Spitfire

Nema muljanja i veslanja, čl. 463 st. 1 ZKP-a je sasvim jasan, "od dana dostave prijepisa presude".

U biti bi ovako trebali i napraviti jer popratnica vrijedi 24 h od izdavanja. A koliko košta, to vam ja točno ne bih znao reći, računa se po količini drveta x nekakova cijena. To bi možda bilo najbolje da pitate "šumare" kad se već motaju unaokolo a bilo bi oportuno upitati i da li vam baš treba popratnica za tih nekoliko metara.

Zove se teretni list tj. popratnica (doslovno tako i piše na istoj, popratnica) a sam izgled za određene vrste drva (oblo, prostorno ili ostale šumske proizvode) određuje pravilnik izveden iz Zakona o šumama. Da se ne bi iznenadili, Zakon o šumama propisuje da se doznaka stabala (označavanje za sječu) vrši u šumama i šumskom zemljištu. Dakle, to ne vrijedi za poljoprivredna zemljišta. Međutim zakon isto tako propisuje i da "drvni šumski proizvodi i drvo posječeno izvan šume mogu se transportirati samo ako su propisano obilježeni i ako je za njih izdan propisani teretni list (popratnica)". A transport objašnjava kao otpremu, prijevoz i pohranu. Ne spominje nikakove ceste odeređeno. Znam da zvući pomalo bzvze ako je prijevoz "prtenjakom" par km od kuće, ali tako je propisano, kao i novčanu kaznu od 10-20 tisuća kn za transport bez izdanog propisanog teretnog lista.. Btw, za rukovanje motorkom vas vjerovatno nitko neće išta pitati.

Ne.

Prvo će primjerak žalbe dostaviti protivnoj stranci koja može podnijeti odgovor na žalbu a onda žalbu sa spisom dostaviti drugostupanjskom sudu. Istom. Mada drugostupanjski sud može naložiti da se nova rasprava održi pred potpuno izmjenjenim vijećem. Da. Sudu, protustranci, branitelju a na 4 bi se stavio datum primitka i služio vama kao dokaz da je ista predana u roku. Zakon propisuje podnošenje podnesaka (među njima i pravnih lijekova) pismeno. Međutim propisuje i da oni koji nisu obvezni sudionici elektroničke komunikacije kao što su državna tijela, DO, odvjetnici itd, dakle stranke mogu podnosizti podneske elektroničkom poštom ali mora biti sastavljen u obliku elektroničke isprave temeljem čl. 79 ZKP, a sukladno Pravilniku o elektroničkoj komunikaciji u kaznenom postupku, Zakonu o elektroničkoj ispravi i Zakonu o elektroničkom potpisu. Iskreno, kako se radi o kaznenom postupku, nemate opunomoćenika i radi se o žalbi ja bih to poslao standardnim putem, pisano.

Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu. Ista se podnosi temeljem čl. 463 Zakona o kaznenom postupku a sadržaj žalbe je objašnjen u čl.466. Dakle, ista treba sadržavati oznaku predmeta (presude) protiv koje se podnosi, osnove za pobijanje iz čl.467, obrazloženje žalbe, prijedlog da se pobijana presuda potpuno ili djelomično ukine ili preinači te potpis osobe koja podnosi žalbu. Temeljem navedenoga žalba bi trebala izgledati ovako: Poslovni broj:______/___ Sudu u (naziv suda koji je donio prvostupanjsku presudu) Kazneni postupak Optuženik Pero Perić iz Zagreba, ul. Kralja Petra Krešimira IV br.357, zastupan samostalno, temeljem čl.463 Zakona o kaznenom postupku podnosi ŽALBU 4x optuženika protiv presude naslovljenog suda posl. broj:_____/___ od dana xx. xx. xxxx. I Presudom naslovljenog suda odlučeno je da je optuženik Perić Pero počinio kazneno djelo ____________ opisano po čl.___ st.____ Kaznenog zakona, a kažnjivo po čl. ______ KZ-a. (u biti navodite ono što je navedeno kao djelo iz presude) Protiv naznačene presude optuženik u zakonskom roku podnosi ovu žalbu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. (možete dodati i povredu kaznenog zakona ako imate osnova za isto) II (ovdje obrazlažete žalbu, što bi bila bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468, i pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl.470) III Slijedom navedenoga, optuženik predlaže da drugostupanjski sud ukine pobijanu presudu i uputi predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku, ili istu preinači. Pero Perić (potpisano) Kako mi ne možemo ući u cijeli meritum stvari i napisati žalbu od riječi do riječi, nadam se da vam je i ovo pomoglo.

O kojem se postupku radi, kaznenom? Što ste vi, okrivljenik ili tužitelj?

Ovisi o pravnom uređenju zgrade, jer spominjete društveno vlasništvo bez određenih omjera, a kako spominjete i RH to bi mogla biti skoro nemoguća misija dobijanja suglasnosti svih suvlasnika i eventualni međuvlasnički ugovor.

Razvrgnuće isplatom u biti provodi sud u izvanparničnom postupku kada nema suglasnosti suvlasnika oko razvrgnuća ili načina istog te u ovom slučaju mora postojati osobito ozbiljan razlog, ili ako suvlasnici koji zahtjevaju razvrgnuće isplatom imaju 9/10 ne mora postojati isti. Ako pristaju na isplatu to je običan pravni posao kupoprodaje (dijela) nekretnine.

Eventualno u izvanparničnom postupku razvrgnuća suvlasništva etažiranjem ukoliko je nekretninu moguće, a poseno vaš dio, podijeliti na samostalne uporabne jedinice.

Za što nema ni osnova jer je malo nerealno očekivati da policija ima ovlasti nekome naređivati da stavi naljepnicu ili eventualno skine kameru, posebno ako je istu ugrađivala ovlaštena tvrtka te snima ono što je i propisano Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka, ulaz i izlaz iz zgrade ili zajedničke prostorije. To što tvrdite o sinu, nema nekakove velike veze dok god te podatke voditelj obrade (ako je to predstavnica suvlasnika, mada bi to mogla biti ovlaštena tvrtka koja je i postavila videonadzor i s njom se sklapa sporazum o obradi osobnih podataka) ne zloupotrebljava. Nadalje, ne znam gdje ste vidjeli da se zahtjev za utvrđivanje povrede prava može poslati anonimno jer se za bilo koji oblik podnošenja zahtjeva (osobno u zapisnik, pisanim putem ili mail-om) traže osnovni podaci koji sadrže ime i prezime, OIB i adresu. Jedino gdje AZOP i zakon spominju anonimnost je prema voditelju obrade podataka protiv kojeg se podnosi pritužba, osim u slučaju mehanizma suradnje (obrada podataka koja se odvija u više zemalja). Dakle, za sve oko naljepnice ili toga da li se nadzor vrši u skladu s zakonom nadležan je AZOP koji će rješenjem odrediti novčanu kaznu zbog naljepnice voditelju obrade podataka ili (u ovisnosti od sadržaja pritužbe) ovlašteni službenik Agencije u nadzoru riješiti drugačije.

Za početak bi valjalo krenuti prema osiguravatelju za osiguranje učenika tijekom cijele školske godine, 24 sata dnevno, naravno ako ste prihvatili osiguranje učenika i uplatili godišnju premiju. Sve podatke o osiguravatelju, ponudi i iznosima iz osiguranja te obrazac prijave nesretnog slučaja učenika bi trebali imati na stranicama škole.

Prema čl. 35. Obiteljskog zakona bračni drugovi mogu imati bračnu stečevinu i vlastitu imovinu. Pod vlastitom imovinom se smatra imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka. No u tu, vlastitu imovinu, ubraja se i imovina dobivena temeljem ugovora o darovanju te imovina stečena nasljeđivanjem. Međutim, iako u RH ne postoji predbračni ugovor, Obiteljski zakon propisuje mogućnost pravnog posla nevjeste i ženika kojim se uređuju imovinskopravni odnosi na postojećoj ili budućoj imovini i definira se kao bračni ugovor. Njime eventualno možete urediti nekakove druge imovinske odnose.

Komunalna naknada je prihod proračuna JLS, i to je naknada koju plaćaju je svi građani, fizičke i pravne osobe prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu. Ta su sredstva namjenjena financiranju obavljanja komunalnih djelatnosti kao što su održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, javne rasvjete ili održavanju groblja i krematorija. Naknada za uređenje voda je prihod Hrvatskih voda, plaća se na sve nekretnine, stambene i poslovne prostorije te otvorene poslovne prostore i ostala zemjišta osim poljoprivrednog. Koristi se za porvedbu preventivne, redovite i izvanredne obrane od poplava, gradnju regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, gradnju građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju i sl. A gradskoj čistoći plaćate odvoz komunalnog otpada odlaganje prema kategoriji korisnika.

Dobro, ako su u pitanju još dodatne pokretnine i nekretnine ima smisla raditi diobu tj. dobrovoljno razvrgnuće. No, sve i da se doda još cca 250 E za vrijednost dodatnih stvari, to je po meni još uvijek daleko od 5200 E koliko bi ispadalo sastavljanje ugovora ako bi obje morale platiti po 2600 E. Kako je napomenula Borbena, ja bih tražio specifikaciju troškova sastavljanja ugovora prema tarifi o odvjetničkim nagradama pa ćete možda bolje znati na čemu ste i nije li nekakova "greška" u računici. Pa ako se onda odlučite na potpisivanje ugovora, dobro ga pročitajte jer ovo inzistiranje na "njenoj agenciji i njenom odvjetniku" doista zvući malo čudno.

Trenutni zakonski tekst članka 5. stavak 2. glasi ovako a na snazi je od 01.siječnja 2022. I prema tome, da ja ne ponavljam,

Što ne bi baš bilo točno. Izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu (NN 138/2021) riječ dvije u članku 5 stavak 2 zamjenjuje se s riječju tri, a stupio je na snagu 01.siječnja 2022. pa zakonski teks glasi "ako u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnese zahtjev...".

Što će vam uopće ugovor o razvrgnuću suvlasništva kada ste ionako suglasni oko prodaje nekretnine. Ne bi li bilo jednostavnije potpisati ugovor s agencijom oko zastupanja, kada se pojavi kupac sastavi se kupoprodajni ugovor kojim se prema uglavku u istom ugovorena vrijednost isplaćuje suvlasnicima na račune u ovisnosti o udjelu, kada se uplati iznos izdate tabularnu izjavu kupcu a ako se možete dogovoriti između vas dvije platite po pola agencijsku naknadu i to je to. Samo sačinjavanje navedenog ugovora o razvrgnuću bi vrijedilo malo ispod 2500 E računajući po vrijednosti nekrentnine koju ste naveli i to bi bio iznos koji bi eventualno dijelili. Jer što se tiče vrijednosti od 2600 E koju bi svatko morao platiti ne vidim razloga za isto, ionako neće raditi dva ugovora jer ovaj morate ovjeriti kod JB a tamo možete dobiti ovjerenu kopiju.

Eventualni vjerovnik bi mogao u postupku paulijanske tužbe pobijati dužnikovu pravnu radnju prodaje suvlasničkog udjela u roku od godine dana od uknjižbe vlasništva (pravno shvaćanje Ustavnog suda RH kod naplatnih poslova) međutim, u ovom slučaju ima osnova za pokretanje Actio Pauliana familiaria, obiteljske paulijanske tužbe gdje se radi o poduzetoj pravnoj radnji u korist treće osobe koja je ili dužnikov suprug, ili srodnik po krvi u ravnoj liniji, ili srodnik po krvi u pobočnoj liniji do 4 stupnja (u što spadaju braća/sestre u drugom stupnju) a onda je zastarni rok tri godine od poduzete radnje.

Općeniti odgovor bi bio da je potrebna u slučajevima npr. dobrovoljnog razvrgnuća i sl., no ako je u nekakovom postupku odluku donio sud, nije a moguće i da je rađena nova izmjera u kojem se kao stranka jedino pojavio suvlasnik koji je tako ouznačio međe i ušlo u novi kat. operat . Prema tome, za početak bi treali saznati na osnovu kakovog postupka je rađen parcelacioni elaborat na osnovu kojeg su nastale novoformirane čestice pa bi možda imali osnova za pobijanje učinjenoga tužbom.

Postupak doošenja rješenja građ. inspektora se provodi prema općem upravnom postupku, dakle otprilike bi bilo potrebno 30 dana za donošenje istog ako nije bilo ispitnog postupka. Protiv rješenja građ. inspektora nije moguće izjaviti žalbu ali je moguće pokrenuti upravni spor. Sama tužba (upravni spor) prema Zakonu o upravnim sporovima nema odgodni učinak.

Na mrežnim stranicama sudova imate točnu adresu zemljišnoknjižnog odjela GS u Zagrebu. Imate i navedene brojeve telefona gdje je moguće dobiti nekakovu informaciju. Ništa čudno. Knjige položenih ugovora su se osnovale kada nekretnina nije upisana u zemljišne knjige (npr. sagrađena na društvenom vasništvu a nikada nije odrađen katastar i zk) te se pravo na vlasništvo dijela nekretnine (stan) stjecao polaganjem ugovora u ZK službi suda na čijem se području nalazi i upisom u osnovanu knjigu položenih ugovora. Najveći razlog za to je bio što su zgrade izgrađene a u biti se u ZK ta čestica i dalje vodi kao npr. oranica. Dakle, zgrada pravno ne postoji iako je fizički tu. Ne. EC je prodavatelj obvezan predati kupcu.

Kolika god da je bila, to je možda bilo propisano u aktima koje se vjerovatno može naći u arhivskoj građi. Međutim, što se tiče samih građevina, ako su sagrađene prije 15. veljače 1968 smatraju se izgrađenima na osnovu važeće građevinske dozvole. Samo postavljanje, ako građevina nije na međi, otvora za napu ili kombi bojler nije sporno jer je izvođeno na vlastitoj čestici (ako je udaljenost koju davodite 30-50 cm). Gdje je rađen zid nećete znati dok mjernik ne odredi točnu među, no u tome slučaju zid može biti na čestici susjeda, na međi pa bi onda bio zajednički zid (ograda), a tek ako bi bio postavljen na vašoj čestici bi imali osnova za postupak no i to bi se moglo iskomplicirati poradi mirnog posjeda. Jedino sporno bi bilo postavljanje skele na dijelu vaše čestice, ali i to susjed, prema važećim propisima Zakona o vlasništvu, može riješiti putem suda ako mu vi ne dozvoljavate, koji će odrediti kada, koliko dugo može biti skela i što sa eventualnom štetom koje ti radovi naprave. Uvođenje građevinske inspekcije u ovaj slučaj nema smisla jer, ako mi se dobro čini, već ste postavili sličan upit prije cca dvije godine pod drugim korisničkim imenom i naveli da građ. inspekcija nije utvrdila ništa sporno za provođenje postupka.

Nakon isteka roka od tri godine od dana poduzete pravne radnje, ne.

Nikakova, relevantno je ono ucrtano u katastru nekrentina. Temeljem ovoga (za legalizaciju) ne. Da, no mora mu ukinuti status javnog dobra u općoj uporabi. Za početak pokušajte u Katastru infrastrukture.