Spitfire

Nasljeđivanje i darovni ugovor su sasvim dva različita pojma. No, svejedno ista nekretnina ne ulazi u bračnu stečevinu. Što se tiče isplate (vjerovatno misli na polovinu) na to bi imala pravo samo ako je ulaganjem bitno izmjenjen identitet nekretnine, ili u prijevodu da je uložila toliko da je to sasvim drugačija nekretnina od one dobivene darovnim ugovorom te bi u biti mogla pokerenuti stvarnopravni zahtjev da postane suvlasnikom u 1/2 dijelu. U suprotnom, ukoliko ulaganje ne prelazi 1/10 imala bi pravo na obveznopravni zahtjev za povrat uloženih sredstava.

OK, poštujem pravo i na ovakovo mišljenje gdje se upotrebljava fraza "nije istina". Međutim, kad netko toliko pokušava sve strpati pod ZoUP pa čak i sudove gdje sam vam prije godine dana pokušao objasniti da to baš i neće biti tako, onda se bojim da ja više nemam odgovora za vas jer nema smisla još nešto napisati. Mogu vam samo poželjeti sreću u vašem naumu. Lp i svako dobro.

Poštovani Zao, jasno mi je da bi ste rado okrenuli vodu na svoj mlin i to je potpuno legitimno, no nije mi jasno da ne želite barem probati shvatiti instituciju pučkog pravobranitelja ponajviše krečući od pretpostavke da on nešto rješava ili da mora postupati prema ZoUP-u samo zato što je JP tijelo. Naprotiv, ne rješava, barem ne na način na koji bi ste vi to željeli. Shvatite ga kao link-vezu između građana koji smatraju da postoje nepravilnosti i nezakonitosti u radu određenih tijela te istima, da se ne ponavljam koje su mu ovlasti jer sam napisao iznad, može dati preporuku ili prijedlog kako otkloniti te nepravilnosti ili nezakonitosti ako po pritužbi smatra da postoje. Nadalje, sam zakon kaže da isti slobodno odlučuje hoće li pritužbu uzeti u razmatranje a može odlučiti i ne postupati po pritužbi i o tome OBAVJEŠTAVA podnositelja pritužbe u najkraćem mogućem roku. Dakle ne donosi rješenje jer za to nema ovlasti, sve i da hoće i tu nema podmuklosti, samo slovo zakona. Kao što rekoh, postupa po Zakonu o pučkom pravobranitelju gdje su mu jasno određeni djelovanje i ovlasti te ne postupa po nijednom drugom propisanom obliku (kaznenom, prekršajnom ili upravnom postupku) pa je prema tome postupak koji pravobranitelj provodi navedenim zakonom ništa doli neformalan.

Neformalni postupak, koji bi eventualno mogli nazvati i neformalni upravni postupak. Naime, da skratimo i ne ulazimo u povijest institucije ombudsmana, njegova zadaća je da na relativno neformalan način ispituje povredu prava građana jer ima ovlasti konstatirati uočenu nezakonitost ili nepravilnost rada tijela nad kojim je ovlašten vršiti nadzor a na osnovu toga može djelovati na način koji mu propisuje Zakon o pučkom pravobranitelju tj., može upozoravati, obavještavati, predlagati i davati preporuke te o tome izvjestiti podnositelja pritužbe. Nema ovlasti izravnog zahvaćanja u akte ili radnje tijela čiju djelatnost nadzire što znaći da u tome postupku ne rješava o pravima, obvezama ili pravnim interesima fizičke ili pravne osobe pa se shodno tome ne radi o upravnoj stvari. Kako se ne radi o upravnoj stvari, ne može se ni nazvati upravnim postupkom.

Samo I i II skupine (100 % invaliditeta).

Prema odredbama Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka i tzv. izuzećem kućanstva te u situacijama koje ista obuhvaća, za postavljanje videonadzora koji snima isključivo privatni prostor (niti jedan dio javnog prostora ili susjednog posjeda) u što spadaja dvorište i ulaz u kuću, nije potrebna obavijest tj. naljepnica da je objekat pod videonadzorom niti tko je voditelj obrade podataka. slijednom navedenoga nije vam potrebna ni ovlaštena tvtka za postavljanje istih.

Ništa vam to posebno nije, vidljivo je samo prije logiranja na kompu i na mobu. Moguće da je ostalo kao opcija za nešto prilikom updatiranja platforme a promaklo je administratoru. Btw, i sam kliknuh na isto davno pa se ništa posebno nije desilo ni na kompu a niti na mobu.

Trebalo bi. Jedino što ja ne znam na osnovu čega su odredili kom. naknadu i dobili obračunsku površinu (kvadraturu). Je li to na osnovu rješenja o izvedenom stanju ili nečega sličnoga gdje je sadržan nacrt građevine po etažama s visinama i kosinama potkrovlja ili je rješenje rađeno na osnovu već postojećih podataka. I tu će vas glatko odbiti sa žalbom jer sam vam već iznad naveo, podliježe plaćanju kom. naknade bez obzira što vi tvrdite da je neuređeno, tako da bi za taj prostor bila obračunata kom. naknada kao za neuređeni prostor. Dakle ponavljam, podliježe plaćanju samo ovisi što su oni obračunali, uređen prostor ili neuređen. OK, očigledno se ne razumijete u način obračuna pa ću probati ugrubo napraviti računicu. Ako se radi kao što ste rekli o sobi koja nema dvoja vrata ona bi da je normalna etaža imala neto korisnu površinu od 36,19 m2. Međutim, kako se radi o potkrovlju sama površina se računa drugačije, u ovom slučaju za obračun komunalne naknade površina se računa prema Uredbi o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje zaštičene najamnine koja kaže da se korisna površina određuje prema normi HRN U.C2.100 te se prema istoj potkrovlja računaju tako da se površina množi s određenim koeficijentima u zavisnosti od visina, za uređen prostor od 1m do 2m visine te preko 2m a za neuređeni prostor visina do 2 m i preko 2m. Tako bi ta bi soba da se računala u kom. naknadi kao uređen prostor imala (računam otprilike jer mi nije poznata visina nadozida itd.) cca 30-tak m2. Ako se računa kao neuređeni prostor onda kvadratura može iznositi cca 15-tak m2. Pa ponavljam, ako je obračun u komunalnoj naknadi za tu sobu rađen kao za uređeni prostor umjesto za neuređen imate samo razliku od 15-ak m2 koju bi vam eventualno umanjili. Najjednostavnije rečeno, platiti ćete svakako komunalnu naknadu i za tu sobu pa makar i za cca 15 m2 za neuređen prostor.

Teško jer o žalbi odlučuje drugostupanjsko tijelo koje će svoje rješenje temeljiti na onome što ste naveli u žalbi i eventualnim prilozima. No da se odmah razumijemo, kako smo utvrdili da vam ne može biti smanjena komunalna naknada za cjelokupnu kvadratutu te prostorije te da eventualno može biti razlika u 15-ak m2 ako je krivo izračunata za tu prostoriju, nemojte se čuditi da nakon mogućeg rješenja u vašu korist, kada se ti m2 pretvore u vrijednost bodova prema Odluci o komunalnoj naknadi vaše JLS te pomnože s koeficijentom namjene i koeficijentom zone, to i ne bude neki iznos za koji bi se umanjila naknada.

Pa od rješenja na koje bi se žalili a kojim se utvrđuje naknada, valjda nešto piše u njemu te bi sigurno trebala biti navedena obračunska površina. Taj podatak usporedite s vašom (ili nekoga tko bi se razumio) izračunom korisne površine pa ako se razlikuju to navedete u žalbi.

Da, dužni ste. Naime, komunalna naknada se obračunava za svu korisnu površinu, bila ona uređena ili ne samo su koeficijenti za obračun drugačiji. Prema navedenome eventualno bi mogli smanjiti komunalnu naknadu ako je obračunata za tu sobu kao za stambeno potkrovlje (uređen prostor) a ne kao nestambeno potkrovlje (neuređen prostor) te bi u tome slučaju ukupna kvadratura korisne površine bila umanjena za cca 15-20 m2. Dakle, eventualno tada bi imali osnova za žalbu.

Projektant koji će vam reći može li se prema odredbama prostornog plana napraviti to što ste zamislili, glavni projekt, građevinska dozvola.

Pa i ne baš. Radilo bi se o stjecanju dosjelošću no u tome postupku morate dokazati barem pošten posjed tj. da niste znali ili niste imali razloga za posumnjati da vam ne pripada pravo na posjed. Samim time što znate da postoji stvarni vlasnik to pada u vodu.

Trebati ćete to prvo riješiti zahtjevom za izdavanje uporabne dozvole za građevine građene prije 15. veljače 1968.

Upravno tijelo koje i izdaje GD tj. obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje.

Na što ste poslali obavijest? Na Rješenje o izvedenom stanju? Ako je tako na isto se ulaže žalba o kojoj odlučuje drugostupanjsko tijelo a ne šalje obavijest. Ako je kojim slučajem obavijest poslana prije donošenja rješenja ista ne obvezuje tijelo nego se opetulaže žalba na rješenje o kojoj kao što napisah odlučuje drugostupanjsko tijelo pa i o tome čija je graška ako je iste bilo. Valjalo bi provjeriti zahtjev za ozakonjenje jer je moguče da onaj tko je radio dokumentaciju nije jasno naznačio što se traži u postupku ozakonjenja i naveo krive podatke za obračun komunalnog i vodnog doprinosa kao i za naknadu za zadržavanje građevine u prostoru. Uglavnom, bojim se da je ovo gotova stvar zbog ne reagiranja u roku za žalbu, osim ako ima razloga za traženje poništenje rješenja zbog materijalnih nedostataka (npr. nije naznačena uputa o poravnom lijeku).

Vidite moj zadnji odgovor u postojećoj Temi.

Jedno je zona namjene a sasvim drugo namjena zemljišta. Ako je namjena zemljišta poljoprivredna u što spada i pašnjak prenamjena zemljišta bila ona u građevinskoj zoni namjene ili ne. Zahtjev se predaje nakon ishodovanja izvršnog akta za gradnju i pri tome se vjerovatno neće platiti naknada prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu ako se radi o građevini razvijene GBP do 400 m2 koja se gradi unutar građevinskog područja. Što se tiče montažne kuće, Zakon o gradnji ne poznaje termin montažne kuće iako se može staviti u skupinu prefariciranih objekata, objekata s tipskim projektom i sl. Prema tome bez obzira na materijale i način gradnje građevina mora biti projektirana te usklađena s prostornim planom i ZoG, mora ispunjavati temeljne zahtjeve za građevine, mehaničke otpornosti i stabilnosti, protupožarne, energetske itd. Dakle, gradili vi građevinu na klasičan način ili prefabriciranu postupak je isti, uvjeti gradnje, projekt, građevinska dozvola, gradnja, uporabna dozvola.

Nažalost (i to mogu ponoviti nekoliko puta) da. Dok se kod izdavanja GD traži i pravni interes (vlasništvo, pravo građenja) to kod jednostavnih građevina nije slučaj, eventualno bi trebala biti priložena suglasnost prema onome što ne sadrži Zakon o gradnji nego Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Nažalost je ta vaša "osoba" napravila sve nakaradno pa i vjerovatno antidatiran projekt s potvrdama JP tijela o posebnim uvjetima a koji onda nije pregledan od strane upravnog tijela da bi eventualno reagirali. Nažalost u tome slučaju izdavanje UD je moguće na način kako sam opisao. Pa tako, nažalost, vam ne preostaje ništa drugo nego ostvarivati vaša prava kroz parnicu. No ja bih se za takav slučaj pripremio točno proučivši kakav je objekt građen, trebaju li za njega posebni uvjeti da bi trebala i uporabna, jer ako se ne izdaju posebni uvjeti ne izdaje se ni UD, ima li prijavljen početak gradnje pa usporediti to s izradom projekta, navesti nedostatak onoga što traži ZV, pripremiti svjedoke itd. Dakle, pripremiti tužbeni zahtjev dobro jer će na osnovu njega sud donijeti svoju odluku.

Općenito govoreći moguće je jer se ista izdaje na zahtjev investitora a investitor je onaj u čije se ime gradila građevina i kao takav je naveden u projektu. Dakle, prema tome bi "osoba" bila stranka u potupku i moguće joj je izdati UD ako je pomoćna građevina izgrađena u skladu s projektom, te da svojom namjenom, smještajem na čestici i vanjskim mjerama nije protivna odredbama prostornog plana. I to je ono što bi urbanizam trebalo zanimati, oni nisu ni policija a niti sud da utvrđuju je li se netko igrao s projektom na način da je antidatiran, te je li nešto rađeno na silu.

Prema planiranome, trebala bi vam građevinska dozvola.

U vašem slučaju eventualno bi porez platio daroprimatelj ako ne bi bio istoga oslobođen prema Zakonu o porezu na promet nekretnina (čl. 15 navedenog zakona). Ako se radi o navedenima iz Zakona o porezu na pormet nekretnina, u tome slučaju čak i da nije prošlo 5 godina ne biste bili obveznik poreza na dohodak prema propisima Zakona o porezu na dohodak koji ste naveli.

Pravno gledano uopće vas nisu dužni isplatiti ako ne žele te "požurivanje" možete izvoditi na način koji želite, ne mora utjecati na nekakovo obečanje. Eventualno možete spomenuti razvrgnuće suvlasništva (civilno razvrgnuće-prodaja na dražbi)jer vam taj izvanparnični sudski postupak jedino i preostaje kao alat za moguće ostvarivanje vaših ciljeva ako nema dogovora.

Postavite pitanje pa se moguće i nađe netko za savjet.

Moguće je napraviti ugovor o sporazumnom razvrgnuću kojim jedna strana dobija jednu nekretninu a druga strana drugu. U tome slučaju ne plaća se porez na promet nekretnina (čl. 13, st. 1, tč 8 ZPPN)