala bilo kakav oblik posmrtne pripomoći te grobno mjesto pokop bi trebala organizirati JLS jer ona uglavnom i upravlja grobljima. U svakom slučaju, ukoliko se radi o beskućniku, osobi bez nasljednika ili socijalnim slučajevima u troškovima i organizaciji sudjeluju CZSS i JLS.
  21. Nema zakonske osnove za to. Pod javnim parkingom smatra se javna prometna površina isključivo za zaustavljanje i parkiranje vozila, bio on pod naplatom ili ne. Parkirališno mjesto je dio javne parkirališne površine namjenjeno parkiranju jednog vozila označeno odgovarajućom prometnom signalizacijom. Dakle, kutija ili nakakov čuvar nisu vozilo a rezervirati javno parkirališno mjesto mogu pravne osobe koje će isto platiti pa ga jasno označiti da im pripada te imaju pravo staviti mehaničke zapreke. Ni sama kupljena mjesečna karta ne daje pravo fizičkoj osobi na određeno parkirališno mjesto. Pa tako za sve ostalo vrijedi ona narodna "tko prvi djevojci, njegova djevojka", ali vozilom. Ne kutijom ili "čuvarom". Pa, makneš kutiju i paziš da "čuvara" ne zgaziš (platiš je vjerovatno nepotrebni ispravak autokorekta) je pojednostavljen odgovor. A sve ostalo što će se nakon toga desiti (ako će se desiti) je u domeni postupanja oko narušavanja javnog reda i mira.
  22. Prema čl.19. st.2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima autoru pripada autorsko pravo na njegovom djelu samim činom stvaranja djela, bez potrebe ispunjavanja bilo kakovih formalnosti kao što su registracija ili priznanja prava u upravnom postupku. Za zaštitu autorskih prava isti zakon nudi građanskopravnu zaštitu (u prvom redu kroz parnicu) te može od osobe koja je to pravo povrijedila tražiti, prestanak uznemiravanja (prestanak radnje i propuštanje takvih i sličnih radnji ubuduće), naknadu štete, plaćanje naknade za neovlašteno korištenje, vraćanje stečenog bez osnove te objavu pravomoćne presude na trošak tuženika i u sredstvu javnog informiranja na prijedlog tužitelja. Večinu toga možete tražiti direktno od osobe koja je to vaše pravo povrijedila ali dvojim o uspjehu. Na pitanje o posebnoj zaštiti autorskog djela vjerovatno bi više odgovora dobili ovdje.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija