Jackal

Pravo je odvjetnika osporavati navode protustranke. Odvjetnik zna što radi - u vašem se slučaju ne radi o tome da odvjetnik lažno iskazuje, već osporava da bi protustranka nešto rekla znajući da se zapisnik o iskazu iz nekog drugog postupka ne može koristiti kao dokaz u ovom postupku. Pred sudom se stranke saslušavaju neposredno i njihovi iskazi dani u drugim sudskim postupcima ne mogu biti korišteni.

Budući se radi o kaznenom djelu prijetnje i ne provodi se istraga, poučeni ste o pravu iz čl. 213. st. 4 ZKP-a. Prijedlog za provođenje dokaznih radnji podnosi se tužitelju - znači državnom odvjetništvu, a ukoliko se ovlašteni tužitelj ne slaže s prijedlogom isti prosljeđuje nadležnom sucu istrage na odlučivanje. Ukoliko se radi o prijetnji iz stavka 1. i 2., što su najčešći oblici, dokazno ročište se ne provodi jer se ne radi o kaznenom djelu koje se progoni po službenoj dužnosti (čl. 236. st. 3 ZKP-a).

Kazneni postupak započinje pravomoćnošću rješenja o provođenju istrage ili potvrđivanjem optužnice u slučajevima kada se istraga ne provodi. Ako nikada niste dobili rješenje državnog odvjetništva o provođenju istrage ili rješenje suda o potvrđivanju optužnice (pod uvjetom da ste dostupni sudu), tada se vjerovatno ne vodi nikakav postupak. I gore navedeno uvjerenje je jedan od načina da saznate. Što se tiče istraživanja zbog sumnje za učin kaznenog djela, to ne možete znati sve dok tijela kaznenog progona ne odluče drugačije.

U praksi drugostupanjski sudovi unazad godinu dana uvijek obavještavaju stranke o sjednici, bez obzira tražile to stranke ili ne. vaše je pravo pristupiti ali ne i obveza, nema posljedica.

1. dužni ste prijaviti sudu svaku promjenu adrese ili namjeru promjene adrese 2. tek nakon eventualnog određivanja istražnog zatvora, ukoliko niste dostupni sudu, raspisat će se tjeralica za vama i imat ćete neugodnosti kod prelaska granice. 3. na ročište ne morate pristupiti ukoliko se radi o kaznenom djelu s propisanom kaznom do 12 godina, očitovali ste se o krivnji u prisustvu branitelja (bez obzira kakvo bilo očitovanje) i imate branitelja koji vas zastupa u postupku. Ovisno o kaznenom djelu vjerujem da je jeftinije angažirati odvjetnika nego svaki puta putovati D-HR-D.

nema kaznenog djela i svaki pokušaj u tom smjeru je uzaludan. kazneni zakon se može samo restriktivno tumačiti i u tom smislu prodiranje u tuđi dom podrazumijeva samo fizički prodor. smisao kaznene odredbe je zaštita ustavne kategorije prava na dom a ne zaštita prava vlasništva (zato i nije nužno biti vlasnik nekretnine da bi bio oštećenik). prekromjerna buka u nadležnosti je ili drž. inspektorata, ili je prekršaj protiv JRM ili može biti predmet građanske parnice.

svako oduzimanje slobode tijekom kaznenog postupka uračunava se u kaznu, dakle polovica kazne iznosi 8 mjeseci odnosno uvjeti se stječu izdržavanjem još 2 mjeseca preostale kazne.

Poligraf ni pod kakvim okolnostima nije dokazno sredstvo koje će sud prihvatiti niti cijeniti. "Privatni poligraf" je bacanje novaca na nešto s čime možeš obrisati rit.

Za drugu vjerovatno neće dobiti uvjet, ako tužitelj odradi što treba odraditi nakon druge presude inicirat će postupak za opoziv uvjetne osude i objedinit će se kazne. p.s. na prekršajnom sudu sigurno nije dobio uvjetnu osudu za krađu, vjerovatno se radilo o kaznenom postupku.

1. Kir - oznaka spisa u nedležnosti suca istrage Županijskog suda 2. Da, dokle god je svjedok na zapisnik poučen da je dužan kazivati istinu 3. Parnica ide neovisno o kaznenom postupku

živiš li na adresi na kojoj si prijavljen u evidenciji MUPa? nakon dvije neuspjele dostave na prijavljenu adresu prebivališta dostava se može obaviti putem oglasne ploče pa se presumira da si zaprimio rješenje o ovrsi. ako je dostava neuredna iz nekog razloga možeš tražiti poništaj klauzule pravomoćnosti. glede otplate duga na rate, dogovori se prvo s ovrhovoditeljem. postoji mogućnost da ovrhovoditelj zatraži odgodu ovrhe do 6 mjeseci ako nije započela provedba ovrhe,ili mogućnost da ti zatražiš odgodu ovrhe, ali se ovrhovoditelj mora s time suglasiti.

@Bibe & Cosmogirl razmišljajte malo racionalno a ne osjećajima. kako rekoh, smisao zakona je nadomjestiti izgubljenu roditeljsku skrb i materijalnu nesigurnost gubitkom roditelja, i sasvim je u redu da se djeci pomogne oko školovanja ili uzdržavanja, ali prestankom redovitog školovanja više ne ostvarujete pravo na roditeljsku skrb pa samim time prestaje osnova za ostvarivanje beneficija. ne zanima me i ako si sa svojih 27 godina nećakinja vlastitih roditelja ali u pravnom smislu više nisi "dijete". a to što pucate jefitne fraze na račun savjesti, evo poruka i vama: ne dao bog da potrošite masne pare na školovanje svog djeteta, gledate ga kako se trudi i muči da svojim radom i kvalitetama postigne nešto u životu, a da to dijete niti ne dobije priliku za rad jer postoje privilegirane skupine, razmislite malo o tome. ovo nije šamar nikome ovdje, zakon je takav i niste ga vi donosili, ali pravo i pravda se nužno ne poklapaju - zato postoji ustavni sud. i da, u ime svih koji su se mučili a danas čame na birou mislim podnijeti ustavnu tužbu, a ti ako misliš drugačije...to sve govori. isto tako, kako kaže "dobricamala" i djeca koja su na drugi način ostala bez roditelja su pretrpili i goru materijalnu nesigurnost pa i za njih vrijede ista pravila kao i za ostale.

da se osvrnem kad je već rasprava krenula u ovom smjeru. ja sam se ljetos prijavljivao na natječaj HZMOa u Zadru i isto je primljena osoba dijete poginulog branitelja. na kraju nisam ni ispunjavao uvjete natječaja jer su tražili pripravnika BEZ RADNOG STAŽA, ali sam razmišljao o podnošenju ustavne tužbe protiv tog zakona. naime, ne želim pljuvati po ničijem gubitku ALI... 1. po meni je idiotski da se pred svojim tridesetim godinama susrećem s pojmom djece poginulih branitelja. smisao tog zakona je bio na neki način nadomjestiti izgubljenu roditeljsku skrb, pa mi nije jasno kako se netko sa 30 godina može uopće smatrati "djetetom". dakle, niti u smislu Obiteljskog zakona, niti ZPP-a, niti ZKP-a osoba od 30 godina nije dijete, pa samim time niti zakon i ma smisla. ovako je moguća situacija da me netko za 2045. godine izbaci s natječaja jer je dijete poginulog branitelja. 2. odredbu da djeca pog. branitelja (dalje P.G.) se shvaća doslovno. kada sam izvršio uvid u dokumentaciju na HZMOu njihova pravnica mi je rekla da su morali primiti XY osobu jer je bila dijete p.b., ali da bi njoj ta osoba po kvalifikacijama bila zadnji izbor. ako se već i prizna prednost pri zapošljavanju onda činjenica da je netko dijete p.g. bi trebala prevagnuti samo kada je više kandidata jednakih kvalifikacija, pa se nekome i ta činjenica uzima u obzir, ali ovako ispada da dijete p.g. (a teoretski je moguće da ta osoba danas ima 35 godina)automatizmom dobiva posao. 3. nadalje, polazeći od samog smisla zakona nije mi jasno što se želi njime postići. djeca p.g. imaju (ili su imala dok sam ja studirao) prednost pri upisu na fakultet, prednost pri dobivanju stipendije, smještaja u domu...ali na tržištu rada ovaj zakon nema nikakvu funkciju. u socijalnom smislu smatram prihvatljivim pomagati novčano neke kategorije ljudi, ali jamčiti nekima prednost pri zapošljavanju je čista diskriminacija, pogotovo ako se uzme čl. 44(mislim) Ustava koji jamči ravnopravan pristup javnim službama pod jednakim uvjetima. zato mislim da je taj zakon izravno protivan i ustavu RH. Eto, malo bačenih misli na papir, čim skupi viška 5000kn pucam ustavnu tužbu:)

ma klasična myopia čak i nije bolest po definiciji. drugačija bi situacija bila da se recimo zbog glaukoma može realno očekivati znatno pogoršanje vida u kratkom razdoblju. tu već postoji kronična bolest koja rezultira pogoršanjem vida ili sljepoćom.