Jump to content

Spitfire

Moderator
  • Broj objava

    7855
  • registrirao se

  • Osvojio dana

    103

Sve što je Spitfire objavio

  1. Ne znam jeste li se krivo izrazili ili nešto pobrkali, jer koliko je meni poznato Zakon o držvnoj izmjeri i katastru nekretnina nije se nešto promijenio 2018 u pogledu istoga iz 2007. Prema potonjem, a sukladno izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iste godine u pogledu povjerenja u zemljišne knjige, već od tada se nije moglo nešto promijeniti u katastru mimo ZK i obratno. Dakle, niste mogli napraviti prijenos vlasništva putem katastra, ne kuporodaju jer je ista samo pravni posao, posebno stoga što je i Zakon o zemljišnim knjigama poodavno propisao da su mjerodavni za pravni promet podaci iz zemljišnih knjiga.
  2. Točka 21. Zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad.
  3. Zanimljivo pitanje a prema onome što se može iščitati iz istoga, odgovor bi mogao biti takav da dovede u pitanje i izdavanje rješenja o izvedenom stanju. Naime, prema datom mišljenju MGiPU zatvoreni balkon koji time nije izgubio svoju funkciju ne ozakonjuje se. Prema napisanome izgledno je da je izgubio svoju funkciju te da ga zbog toga legalizirate. Samim gubljenjem funkcije dobiva se stambeni prostor koji povečava gabarite građevine. U tome slučaju građevina ili radovi na istoj se ne mogu ozakoniti ako su na međi i imaju otvor prema drugoj čestici, a što bi se iz vašeg opisa moglo zaključiti da je tako. No otvorima se ne smatraju dijelovi sagrađeni od staklene opeke te otvori od neprozirnog stakla veličine 60x60. Dakle, u vašem slučaju, ako sam dobro protumačio opis, bi se sporni prozor mogao tumačiti kao otvor koji ne bi bio dozvoljen. Vjerovatno bi najbezbolnije rješenje bilo zamijeniti taj dio neprozirnim staklom pa bi možda i susjed bio sretniji.
  4. Poštovani, molio bih vas da se na način u maknutoj objavi ne dotičete drugih korisnika. Naveli ste da vas svi ovdje krivo shvaćaju, neobrazlažu svoje odgovore te da je samo rješenje nelogično. Nema krivog shvaćanja ni mišljenja, može postojati samo ono temeljem onoga što ste napisali te zato u svim odgovorima postoji doza suzdržanosti jer navodite samo svoju stranu bez viđenja druge. Prema tome ni samo rješenje nije nešto nelogično, temeljeno je na određenim PN/OPN koje ovdje pobijate samo svojim tvrdnjama, ne i samim OPN. Dakle, meni nije baš logično da se nemaju u posjedu ti isti OPN-i jer 8 i 9 mjesec prošle godine i nisu baš bili tako davno. Prema tome na koji način bi se rješenje ovdje moglo smatrati nelogičnim kada se ne zna što točno piše u OPN, koji prekršaj i po kojem članku ZSPC-a, te ponavljam nema tu krivog shvaćanja, eventualno mrva sumnje da su navedeni OPN-i u rješenju krivo navedeni što je moguće ali malo vjerovatno jer su propisana tri negativna boda (NN 70/19) kako god okrenete i opet je nelogičnost jedino u mogućem krivom navođenju stavaka. Nelogičnost po vama za upravljanje bez položene kategorije nadam se da je jasno te da je jedina moguća nelogičnost krivo navedeni stavak. Nadalje, nelogično je i da se nađe rješenje u sandučiću pa zaboravi na njega, te da se poslije proba ostvariti svoje pravo temeljem prijepisa rješenja. Pa vas ja sad pitam, na osnovu napisanoga kako se moglo sve to shvatiti, kakove bi vi odgovore i posebna objašnjenja istih? Imamo li uvid u OPN/PN? Ne. Jesu li za čl.199 st.8 ZSPC-a propisana 3 negativna boda? Jesu. Je li moguće da je trebalo pisati čl.199 st.6? Je. Je li za prekršaj iz čl.216 st.3 propisana tri negativna boda? Jesu. Shodno svemu navedenome, moguće je da se tužba u startu odbaci zbog nepravodobnog podnošenja, van propisanog roka a koliko vidim ni u samoj tužbi se ne osporava neuredna dostava tj. da rješenje nije dostavljeno stranci sukladno propisanim pravilima o dostavi da bi se pozvali na rok od 90 dana od saznanja. Ako se pak tužba prihvati, jedino što će biti bitno je dokazivanje jesu li navedeni OPN-i, utvrđene koncentracije i mjere sukladne navedenima u rješenju. Ako jesu, izgleda za uspjeh u tužbi baš i nema. Ako nisu moguće je da samo zbog tih pogrešaka US rješenje poništi te PP donese novo, ispravljeno. Pišem namjerno ako, jer je i tu simptomatično da ni u tužbi nisu navedeni kao dokaz nego ocjenjeni kao "paušalno utvrđenje tuženika". I na kraju, kako sam već naveo čl.26 Zakona o upravnim sporovima, sve to može potrajati toliko da s odlukom US dočekate istek zabrane polaganja jer tužba ne odgađa oduzimanje vozačke.
  5. Odvjetnik je u krivu i postavlja pogrešnu tezu da nisu bili propisani za članak 216. Propisani su bili negativni bodovi u st.3 tadašnjeg čl.287 za prekršaj iz čl.216 st.6 NN 68/08. Izmjenama i dopunama zakona NN 80/13, taj st. 6 postaje st. 3. Netko je "zaboravio" promijeniti čl. 287 što se toga tiče ali je to uočeno i promijenjeno Izmjenama i dopunama NN 64/15 gdje se u čl. 287 u st.3 riječi "članka 216. stavak 6." mijenjaju u "članka 216. stavak 3." Prema tome već od 2015 pa sve do 31.07.2019 do kada je bio na snazi, čl.287 st.3 glasi kao što je naveo IustitiaZd. Sve u svemu, zanimljiva tužba koju ne bih dalje komentirao jer je večinu objasnio također IustitiaZd, no kako će to sve vjerovatno potrajati možda vam bude zanimljiv i čl. 26 Zakona o upravnim sporovima koji kaže da tužba nema odgodni učinak.
  6. Osim onoga što propisuje Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u dijelu da je, kad prijeti opasnost od štete, svaki suvlasnik ovlašten poduzeti nužne mjere i bez pristanka ostalih suvlasnika. U svezi toga, svaki suvlasnik je ovlašten i dužan bez odgađanja prijaviti zajedničkom upravitelju štete za koje je spoznao da su nastale na dijelovima ili uređajima nekretnine kojima taj upravlja, te prema Uredbi o održavanju zgrada kada upravitelj utvrdi potrebu obavljanja hitnih popravaka dužan je iste poduzeti odmah ili u najkraćem roku. No, ovo u najkraćem roku ovisi o Pravilniku o održavanju građevina izvedenom iz Zakona o gradnji a koji propisuje da je kod izvanrednog održavanja, dakle radovima nakon izvanrednog događaja među kojima je i potres, potrebno obvezno izraditi projekt za provedbu takovog održavanja, prijaviti početak izvođenja rasova izvanrednog održavanja u skladu odredaba Zakona o gradnji koji se odnose na prijavu počeetka građenja.
  7. Nekad bih volio imati jer ste spominjali samo prvu javnu raspravu, no nema veze. Dakle radilo se o ponovljenoj gdje vjerovatno zbog roka navedena čestica nije uvrštena u prvu raspravu te nije bila ni dio izmjena, pa je pojašnjenje dano odgovorom pozivanjem na navedeni članak po meni ispravano i sukladno Zakonu o prostornom uređenju.
  8. Spitfire

    građevinska

    Pitanje je trebate li vi baš nekakovu suglasnost susjeda ili mislite na poziv koji će dobiti za uvid u spis pri izdavanju građ. dozvole. Suglasnost bi vam eventualno bila potrebna ukoliko bi ste zbog nekog razloga odstupali od odredbi prostornog plana (npr. da je građevina bliže međi od 3 m i sl.). Ukoliko se ne radi o tome nego vam je građevina projektirana i smještena sukladno odredbama prostornog plana tada se samo pozivaju kao stranka u postupku radi uvida u spis. U tome slučaju, eventualna suglasnost, primjedbe i sl. nisu od presudne važnosti za izdavanje građevinske dozvole. No svejedno, radilo se baš o davanju suglasnosti za nešto, prema Zakonu o gradnji kao stranke u postupku se pozivaju vlasnik i nositelji drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči sa nekretninom za koju se izdaje građ. dozvola a svojstvo stranke dužna je dokazati. Pošto prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima nasljednik stječe vlasništvo nasljeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva, tako će nasljednici dokazivati svojstvo stranke rješenjem o nasljeđivanju a upisani su/vlasnik izvatkom iz ZK.
  9. Sama problematika je prije određenog vremena postala toliko aktualna i komplicirana da vam mogu postaviti linkove na slične teme te Rješenje Ustavnog suda na temelju zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o cestama i spornih članaka, no bojim se da bi vam bilo još manje jasno. Link1, link2, link3, rješenje US. Tako da sve JLS imaju sličan odgovor tipa, put taj i taj ima sva obilježja nerazvrstane ceste sukladno odredbama Zakona o cestama ("NN" br. 8/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14), a to su da se na dan stupanja na snagu tog Zakona koristila za promet vozila po bilo kojoj osnovi i da je pristupačna većem broju korisnika. Pred Ustavnim sudom RH pokrenuti su postupci za ocjenu suglasnosti Zakona s Ustavom Republike Hrvatske i to članaka 133, 131 i 132 Zakona o cestama te isti nisu prihvaćeni, odnosno obustavljeni su. U ovom slučaju radi se o stjecanju vlasništva po samom Zakonu (ex lege). Akt upisa u zemljišne knjige kod takvog stjecanja prava vlasništva nema konstitutivno značenje. To znači da javnopravni subjekt, kao stjecatelj po samom Zakonu nema obvezu uknjižiti svoje pravo vlasništva, odnosno da izostanak uknjižbe ne znači da vlasništvo nisu stekli, a slično su odgovorili i vama. Kako im u prilog ide sve iznad navedeno, moguće je da JLS bez problema uspije u svome naumu, gdje je posebno moguće i da vam izostane pravo na naknadu. No, kako večina JLS ovo radi zbog lakše izgradnje komunalne infrastrukture na "svome vlasništu", a naravno da je onda ima obvezu i održavati, ispad da se ima veća korist nego šteta takovim postupkom. Btw, pitanja oko odgovornosti geodeta, nije specifirano u kojem bi obliku bila ta prevara, ali što se tiče aktivnosti na izradi elaborata za evidentiranje nerazvrstane ceste oni su tu samo tehnička strana koju je angažirala JLS pa prema tome ne vidim neku posebnu prevaru koja bi rezurtilara barem prijavi geodetskoj komori.
  10. Navedeni članak se odnosi na ponovnu javnu raspravu što ovdje nije slučaj. Vaš dopunjeni prijedlog je odbijen temeljem čl. 100 st. 2 navedenog zakona.
  11. Čini mi se da bi ovo bila nemoguća misija. Pitanje je da li je građevina uopće legalna što je svakako bitno za bavljenjem usluga u turizmu. Ako je legalna, upitno je prema onome što navodite da li se isto može izdvojiti iz šumskogospodarskog područja za nužnu uporabu ozakonjene građevine jer je za isto potrebno da se nalazi u obuhvatu građevne čestice. Nadalje, prema Zakonu o koncesijama koncesija se ne može dati na šumama i šumskom zemljištu, a što se tiče prodaje, eventualno je moguće pod nekim uvjetima. Možda bi bilo oportuno potražiti točniju informaciju u upravnom odjelu za poljoprivredu i šumarstvo JLS nadležnom za to područje.
  12. Svakao se posavjetovati sa vašim osiguranjem, no što se tiče naplate štete vlasnik uvijek može tražiti naknadu štete po polici osiguranja od odgovornosti stambene zgrade ako on sam nije su/vlasnik stana ili prijavljeni stanar te zgrade.
  13. Ja bih rekao da se može ukoliko je podneskom zadovoljen propisani sadržaj koji bi isti trebao imati, u ovom slučaju iz čl. 108 Zakona o općem upravnom postupku, dakle stranka treba navesti rješenje koje pobija, naziv javnopravnog tijela koje je rješenje donijelo i zbog čega je nezadovoljna rješenjem. Nadalje, kada se iznose nove činjenice i novi dokazi, stranka je dužna obrazložiti zašto te činjenice i dokaze nije iznijela tijekom prvostupanjskog postupka. Što se tiče pristojbe, čl. 113. i 114. ZUP-a propisane su ovlasti i postupanje prvostupanjskog i drugostupanjskog tijela u povodu žalbe. Oba tijela dužna su utvrditi je li žalba pravodobna, dopuštena i izjavljena od ovlaštene osobe. Među ovim razlozima ne navodi se nepotpunost žalbe u smislu nedostatka upravne pristojbe pa u skladu s tim ni prvostupanjsko niti drugostupanjsko tijelo ne može žalbu odbaciti zbog tog razloga. Člankom 18. Zakona o upravnim pristojbama propisano je da se po podnescima za koje nije plaćena pristojba u propisanom roku, ili nije plaćena u dostatnom iznosu, osim ako se ne radi o aktima koji su doneseni po službenoj dužnosti, neće postupati dok pristojbeni obveznik ne dostavi dokaz o plaćenoj pristojbi. Ako je podnesak ili drugo pismeno za koje nije plaćena pristojba, ili nije plaćena u dostatnom iznosu, dostavljeno poštom ili elektroničkim putem, tijelo nadležno za odlučivanje po zahtjevu zaključkom će pozvati pristojbenog obveznika da u roku od 15 dana od dana njegova primitka plati redovnu pristojbu i pristojbu za opomenu. Ako pristojbeni obveznik uplati pristojbu iz stavka 2. ovoga članka, smatra se da je pristojba uredno plaćena od trenutka podnošenja podneska. Ako pristojbeni obveznik ne plati propisanu pristojbu za podnesak iz stavka 2. ovoga članka, smatra se da je pristojbeni obveznik odustao od zahtjeva. Iznimno od odredbe članka 18. ovoga Zakona, ako nadležno tijelo postupi po zahtjevu pristojbenog obveznika, a pristojba nije naplaćena, ona će se naplatiti od pristojbenog obveznika prisilno, prema odredbama zakona kojim se uređuje opći porezni postupak kako je propisano člankom 19. Zakona o upravnim pristojbama
  14. Da, te večina JLS ima na svojim stranicama zahtjev za izradu/izmjenu prostornog plana. Da, na osnovu Zakona o prostornom uređenju možete za zemljište koje je prostornim planom planirano građenje tj., uređenje površine javne namjene tražiti da se to isto prenese u vlasništvo JLS sa naknadom u visini tržišne vrijednosti prenesene nekretnine. No, za isplatu JLS ima rok od 4 godine od dana prijenosa zemljišta. Sve u svemu, nažalost sukladno trenutnim propisima JLS može i ne mora prihvatiti izmjenu prostornog plana, može i odbiti prijenos zemljišta u vlasništvo JLS, ali ništa vas ne košta pokušati s jednim i drugim jer ovakav stastus quo može trajati godinama.
  15. Ako je vlasništvo čisto, onda još više dvojim za uspjeh ispravnog postupka, čak mislim da bi vam bio odbijen. Ne, a baš poradi boldanog.
  16. Za bilo kakovu rekonstrukciju/nadogradnju je potrebna građevinska dozvola (+suglasnost suvlasnika), radili vi to u prizemlju, katu ili potkrovlju.
  17. Spitfire

    Kvatro

    Ne može jer JLS sa svojim vlasništvom može raditi isto što i bilo koja fizička osoba, čak i malo strožije jer je ograničavaju određeni propisi na koji način može raspolagati sa svojim vlasništvom. Tako u ovom slučaju vam može odrediti zemljište nužno za uporabu građevine. Što se tiče legalizacije, isto nema veze sa vlasništvom pa u tome slučaju JLS također prema propisima bez javnog natječaja, izravnom pogodbom može taj legalizirani dio otuđiti tj. ponuditi otkup isto kao i za razliku u površini.
  18. Spitfire

    Premještanje puta

    Ovisi je li put ucrtan kao takav i tko je vlasnik istog.
  19. Dvojim da su iole dobre jer poanta ispravnog postupka je da se pokretanje i provođenje toga postupka zahtjeva opravdanim razlogom, kada stranka ima ispravu iz koje je vidljivo da je ista vlasnik nekretnine a isprava nije podobna za provedbu u ZK. Osim ako vaš opravdani razlog (nije ništa napisano pa pretpostavljam) ne bi bio taj da niste upisani kao vlasnik sadašnje 864/17 i to bi htjeli ispraviti. Ne. Ispravni postupka i sama legalizacija nisu jedno te isto.
  20. Moguće je kad već tako navode nekretninu, da je JLS pokrenula taj postupak pa je u ZK stanje sasvim drugačije od katastra koji će promjene izvršiti nakon rješenja zemljišnoknjižnog suda, a to može potrajati. No, uvid u ZK nisam napomenuo poradi toga nego prvenstveno stoga što je meritorno ono što je upisano u ZK. Pa ako je kao vlasnik upisana fizička osoba mogao bi se pokrenuti postupak pred sudom za zaštitu posjeda ako su za to stečeni uvjeti, jer policija oko vlasništva nema razloga ni ovlasti nešto posebno postupati. U protivnom, ukoliko je u ZK upisana JLS ni to pravo zaštite posjeda nije moguće ostvariti jer još od rimskog prava nije bilo moguće steći posjed na stvarima koje se nalaze izvan pravnog prometa, među kojima su i javni putovi pa kako se ne može nad njima steći posjed nema ni njegove zaštite. Temeljem toga i današnja praksa zauzima isto stajalište pa bi takova tužba bila odbačena. Ili se može tražiti da sud svojom odlukom osnuje pravo služnosti puta n azahtjev vlasnika druge/ih nekretnine ako do nje nema nikakve ili nema prikladne veze s javnim putom.
  21. Pogledajte što piše u ZK.
  22. Prometna površina je površina javne namjene, nerazvrstana cesta, površina u privatnom vlasništvu ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti u svrhu pristupa do građevinske parcele. Površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namjenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste...). Pravni status nerazvrastane ceste je taj da je ista javno dobro u općoj uporabi kao i u vlasništvu JLS. Dakle, da bi bila javna prometna površina morala bi biti barem nerazvrstana cesta a to bi značilo da je u vlasništvu JLS na čijem se području nalazi. U što se ovo, baš i ne uklapa.
×
×
  • Napravi novi...