Jump to content

Spitfire

Moderator
  • Broj objava

    10428
  • registrirao se

  • Osvojio dana

    174

Objave koje je Spitfire objavio

  1. Ja bih nakon šest godina od pokretanja ove teme za početak citirao našeg najdražeg Administratora :-) koji je Legalis pokrenuo prije okruglih 20 godina te smo tako stariji od FB i YT. Usput smo od pokretanja ove teme narasli za još 46 000 korisnika.

    Stoga bih se u ime Legalisa na ovu obljetnicu zahvalio svima koji su ovdje došli s mrvom kulture i potrebom da im netko pomogne u njihovom problemu te se nadam da je večina uspjela riješiti isti ili barem dobila relevantan savjet kako ga riješiti. Ponajviše bih se zahvalio svima onima koji se imali volje, želje i znanja pomoći savjetom potrebitima (bili korisnici ili moderatori) jer smo svi ovdje besplatno i pri tome odvajamo svoje slobodno vrijeme za pomoć drugima, uz veliki napor Administratora da stranicu održi aktivnom bez financijske pomoći bilo koga drugoga. U svjetlu toga zanimljiva je i konstatacija jednog moderatora da smo se uspjeli održati duže od nekih brakova :-D

    Na kraju, na ovaj dan rođenja Isusa Krista želimo vam svima čestit i blagoslovljen Božić da ga provedete uz one koje volite u miru i radosti. Vaš Legalis.

  2. Pitanje je ima li u ulazu koji želi lift osoba smanjene pokretljivosti te na osnovu toga zakon određuje što se može i uz koju suglasnost. Dakle, za ugradnju lifta ili rampe na zajedničkim dijelovima zgrade, radi omogućavanja pristupačnosti i kretanja osobama smanjene pokretljivosti, suvlasniku smanjene pokretljivosti nije potrebna suglasnost ostalih suvlasnika. Radove suvlasnik može izvesti na vlastiti trošak, a na teret zajedničke pričuve samo uz suglasnost većine suvlasnika, tako da se time ne ugrozi mogućnost da se iz pričuve podmire potrebe redovitoga održavanja, te da te poboljšice ne idu suviše na štetu nadglasanih suvlasnika.

     

  3. Ako su se svi ulazi suglasno odvojili a što bi značilo da su o tome napravili međuvlasnički ugovor, otvorili vlastiti račun, izabrali svaki svog predstavnika (ili svi i dalje mogu imati istoga) tada svaki ulaz može o poslovima odlučivati samostalno, naravno u ovisnosti od posla ovisi i potrebna večina. U svakom drugom slučaju za odlučivanje o poslovima jednog ulaza potrebna je suglasnost cijele zgrade u ovisnosti od posla. 

  4. Miran vam je dao savjet kao jednu od mogućnosti a isto možete napraviti i poslije gradnje te evidentiranja građevine u katastru i ZK a za takav pravni posao među bračnim drugovima niste obveznik poreza na promet nekretnina. Sve ostale mogućnosti (da se pojavljujete kao suinvestitori, dajete pravo građenja i sl.) ne utječu na pravo su/vlasništva te vam je opet potreban nekakov pravni posao za to.

  5. Ovo je zanimljivo područje za proučavanje promjene sudske prakse jer je i sudska praksa VSRH mijenjana sukladno promjeni zakonodavnog okvira te također zbog odluka USRH i ESLJP. Možemo ga podijeliti na 5 osnovnih razdoblja:

    Razdoblje do donošenja Zakona o preuzimanju ZOVO 8. listopada 1991. Kako je ZOVO izričito u čl. 29. zabranjivao mogućnost stjecanja vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu nakon 6. travnja 1941. sudska praksa je u tome razdoblju bila jedinstvena da nije bilo moguće steći pravo vlasništva dosjelošću na nekretnini u društvenom vlasništvu. Međutim, nije bilo zapreka za utvrđenje kako je pravo vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su postale društveno vlasništvo stečeno prije 6. travnja 1941. i to primjenom odredbi OGZ-a kao pravnog pravila koji se primjenjuje na temelju čl. 2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941.

    Razdoblje od stupanja na snagu Zakona o preuzimanju ZOVO do stupanja na snagu ZVDSP 1. siječnja 1997. U čl. 3. Zakona o preuzimanju ZOVO-a od 26. lipnja 1991., a koji je sukladno čl. 20. stupio na snagu 8. listopada 1991., stavljen je izvan snage čl. 29. ZOVO-a koji je zabranjivao stjecanje prava vlasništva na stvarima u društvenom vlasništvu.
    Dakle, od 8. listopada 1991. Pravna je logika o zabrani retroaktivnog djelovanja zakona nalagala da je dosjedanje moglo početi teći tek nakon što su te nekretnine postale sposobne za stjecanje prava vlasništva putem dosjelosti, a vrijeme prije toga se nikako nije moglo uračunavati u dosjedanje. Takvo pravno shvaćanje prihvatila je i sudska praksa VSRH koja je izrijekom zauzela pravno stajalište da se vrijeme prije 8. listopada 1991. na nekretninama u društvenom vlasništvu ne računa u tijek dosjelosti, već da dosjelost počinje teći tek od 8. listopada 1991. Sudska praksa VSRH također je zauzela pravno shvaćanje da je prelaskom nekretnine u društveno vlasništvo došlo do prekida dosjedanja i da nakon 8. listopada 1991. rokovi za dosjedanje počinju teći ispočetka, odnosno nema mogućnosti zbrajanja vremena dosjedanja prije 6. travnja 1941. i onog nakon 8. listopada 1991.

    Razdolje od stupanja na snagu ZVDSP do donošenja odluke USRH od 17. studenoga 1999. Donošenjem i stupanjem na snagu ZV-a 1. siječnja 1997. došlo je do potpune promjene zakonodavnog okvira u vezi mogućnosti uračunavanje roka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu. Nakon 1. siječnja 1997. nije bilo više nikakvih zapreka da se u rok potreban za stjecanje prava vlasništva dosjelošću računa i vrijeme posjedovanja prije 8. listopada 1991., odnosno dok je nekretnina bila u društvenom vlasništvu. Stoga je u razdoblju od stupanja na snagu ZV-a pa do Odluke Ustavnog suda RH od 17. listopada 1999. sudska praksa VSRH uračunavala u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću i vrijeme posjedovanja prije 8. listopada 1991., odnosno dok je nekretnina bila u pravnom statusu društvenog vlasništva. Međutim, takav zakonodavni okvir trajao je manje od tri godine, nakon čega je došlo do nove promjene u vezi mogućnosti stjecanja prava vlasništva dosjelošću.

    Razdolje od odluke USRH do odluke ESLJP od 11. lipnja 2009. Ustavni sud RH je 17. studenog 1999. ukinuo odredbu čl. 388. st. 4. ZV-a povodom prijedloga za ocjenu ustavnosti te odredbe. Obzirom na takvu odluku Ustavnog suda RH više nije bilo pretpostavki za uračunavanje u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću i razdoblja prije 8. listopada 1991., odnosno dok je nekretnina bila u društvenom vlasništvu, a sudska praska se je vratila na svoja prijašnja pravna shvaćanja da se u rok za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti na nekretninama u društvenom vlasništvu ne računa razdoblje posjedovanja prije 8. listopada 1991.

    Razdoblje nakon odluke ESLJP od 11. lipnja 2009. Odluka ESLJP u predmetu Trgo protiv RH od 11. lipnja 2009. dovela je do ponovne djelomične promjene sudske prakse u vezi stjecanja prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su bile u društvenom vlasništvu. ESLJP je u predmetu Trgo protiv RH zaključio da se radi o povredi prava na mirno uživanje vlasništva iz. čl. 1. Protokola 1. uz Konvenciju i zapravo zauzeo pravno shvaćanje da su posjednici u odnosu na koje su se ostvarile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u razdoblju od 1. siječnja 1997. (kao dana stupanja na snagu ZV-a) na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZV-a pa do ukidanja te odredbe od strane Ustavnog suda RH 17. studenog 1999., stekli pravo vlasništva nekretnine ukoliko ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes. Dakle, sudska praksa VSRH morala se u tom smislu izmijeniti, što je i učinjeno u kasnijim odlukama VSRH.

    Izvor, doc. dr. sc. Jadranko Jug, VSRH

    Prema navedenome trenutna praksa kaže da je nakon odluke ESLJP u predmetu Trgo protiv RH moguće uračunavati u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću i vrijeme posjedovanja prije 8. listopada 1991., odnosno dok je nekretnina bila u društvenom vlasništvu, ako su pretpostavke za dosjedanje ispunjene u razdoblju do 17. studenog 1999. i ako na nekretnini ne postoji suprotstavljeni privatni interes trećih osoba. To nadalje argumentum a contrario znači da ukoliko na nekretninama bivšeg društvenog vlasništva pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nisu ispunjene do 17. sudenog 1999. rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću računa se počev od 8. listopada 1991.

     

  6. prije 19 sati , marko jaric je napisao:

    pise da netreba gradjevinska dozvola ako se podize samo 60cm tavana

    U Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima koji je izveden iz Zakona o gradnji piše da se "bez  građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom mogu izvoditi radovi...na postojećoj zgradi kojima se...c) podiže novi nadozid do najviše 0,6 m ili postojeći nadozid jednom povećava za najviše 0,6 m."

    Ali isto tako piše da su se projektant i izvođač dužni pridržavati svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje te se iste ne smiju projektirati, graditi tj., izvoditi radovi ako je to zabranjeno prostornim planom ili na drugi način protivno prostornim planom. Pa kako predmnjevam da nećete dodavanjem nadozida ostaviti visinu vijenca iznad etaže kata na 1,4 m jer je interes da se dobije stambeno potkrovlje, dolazimo do statike i lokacijskih uvjeta. Podizanjem cjelokupne konstrukcije krova neminovno utječete na statiku (moguće potrebna AB stolica, podizanje zabatnog zida+serklaž) a samim podizanjem visine vijenca i na lokacijske uvjete bi značilo da se radi o rekonstrukciji građevine i potrebnoj GD.

  7. prije 38 minuta, marko jaric je napisao:

    koje su mi sve dozvole potrebne.

    Građevinska dozvola za rekonstrukciju.

    prije 39 minuta, marko jaric je napisao:

    Dali je potrebna suglasnost suvlasnika da bi mogao podic potkrovlje?

    Da. Bez obzira što vi jeste ili bi bili vlasnik posebnog dijela nekretnine (jer se status ne zna a vi ste samo priložili dio etažnog elaborata), krov kao takav je zajednički dio.

  8. Nema nakakov rok važenja osim u slučaju provedbe u ZK i naplate uvećane pristojbe za uknjižbu. No takova izjava vjerovatno nije pravni posao pogodan za provedbu u ZK pa ostaje kao nekakov vaš osobni odnos koji će, ako vama nešto nije bitan, ostati nasljednicima kao moguća gnjavaža u dokazivanju što je čije i zašto bi bilo.

  9. Dana 08. 12. 2023. u 12:47, nikolina11111111 je napisao:

    Znači li to da je za taj stan i dalje aktivan uložak u knjizi položenih ugovora?

    Ne mora značiti niti bi trebalo biti više bitno zbog stanja u ZK koje spominjete a to je da stan upisan kao vlasništvo posebnog dijela nekretnine, dakle etažiran je s ostalim stanovima.

    Dana 08. 12. 2023. u 12:47, nikolina11111111 je napisao:

    preskočen je u tom popisu.

    Objašnjenje za ovo je vjerovatno to da je stečen na osnovu propisa donesenih prije stupanja na snagu ZV pa nije upisan u KPU ili je stečen poslije kao vanknjižno vlasništvo te u postupku etažiranja naveden kao dio zgrade i etažnog elaborata s dokazima o vlasništvu na osnovu čega je provedeno novo stanje u ZK.

  10. Vlasnik bi mogao (u biti ona dvojica koja imaju izgrađene hale) tražiti rješenje o utvrđivanju građevne čestice ako su iste postojeće (izgrađene na osnovu akta za gradnju) ili ozakonjene u posebnom postupku na osnovu koje bi se mogla raditi parcelacija. No kako rješenje nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na nekrentnini za koje je izdano (a da ne bi ostali suvlasnici na novoformiranim česticama) potreban im je i ugovor o diobi zemljišta na osnovu kojeg bi se točno u ZK odredilo vlasništvo tih čestica.

  11. Dana 08. 12. 2023. u 8:09, lham je napisao:

    čestica nije uopće postojala u zemljišnim knjigama

    Ok, no valjda je postojala u katastru s oznakom posjednika ili barem navedena kao društveno vlasništvo. No, bez obzira na to ostao bih kod odgovora,

    Dana 07. 12. 2023. u 14:13, Spitfire je napisao:

    no sve i da ga imate, a kako se radi o vlasništvu JLS i bivšem društvenom vlasništvu, a prema sudskoj praksi nakon odluka US i ESLJP pretpostavke za stjecanje nisu ispunjene do 17. studenoga 1999., za stjecanje vlasništva dosjelošću bi vam bilo potrebno 40 godina računajući od 8. listopada 1991.  

     

  12. prije 20 minuta, MatejL je napisao:

    taj dio je jasan, ali da li se ja moram potpisat u oporuci,

    Ne. U oporuci se potpisuju samo svjedoci ako je oporučitelj pred svjedocima izjavio da je to njegova oporuka i potpisao se pred njima (npr. kada se radi o tiskanoj oporuci), a kada se osoba koja je oporukom određena za izvršitelja prihvaća ili ne te dužnosti propisuje čl. 60 st. 4 i 5 Zakona o nasljeđivanju.

    prije 28 minuta, MatejL je napisao:

    I da li je problem ako je jednu rijec krivo napisala i izsarala?

    Bilo bi poželjno da je vlastoručno pisana oporuka čitka i jasna po pitanju kome točno i što točno im se ostavlja bez šaranja i sličnoga a što ne bi dovodilo do eventualnog osporavanja. Ako joj se ne piše ponovno, valjalo i barem naglasiti da je ta i ta riječ krivo napisana te prekrižena ili ako je moguće da se potpiše pored prekrižene riječi.

  13. Ne bi trebalo biti razloga da se ne izda uporabna dozvola za građevine izgrađene na temelju akta izdanog do 1. listopada 2007., osim ako ista nije izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom odnosno drugim aktom nadležnog tijela, među ostalime i u pogledu smještaja građevine na građevinskoj čestici. Ako je tako, bilo bi je potrebno legalizirati u redovnom postupku ako zadovoljava sve trenutne odredbe za provođenje prostornog plana (a što bi poradi smještaja na međi bilo upitno) ili moliti svevišnjega da se nekad donese novi rok za legalizaciju prema povoljnijem zakonu (Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama).

  14. Krov bi u biti spadao u zajedničke dijelove zgrade i obvezu održavanja bi imali svi suvlasnici (u višestambenim zgradama putem pričuve) podjelom troškova. U ovakovom slučaju se može provesti poslovodstvo bez naloga, dakle da vi (majka) platite obavljanje i tuđeg posla ako posao ne trpi odgađanje i prijeti daljnja šteta a kasnije u parnici potraživati polovinu uloženoga.

  15. Ako građevina nije etažirana tj., ako ste u ZK upisan kao suvlasnik u nekakovom omjeru tada se zahtjevu mora dostaviti pisana suglasnost suvlasnika. U ovakovom slučaju ista nije potrebna ukoliko postoji ovjeren ugovor suvlasnika o diobi iz koje je razvidno kome što pripada.

    prije 5 sati , Marko889 je napisao:

    šta mi je činiti?

    Ne ulazeći u razloge povlačenja, povucite i vi svoju suglasnost danu njemu pa kada shvati da i on može ostati bez rješenja o odobrenju za pružanje usluga u domaćinstvu možda se predomisli.

    No, jedno od rješenja je je zahtjev za razvrgnuće suvlasništva etažiranjem u izvanparničnom postupku ako se suvlasnik ni s time ne želi suglasiti. Traje nešto vremena, košta nešto novčića ali imate rješenu situaciju i ne ovisite o suvlasniku.

  16. Malo je čudno kako ste uspjeli podjeliti česticu koja nije u vašem vlasništvu ali recimo da to spada u domenu da se do 2007 moglo raditi svašta pa i ovo.

    No što se tiče dosjelosti, za istu vam treba kvalificiran posjed, zakonit, istinit i pošten. Zakonit bi bio da je postojala nekakova isprava koja vam daje pravo korištenja a koju nemate te vam preostaje barem pošten posjed. Za isti ne bi trebali znati ili s obzirom na oklnosti imati dovoljno razloga posumnjati da vam ne pripada pravo na posjed. Shodno vašim navodima ja baš i ne vidim dovoljno razloga za barem pošteni posjed, no sve i da ga imate, a kako se radi o vlasništvu JLS i bivšem društvenom vlasništvu, a prema sudskoj praksi nakon odluka US i ESLJP pretpostavke za stjecanje nisu ispunjene do 17. studenoga 1999., za stjecanje vlasništva dosjelošću bi vam bilo potrebno 40 godina računajući od 8. listopada 1991.  

  17. prije 3 sati , sssunceee je napisao:

    Neobično je da imaju prava a nikakvih obveza.

    Obveza je ovisila o tužbenom zahtjevu i mogućoj pasivnosti tuženika. Moguće je da je tražena klasična služnost puta, jer da je tražen nužni prolaz onda je sud temeljem odredbi ZVDSP-a dužan odrediti da se vlasniku poslužne nekretnine plati puni iznos naknade za sve što će on trpjeti i biti oštećen.

    Što se tiče nekakovog rješenja, ako je ovako kako navodite, moguće je tražiti od suda da se služnost ukine ako utvrdi da postoji drugi prikladniji prolaz, drugi jednako prikladan prolaz ili pak jednako prikladan javni prolaz a sve temeljem čl. 242 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

     

  18. prije 18 minuta, usokusam je napisao:

    Znači da me i tu nastoje preveslati. Naravno da smo svi bili prisutni, a sudac je rekao da rok za žalbu teče od dana kad primimo doma presudu. No, sumnjivo mi je to, jer je on puno toga "muljao" tijekom postupka.

    Nema muljanja i veslanja, čl. 463 st. 1 ZKP-a je sasvim jasan, "od dana dostave prijepisa presude".

  19. prije 9 sati , Kresoo55 je napisao:

    Mogu li npr pripremiti prvo drva na zemljištu i kad vidim koliko toga ima po nju ili?

    U biti bi ovako trebali i napraviti jer popratnica vrijedi 24 h od izdavanja.

    A koliko košta, to vam ja točno ne bih znao reći, računa se po količini drveta x nekakova cijena. To bi možda bilo najbolje da pitate "šumare" kad se već motaju unaokolo a bilo bi oportuno upitati i da li vam baš treba popratnica za tih nekoliko metara.

×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija