crni33

A što se tiće napada na maloljetnika pored kaznenog djela iz čl 117 st. 2. Radi se i o kaznenom djelu povrede djetetovih prava čl 177 st. 2.

Znači po OBZ. Nemožete se riješiti sina. Dijete ima pravo na obiteljski odgoj. Može živjeti s ocem ili s vama, prema djetetu imate dužnosti kojih se nemožete odreči, a argumenti da želite sačuvati brak i sl. Ne drže vodu i nije razlog da zanemarujete dijete i udaljite ga od sebe, dijete vas treba u ovoj dobi. Zašto ne živi s ocem?, otac je isto dužan sudjelovati u odgoju djeteta, vi i otac ste iskljucivi nositelji roditeljske skrbi, a ne baka, djed, vaš suprug. I nema nikakvog opravdanja da maknete dijete od sebe. Zakonski nije moguče.

Poštovani, molim Vas za što hitniji odgovor. Moja mama ima zemljište (na kojem uz nju ima još nekoliko suvlasnika), to zemljište je u šumi, obraslo svime i svačime, a između ostalog i stablima koja su podobna za ogrijev. Nekoliko suvlasnika je došlo na ideju da ta stabla posjeku i koriste za ogrijev a da pri tome nisu obavijestili ostale suvlasnike (pa tako ni moju mamu). Kako u selima biva, jedan susjed u blizini šume sve je vidio i javio nam. Upozorili smo ih i zamolili da ukoliko i dalje budu htijeli sjeći da se obavezno obrate i ostalima pa će se ogrijevna drva podijeliti. Međutim evo danas opet ista priča, nikoga obavijestili a radi se na veliko. Što nam je činiti? Postoji li ikoji drugi instrument a da to nije privatna tužba? (naravno samo zbog novaca)! Hvala puno!

Radi se o kaznenom djelu krađe, jer može ju i suvlasnik počiniti prekidanjem detencije drugom suvlasniku s ciljem prisvajanja stvari samo za sebe. Podnesite kaznenu prijavu protiv njih i obavezno imovinskopravni zahtjev. Sretno!

Tako je po izdvatku se vidi da je podizala 3 mjeseca za redom po 10000 kuna.

Jos bih Vas molio da me uputite gdje da podignem tuzbu jer se nimalo ne snalazim u ovom podrucju.Hvala

Tužba za naknadu štete jer je ovom radnjom prouzrocena šteta tj. Umanjenje vaše imovine. Najbitnije u ovom slucaju je dokazivanje protupravnosti(morate dokazati da novac nije korišten za vaše potrebe). Tužba se podnosi općinskom sudu. A moguća vam je i druga solucija podnošenje kaznene prijave DORH-u zbog zlouporabe povjerenja na vašu štetu i podnošenje imovinskopravnog zahtjeva u sklopu kaznenog postupka. Prilikom vođenja parničnog postupka sud je svakako dužan ako utvrdi postojanje osnova sumnje da je počinjeno kazneno djelo dostaviti spis nadležnom DO koji će najvjerojatnije pokrenuti kazneni postupak. Sretno!

Samo na sestru i oca jer su oni nasljednici bližeg nasljednog reda

U svakom slucaju, i bez osiguravajuce kuće možete podnijeti tužbu za naknadu štete protiv štetnika.

Bez obzira što je baka vlasnica kuće nemože vas samovlasno istjerati tj. Nemože samo tako izbaciti vas i promijeniti brave. Kada bi to i napravila mogli bi podnijeti posjedovnu tužbu koju bi zasigurno dobili. Jedino ako vas hoce izbaciti može podnijeti vlasničku tužbu. Što se tiće nasljedstva sestra i svi ostali imaju pravo na nužni dio.

Za iznos veći od 10000 kn mjesecno, mora tražiti odobrenje czss. A vjerojatno je onda podizala 3 puta za redom. Takve prihode roditelji mogu koristiti za njegovo uzdržavanje, liječenje, odgoj, školovanje, obrazovanje ili podmirenje važnih potreba djeteta. Koliko mogu zakljuciti taj novac nije korišten u tu svrhu. Znači možete podnijeti tužbu a spor ćete dobiti ako dokažete da novac nije korišten u gore navedene svrhe. A ovdje se radi i o kaznenom djelu zlouporabe povjerenja. Sretno!

Onda ćete morati pravnim putem to zaustaviti

Što se tiće zlostavljanja prije 18-e, možete podnijeti kaznenu prijavu zbog povrede djetetovih prava. Budući da sad imate 18g radi se o prekršaju iz čl 4 zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Ako možete pokušajte razgovarati s majkom.

Takva prijava ako bude podnesena biti će i odbačena. To je samo jedna od niza tehnika zastrašivanja, kako bi utjerali dug, no dorh ne služi za takve stvari. Nebrinite se, u zatvor zbog duga nemožete ići. Sretno!

Kažete da ste bili pod skrbništvom oca, koliko imate godina?

Kako ste ugovorili način placanja? Tj. Kad, kako, i gdje će vam biti placeno. Ako roba i nema ugovorenu kakvoću, odgovornost postoji samo ako je stjecatelj bio savjestan, a može se pozivati na savjesnost samo ako nije znao ili nije mogao znati za nedostatke u trenutku zaključenja ugovora. Smatra se da je za one nedostatke koji su vidljivi, znao. Zbog nesavjesnosti prenositelja, može se tražiti isključenje odgovornosti, jer prenositelj tvrdi da stvar nema nedostatke iako je znao da ih ima ili je tvrdio da stvar ima određena svojstva koja nema. Vidljivost nedostataka isključuje svjesnog stjecatelja.

Još samo jedno pitanje.

Ukoliko ode od doma dali u alimentaciju ulazi i prosjek od supruga ili samo moj kao jedinog skrbnika.

Hvala...

A gdje će?

Crni hvala ti na svim odgovorima.

ovo što pričaš je utopijski. Dakle pričamo već dugo godina o svemu a rezultat je isti. Realnost je slijedeća:

Suprug će otići i ja i djeca ćemo biti na cesti. Ovaj stariji će ugnjetavati mene i njegovu braću koliko će moći. Nitko od troje djece neće imati oba roditelja. Svi ćemo biti tužni i deprimirani. Samo radi jedne osobe. Jer dijete koja ima 16 godina nije glupo da ne zna što čini ostatku obitelji bez obzira što drugi misle.

Ovo što ja pričam nije utopija, već obiteljski zakon, i vaše dužnosti, znači jednostavno rečeno nemožete udaljiti dijete od sebe. I nema boga da se taj zakon promjeni. Nemojte odmah tako reagirati s djetetom i nemati razumjevanja. Nemožete dijete udaljiti iz obitelji zbog toga što izlazi u grad, ne voli očuha, i sl.

Dali ja mogu tražiti zakonski da ode živjeti sa dedom i bakom i da mu plačam alimentaciju? Napominjem da imam još dvoje malodobne djece.

Uvijek se pita dijete da li želi živjeti s nekim, i njegovo mišljenje se uzima u obzir. Dijete treba roditeljsku pažnju, ljubav, sigurnost, toplinu. To nije rješenje, ima i puno gorih i težih situacija, pa opet ne žele i niti nemogu maknuti dijete od sebe. Nije rješenje maknuti dijete od sebe i placati mu alimentaciju, a drugu stavljati pod stakleno zvono, bez obzira na argumente da želite spasiti brak, interes djeteta i njegova dobrobit je pretežija od toga. Probajte dokuciti uzrok toga ponašanja, jer ne treba gledati posljedicno vec uzrocno. Sretno!

Sve u svemu, jako komplicirano. Nemate pravo istjerati ga jer time kršite djetetova prava. Odite u czss oni bi trebali vas savjetovati i pružiti adekvatnu pomoć. Bez obzira na ponašanje djeteta nemožete kršiti svoje dužnosti i odreči se roditeljske skrbi.

Zajednički jezik ne možemo naći. Nažalost. On je svjestan da mu zakonski ne možemo ništa i stalno provocira. Ne možete niti zamisliti kolika frustracija proizlazi iz svega. Pogotovo kada moram odgajati još i dvoje male djece koja vide da im se stariji brat ponaša tako kako se ponaša. Jedan od primjera: Sine kada ćeš doći doma, sutra ti je škola ujutro - odgovor: kada ja to budem htio.

 

I tako stalno i u svemu. Dakle opcija dogovora više ne postoji. U stvari moje pitanje je trebalo biti: gdje su prava roditelja i obaveze djeteta.

Crni hvala ti na odgovoru. Dali ti ili netko drugi zna koji su pravni putevi da se djete onemogući u samovolji!?

Nažalost dužnosti djece su samo "leges imperfectae"(norme bez sankcija), nema nikakvih sankcija u slucaju kršenja. Vi ste skrbnik djetetu i nositelj roditeljske odgovornosti, takve dužnosti nemožete se odreči(koliko god to neki htjeli), nemojte ni slučajno zatvoriti djetetu vrata i ostaviti ga na ulici, jer se izlažete kaznenom progonu. A i dečko je u pubertetu(jako osjetljiva dob), probajte se sporazumjeti, imati razumjevanja, probajte lijepo razgovarati, a ne odmah burno reagirati.

Nemate pravo zakljucati mu vrata tj. Nemožete samo tako ostaviti dijete na ulici jer možete dobiti kaznenu prijavu. Mogao bi živjeti s bakom i djedom, ali ste vi i dalje skrbnik i imate dužnosti prema djetetu, pa ste tako i dužni placati alimentaciju. Ali ipak pokušajte se razumno dogovoriti i pronaci zajednicki jezik prije pokretanja bilo kakvih postupaka

smrću osobe,neprestaju njena prava i obveze(pravno sljedništvo)

Ali, ipak postoji oboriva presumpcija da se posjed smatra samostalnim dok se ne dokaže suprotno

Ovdje nema ulaska protiv volje vec mimo volje ,,, tetka dolazi u kucu nema nikoga u kuci ona tada postaje posjednik i ostaje vlasnik.

Nepostaje, jedino što postaje je počinitelj kaznenog djela narušavanja nepovredivosti doma. I neistiniti posjednik.

A sta ako ona udje u svoju kucu sa osobnom isk,, pa ga pusti unutra i onda nakon nekog vremena ga prijavi za nasilje,,

E to je onda lažno prijavljivanje. A nasilje treba i dokazati. I još malo da pojasnim razliku između doma i vlasništva. Dom čine prostrije s kojima je pojedinac ostvario dovoljno jaku, stvarnu i trajnu (kontinuiranu) povezanost, bez obzira na to da li ih nastanjuje zakonito ili bez ovlaštenja. Ulaskom protiv volje korisnika ispunjava se bice kaznenog djela narušavanje nepovredivosti doma čl 141 KZ. Vlasnik nema jače pravo od korisnika.

samim tim što je sklopio ugovor o najmu priznata je viša vlast,u suprotnom bi svi najmoprimci protekom 10 godina podnosili tužbe i trazili priznanje prava vlasništva.

Koliko vidim vlasnik je umro, a čiju on vlast priznaje, vlast mrtvog čovjeka?

Uzmimo da nije naapravljen ugovor o najmu a ovaj nezeli da izadje.. Ako tetka ima licnu osobnu iskaznicu adresiranu na tu kucu onda ona ima pravo pristupa u tu kucu izbacujem vsarijantu sudske parnice vec na primjer ona ulazi u kucu kad on nije tu i zabranjuje mu ulaz ,,,dolazi policija ona ima i osobnu i vlasnicki list nalazi se unutar kuce a on ima mozda samo osobnu na toj adresi a mozda i nema i nalazi se izvan kuce

I specijalni dodatak. Kaznena prijava vlasniku zbog narušavanja nepovredivosti doma

Poštovana, ako žena ionako želi napustiti kuću, napravite raskid ugovora o najmu po čl. 19 st. 3 ili čl. 21 Zakona o najmu stanova, a od muškarca pismeno zahtjevajte napuštanje posjeda. Ako ne postupi po zahjevu, pozovite policiju poradi uznemiravanja posjeda i pokrenite parnicu temeljem Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, među ostalim, uređuje i zaštitu posjeda nekretnine, u slučajevima uznemiravanja ili oduzimanja posjeda. Prema odredbama toga Zakona (članak 21.) pravo na zaštitu posjeda ima onaj koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo.

To je pravo zajamčeno čak i posjedniku koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja. Dakle, i on ima pravo štititi svoj posjed, jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran.

Rok za zaštitu posjeda relativno je kratak: pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.

Pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda)

 

Sudsku zaštitu posjeda uređuje članak 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, koji propisuje da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

Sud ovu zaštitu posjeda pruža u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

Neposredni posjednik je korisnik, a vlasnici su posredni posjednici i nemogu staviti zahtjev za zaštitu svog posrednog posjeda ako bi bilo nužno raspravljati o njihovom pravnom odnosu(što je ovdje slucaj). Policija tu nemože ništa poduzeti, jedino vas može uhititi ako ih pokušate izbaciti iz stana.