Spitfire

Na mrežnim stranicama sudova imate točnu adresu zemljišnoknjižnog odjela GS u Zagrebu. Imate i navedene brojeve telefona gdje je moguće dobiti nekakovu informaciju.
Ništa čudno. Knjige položenih ugovora su se osnovale kada nekretnina nije upisana u zemljišne knjige (npr. sagrađena na društvenom vasništvu a nikada nije odrađen katastar i zk) te se pravo na vlasništvo dijela nekretnine (stan) stjecao polaganjem ugovora u ZK službi suda na čijem se području nalazi i upisom u osnovanu knjigu položenih ugovora. Najveći razlog za to je bio što su zgrade izgrađene a u biti se u ZK ta čestica i dalje vodi kao npr. oranica. Dakle, zgrada pravno ne postoji iako je fizički tu.
 
Ne. EC je prodavatelj obvezan predati kupcu.

Kolika god da je bila, to je možda bilo propisano u aktima koje se vjerovatno može naći u arhivskoj građi. Međutim, što se tiče samih građevina, ako su sagrađene prije 15. veljače 1968 smatraju se izgrađenima na osnovu važeće građevinske dozvole. Samo postavljanje, ako građevina nije na međi, otvora za napu ili kombi bojler nije sporno jer je izvođeno na vlastitoj čestici (ako je udaljenost koju davodite 30-50 cm). 
Gdje je rađen zid nećete znati dok mjernik ne odredi točnu među, no u tome slučaju zid može biti na čestici susjeda, na međi pa bi onda bio zajednički zid (ograda), a tek ako bi bio postavljen na vašoj čestici bi imali osnova za postupak no i to bi se moglo iskomplicirati poradi mirnog posjeda.
Jedino sporno bi bilo postavljanje skele na dijelu vaše čestice, ali i to susjed, prema važećim propisima Zakona o vlasništvu, može riješiti putem suda ako mu vi ne dozvoljavate, koji će odrediti kada, koliko dugo može biti skela i što sa eventualnom štetom koje ti radovi naprave.
Uvođenje građevinske inspekcije u ovaj slučaj nema smisla jer, ako mi se dobro čini, već ste postavili sličan upit prije cca dvije godine pod drugim korisničkim imenom i naveli da građ. inspekcija nije utvrdila ništa sporno za provođenje postupka.

Kolika god da je bila, to je možda bilo propisano u aktima koje se vjerovatno može naći u arhivskoj građi. Međutim, što se tiče samih građevina, ako su sagrađene prije 15. veljače 1968 smatraju se izgrađenima na osnovu važeće građevinske dozvole. Samo postavljanje, ako građevina nije na međi, otvora za napu ili kombi bojler nije sporno jer je izvođeno na vlastitoj čestici (ako je udaljenost koju davodite 30-50 cm). 
Gdje je rađen zid nećete znati dok mjernik ne odredi točnu među, no u tome slučaju zid može biti na čestici susjeda, na međi pa bi onda bio zajednički zid (ograda), a tek ako bi bio postavljen na vašoj čestici bi imali osnova za postupak no i to bi se moglo iskomplicirati poradi mirnog posjeda.
Jedino sporno bi bilo postavljanje skele na dijelu vaše čestice, ali i to susjed, prema važećim propisima Zakona o vlasništvu, može riješiti putem suda ako mu vi ne dozvoljavate, koji će odrediti kada, koliko dugo može biti skela i što sa eventualnom štetom koje ti radovi naprave.
Uvođenje građevinske inspekcije u ovaj slučaj nema smisla jer, ako mi se dobro čini, već ste postavili sličan upit prije cca dvije godine pod drugim korisničkim imenom i naveli da građ. inspekcija nije utvrdila ništa sporno za provođenje postupka.

Na mrežnim stranicama sudova imate točnu adresu zemljišnoknjižnog odjela GS u Zagrebu. Imate i navedene brojeve telefona gdje je moguće dobiti nekakovu informaciju.
Ništa čudno. Knjige položenih ugovora su se osnovale kada nekretnina nije upisana u zemljišne knjige (npr. sagrađena na društvenom vasništvu a nikada nije odrađen katastar i zk) te se pravo na vlasništvo dijela nekretnine (stan) stjecao polaganjem ugovora u ZK službi suda na čijem se području nalazi i upisom u osnovanu knjigu položenih ugovora. Najveći razlog za to je bio što su zgrade izgrađene a u biti se u ZK ta čestica i dalje vodi kao npr. oranica. Dakle, zgrada pravno ne postoji iako je fizički tu.
 
Ne. EC je prodavatelj obvezan predati kupcu.

Ne može znati što ste vi gradili dok god netko ne prijavi (susjed, komunalni redar itd.). No, možete vi pomoćnu građevinu nazvati kako hoćete, inspektor ima pravo ući u istu pa će lako utvrditi je li to u biti stamebni objekat ili nije.

Postupak razvrgnuća se radi na dva načina, sporazumom (dobrovoljno) ili putem suda. Sporazumni način se radi uz suglasnost svih suvlasnika a nastaje pravnim poslom tj. ugovorom. Ako toga nema, a kod vas je očigledno takav slučaj, razvrgnuće provodi sud u izvanparničnom postupku, pa tako i razvrgnuće isplatom. Provodi se temeljem prijedloga za razvrgnuće suvlasničke zajednice isplatom nadležnom sudu te se u istom postupku određuje vrijednost nekretnine, vrijednost koja je potrebna isplatiti suvlasniku u odnosu na njegov suvlasnički dio, ako je potrebno i rok u kojem suvlasnik ima napustiti nekretninu itd.

Ne može znati što ste vi gradili dok god netko ne prijavi (susjed, komunalni redar itd.). No, možete vi pomoćnu građevinu nazvati kako hoćete, inspektor ima pravo ući u istu pa će lako utvrditi je li to u biti stamebni objekat ili nije.

Ovako, te garaže su u katastru ucrtane kao tri zgrade, dvije s lijeve spojene i jedna s desne strane. U Zk ulošku su opisane kao općenarodna imovina pod upravom gradskog narodnog odbora, dakle građene su prije 1991. Općenarodna imovina tj. društveno vlasništvo dato na korištenje se moglo pretvoriti u vlasništvo prema odredbama ZV o pretvorbi društvenog vlasništva. Nadalje, pokušavajući odrediti vtijeme gradnje, prema ortofoto karti iz 1968 veća zgrada (garaže) s lijeve strane i cijela s desne strane su vidljive na istoj što bi značilo da se smatra da su izgrađene prema važečoj građevinskoj dozvoli te su kao takove legalne. Ostala je upitna samo manja zgrada s lijeve strane koja je vjerovatno dograđena kasnije te kao takova ne spada u građevine građene do 15. veljače 1968. odnosno ne bi trebala biti legalna ako nije građena prema posebnom aktu za gradnju.
Međutim, sve te činjenice bi vam moguće išle u prilog no vaš najveći problem je taj što se predmnjeva, odnosno smatra se, da je vlasnik nekretnine u društvenom vlasništvu osoba koja je u ZK upisana kao nositelj prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja tom nekretninom a to je bio GNO Zagreb te mi se čini da je prema zabilježbi iz 2021. upravo to vlasništvo prenijeto na Grad Zagreb.
Dakle, upis vašeg vlasništva nad garažom je teško provediv. Čak i kada bi ste išli na stjecanje vlasništva dosjelošću, pošto imate kvalificiran posjed, za to bi vam bio potreban posjed od 40 godina, jer se radi o nekretninama u vlasništvu JLS (kao i kada se radi o RH), računajući od 1991.

Ovako, te garaže su u katastru ucrtane kao tri zgrade, dvije s lijeve spojene i jedna s desne strane. U Zk ulošku su opisane kao općenarodna imovina pod upravom gradskog narodnog odbora, dakle građene su prije 1991. Općenarodna imovina tj. društveno vlasništvo dato na korištenje se moglo pretvoriti u vlasništvo prema odredbama ZV o pretvorbi društvenog vlasništva. Nadalje, pokušavajući odrediti vtijeme gradnje, prema ortofoto karti iz 1968 veća zgrada (garaže) s lijeve strane i cijela s desne strane su vidljive na istoj što bi značilo da se smatra da su izgrađene prema važečoj građevinskoj dozvoli te su kao takove legalne. Ostala je upitna samo manja zgrada s lijeve strane koja je vjerovatno dograđena kasnije te kao takova ne spada u građevine građene do 15. veljače 1968. odnosno ne bi trebala biti legalna ako nije građena prema posebnom aktu za gradnju.
Međutim, sve te činjenice bi vam moguće išle u prilog no vaš najveći problem je taj što se predmnjeva, odnosno smatra se, da je vlasnik nekretnine u društvenom vlasništvu osoba koja je u ZK upisana kao nositelj prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja tom nekretninom a to je bio GNO Zagreb te mi se čini da je prema zabilježbi iz 2021. upravo to vlasništvo prenijeto na Grad Zagreb.
Dakle, upis vašeg vlasništva nad garažom je teško provediv. Čak i kada bi ste išli na stjecanje vlasništva dosjelošću, pošto imate kvalificiran posjed, za to bi vam bio potreban posjed od 40 godina, jer se radi o nekretninama u vlasništvu JLS (kao i kada se radi o RH), računajući od 1991.

Pa i ne baš. Sukladno zakonu služnost puta kroz određenu nekretninu, kao stvarna služnost, je pravo vlasnika određene nekretnine (povlasne nekretnine) da se za potrebe te nekretnine služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina) a vlasnik poslužne nekretnine to mora trpjeti, dakle vi sami sebi dajete pravo da se služite putem a samo suvlasništvo daje vam pravo da se služite istom.

Samo u slučaju, kako zakon propisuje, kada postoje dva ili više izvođača. Ugovor s jednim izvođačem koji bi za nekakove određene poslove koristio nekog podizvođača ne ulazi u to.

Prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, čanak 5. st3. podst. d) potreban Vam je glavni projekt. 
Pročelja zgrade, a tako i vrata i prozori su zajednički dijelovi zgrade, osim ako međuvlasničkim ugovorom nije dr. ugovoreno. 
 
 

Za tebe je bolje da se time bave škola i pedagoginja, a ne policija... Idu postupno i svaka im čast na tome, a ti slušaj što ti kažu i tako i radi.
Sada nisi kazneno odgovoran, ali ako tako nastaviš, ući ćeš i u tu zonu i moglo bi ti se dogoditi da skupiš dovoljno toga da te nakon 18. god. stave u pravi postupak (zatvor).
I nemoj se zamarati snimkom, jer je i izjava svjedoka jednakovrijedan dokaz, tako da se radije bavi svojom rehabilitacijom.
Uglavnom, radio si što si radio, a sad prestani s tim radi sebe i svoje budućnosti. Godine brzo prođu, tako da ovo uzbuđenje krađe i "laka" lova nisu vrijedni kasnijih problema u životu...

Prvo je pitanje ima li građevina više od 10 parkirnih mjesta, ako je odgovr da onda bi vrijedio odgovor Davora80.

Za vas bi bio najnormalniji postupak u izvanparničnom postupku tražiti razvrgnuće isplatom (ako niste pobrkali omjere, jer su malo nejasni), što znači da svi vi ostali suvlasnici ako zajedno imate barem 9/10 ne morate učiniti osobito ozbiljan razlog da isplatite suvlasnika za njegov dio suvlasništva i tako riješite njegov inat.                                                                                                                                                                                                                                                          

Ne, to je zakon iz 1996 a zadnje izmjene i dopune zakona su na snazi od 26.09.2020. No, isto toliko nije ni bitno jer su navedene odredbe propisane od uvođenja zakona 1996. Sve i da nisu, Zakon o obveznim odnosima kao lex generalis propisuje isto u čl. 575.

Ako ste mislili na plavu iskaznicu s oznakom HB a kojom je osoba zdravstveno osigurana te oslobođena od sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite iz obveznog osiguranja (dopunsko), trebali bi biti HRVI, HB s utvrđenim oštećenjem organizma od najmanje 30%, član obitelji nestalog HB, dijete smrtno stradalog HB (zadnje dvije stavke pod određenim uvjetima).

Eventualno da u redovnom postupku, u biti potrebna vam je dokumentacija kao da je gradite od početka. Dakle trebaju vam svi projekti i dozvola i ono najbitnije, da zadovoljava uvjete iz prostornog plana jer se lokacijska dozvola ne smatra odgovarajućim aktom za građenje u smislu dokazivanja zakonitosti. To što građevina ima lokacijsku dozvolu može značiti da je sve napravljeno prema njoj i odredbama prostornog plana a odnosi se na oblik i veličinu građ. čestice, veličinu i površinu građevine te smještaj iste na građ. čestici pa bi sve bilo relativno lako za izvesti osim ako se odredbe prostornog plana nisu bitno promjenile.

Uz navođenje primjera iz bivšeg čl.114 Obiteljskog zakona kao vodilju za grubu povredu djetetovih prava, stav VSRH je da su u st.2. sadržane sve radnje koje prelaze okvire st.1. na što upozorava Drot spominjući širinu, jer se prilikom podvođenja pojedinačnih povreda pod generalnu klauzulu iz čl. 177. st. 2. upotrijebljava restriktivno tumačenje (kada zakonska norma precizno ne određuje kazneno djelo) pri čemu se ova generalna klauzula smatra usklađenom s ustavnim i zakonskim načelom određenosti (nullum crimen sine lege certa). Navedena je restriktivnost nužna i u kontekstu razgraničenja grubog zanemarivanja dužnosti iz st. 1. i grube povrede prava iz st. 2. te kao djelo iz st. 2. treba pravno označiti one povrede koje su toliko snažne i koje imaju takve posljedice za dijete da su dovoljne i za oduzimanje roditeljske skrbi.

Uvođenjem u zakonske izmjene (KZ/11) generalne klauzule u st.2. "ili na drugi način grubo povrijedi djetetova prava" oslabila se jasnoća zakonskog teksta i doveo u pitanje zahtjev određenosti te njezin odnos prema djelu iz st.1. zakonodavac nije ni pokušao objasniti pa je ratio legis (smisao zakona-propisa) ostao nepoznat.
Međutim, kao temelj za povijesno i teleološko tumačenje pojma "grube povrede djetetovih prava" ispravno je uzeti odredbu prijašnjeg čl.114. st.2. Obiteljskog zakona gdje je bilo primjerično navedeno devet slučajeva u kojima će sud roditelja lišiti prava na roditeljsku skrb a u Toč.10. sadržana generalna klauzula "na drugi način povrijedi djetetova prava" gdje su primjerično navedene slijedeće grube povrede:
-tjelesno ili duševno nasilje nad djetetom, uključujući izloženost nasilju među odraslim članovima obitelji,
-spolno iskorištavanje djeteta,
-izrabljivanje djeteta prisilom na pretjerani rad ili rad koji nije primjeren njegovoj dobi,
-dopuštanje uživanja alkoholnih pića, droge ili drugih opojnih sredstava,
-navođenje djeteta na društveno neprihvatljivo ponašanje,
-napuštanje djeteta,
-propuštanje skrbi o djetetu s kojim počinitelj ne živi dulje od tri mjeseca,
-nestvaranje uvjeta za zajednički život s djetetom s kojim počinitelj ne živi u roku od godine dana, a da za to nema osobito opravdan razlog,
-propuštanje skrbi za životne potrebe djeteta s kojim počinitelj živi,
- nepridržavanje mjera koje je radi zaštite prava i dobrobiti djeteta prethodno donijelo nadležno tijelo.
Od nabrojenih grubih povreda iz obiteljskog zakonodavstva neke predstavljaju samostalno kazneno djelo koje je teže od povrede djetetovih prava: te povrede treba pravno označiti prema tom težem propisu, npr. kao spolnu zlouporabu djeteta mlađeg od petnaest godina (čl. 158.) ili osobito tešku tjelesnu ozljedu (čl. 119.), pri čemu ta djela mogu biti u stjecaju s čl. 177. st. 2. ako se gruba povreda djetetovih prava ne iscrpljuje u tom težem deliktu.
 

Je, u skladu je, jer je članak Kaznenog zakona postavljen široko, tako da ovo što ti je Spitfire citirao nisu sve mogućnosti, nego samo ono čime su se vodili kod izrade tog članka, ali istim mogu biti obuhvaćene i druge radnje. Sud je potpuno ovlašten procijeniti spada li ova radnja koju navodiš pod to kazneno djelo, a kako je na presudu dozvoljena žalba, i viši sud će donijeti svoju presudu te po potrebi uskladiti postupanja.

Ako ste mislili na plavu iskaznicu s oznakom HB a kojom je osoba zdravstveno osigurana te oslobođena od sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite iz obveznog osiguranja (dopunsko), trebali bi biti HRVI, HB s utvrđenim oštećenjem organizma od najmanje 30%, član obitelji nestalog HB, dijete smrtno stradalog HB (zadnje dvije stavke pod određenim uvjetima).

Izgleda da je osoba A prodala nekretninu osobi B koja svoje vlasništvo temeljem ugovora nije provela kroz ZK i s time imala status vanknjižnog vlasnika, u međuvremenu osoba A je preminula te je temeljem ostavinskog postupka ista nekretnina prenesena na nasljednika (dijete).
Pa na pitanje
odgovor bi bio vjerovatno da, uz angažman odvjetnika za stvarno pravo koji bi odmah, a prije zaključenja prethodnog postupka uložio protutužbu za utvrđenje prava vlasništva.

Uvođenjem u zakonske izmjene (KZ/11) generalne klauzule u st.2. "ili na drugi način grubo povrijedi djetetova prava" oslabila se jasnoća zakonskog teksta i doveo u pitanje zahtjev određenosti te njezin odnos prema djelu iz st.1. zakonodavac nije ni pokušao objasniti pa je ratio legis (smisao zakona-propisa) ostao nepoznat.
Međutim, kao temelj za povijesno i teleološko tumačenje pojma "grube povrede djetetovih prava" ispravno je uzeti odredbu prijašnjeg čl.114. st.2. Obiteljskog zakona gdje je bilo primjerično navedeno devet slučajeva u kojima će sud roditelja lišiti prava na roditeljsku skrb a u Toč.10. sadržana generalna klauzula "na drugi način povrijedi djetetova prava" gdje su primjerično navedene slijedeće grube povrede:
-tjelesno ili duševno nasilje nad djetetom, uključujući izloženost nasilju među odraslim članovima obitelji,
-spolno iskorištavanje djeteta,
-izrabljivanje djeteta prisilom na pretjerani rad ili rad koji nije primjeren njegovoj dobi,
-dopuštanje uživanja alkoholnih pića, droge ili drugih opojnih sredstava,
-navođenje djeteta na društveno neprihvatljivo ponašanje,
-napuštanje djeteta,
-propuštanje skrbi o djetetu s kojim počinitelj ne živi dulje od tri mjeseca,
-nestvaranje uvjeta za zajednički život s djetetom s kojim počinitelj ne živi u roku od godine dana, a da za to nema osobito opravdan razlog,
-propuštanje skrbi za životne potrebe djeteta s kojim počinitelj živi,
- nepridržavanje mjera koje je radi zaštite prava i dobrobiti djeteta prethodno donijelo nadležno tijelo.
Od nabrojenih grubih povreda iz obiteljskog zakonodavstva neke predstavljaju samostalno kazneno djelo koje je teže od povrede djetetovih prava: te povrede treba pravno označiti prema tom težem propisu, npr. kao spolnu zlouporabu djeteta mlađeg od petnaest godina (čl. 158.) ili osobito tešku tjelesnu ozljedu (čl. 119.), pri čemu ta djela mogu biti u stjecaju s čl. 177. st. 2. ako se gruba povreda djetetovih prava ne iscrpljuje u tom težem deliktu.
 

Uvođenjem u zakonske izmjene (KZ/11) generalne klauzule u st.2. "ili na drugi način grubo povrijedi djetetova prava" oslabila se jasnoća zakonskog teksta i doveo u pitanje zahtjev određenosti te njezin odnos prema djelu iz st.1. zakonodavac nije ni pokušao objasniti pa je ratio legis (smisao zakona-propisa) ostao nepoznat.
Međutim, kao temelj za povijesno i teleološko tumačenje pojma "grube povrede djetetovih prava" ispravno je uzeti odredbu prijašnjeg čl.114. st.2. Obiteljskog zakona gdje je bilo primjerično navedeno devet slučajeva u kojima će sud roditelja lišiti prava na roditeljsku skrb a u Toč.10. sadržana generalna klauzula "na drugi način povrijedi djetetova prava" gdje su primjerično navedene slijedeće grube povrede:
-tjelesno ili duševno nasilje nad djetetom, uključujući izloženost nasilju među odraslim članovima obitelji,
-spolno iskorištavanje djeteta,
-izrabljivanje djeteta prisilom na pretjerani rad ili rad koji nije primjeren njegovoj dobi,
-dopuštanje uživanja alkoholnih pića, droge ili drugih opojnih sredstava,
-navođenje djeteta na društveno neprihvatljivo ponašanje,
-napuštanje djeteta,
-propuštanje skrbi o djetetu s kojim počinitelj ne živi dulje od tri mjeseca,
-nestvaranje uvjeta za zajednički život s djetetom s kojim počinitelj ne živi u roku od godine dana, a da za to nema osobito opravdan razlog,
-propuštanje skrbi za životne potrebe djeteta s kojim počinitelj živi,
- nepridržavanje mjera koje je radi zaštite prava i dobrobiti djeteta prethodno donijelo nadležno tijelo.
Od nabrojenih grubih povreda iz obiteljskog zakonodavstva neke predstavljaju samostalno kazneno djelo koje je teže od povrede djetetovih prava: te povrede treba pravno označiti prema tom težem propisu, npr. kao spolnu zlouporabu djeteta mlađeg od petnaest godina (čl. 158.) ili osobito tešku tjelesnu ozljedu (čl. 119.), pri čemu ta djela mogu biti u stjecaju s čl. 177. st. 2. ako se gruba povreda djetetovih prava ne iscrpljuje u tom težem deliktu.