Jump to content

Ruby_Danderfluff

Moderator
  • Broj objava

    7616
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  • Osvojio dana

    135

Sve što je Ruby_Danderfluff objavio

  1. http://udomiteljizadjecu.hr/korisne-informacije/uvjeti-za-obavljanje-udomiteljstva/ Vidjeli ste iz medija ranijih dana da nedostaje udomitelja za djecu, jer imamo previše djece u institucionalnoj skrbi, tako da Vam po mom mišljenju, ako ste se odredili da ćete pomoći nekom djetetu ili djeci da odrastu i da imaju nekoga svoga, preostaje da podnesete zahtjev da Vas se imenuje udomiteljem, pa ćete vidjeti što oni kažu.
  2. Osobno sam imala situaciju (doduše, obrnutu pa sam prilagala vjenčani list), treba tražiti promjenu prezimena u matičnim evidencijama fakulteta, napisat ćete zahtjev i priložiti rješenje o promjeni prezimena.
  3. Tako je, možda bi mogao tražiti neki novčani iznos na ime ulaganja u tuđe, ali ne može na ime toga ulaganja tražiti pravo udjela u vlasništvu i upis u zemljišnu knjigu kao suvlasnik.
  4. Po meni, ako je pri sklapanju ugovora bila prisebna, onda tu zbilja nema mjesta pobijanju zbog mane volje ugovorne strane. Jedinu šansu vidim u tome da je ugovor sklopljen iz nedopuštenih pobuda, odnosno da bi se zaobišlo brata u nasljeđivanju, odnosno da uzdržavanje od strane davatelja uzdržavanja nije stvarno davano. No kako pišete da je on i plaćao dom za majku i financijski joj pomagao, tu nema mjesta takvoj tvrdnji, a majka svojom imovinom može raspolagati kako god želi za života: mogla je kuću nekome darovati, iz obitelji ili izvan obitelji, mogla ju je prodati i potrošiti sav novac na sebe, što god je htjela. Majka je raspolagala kako je htjela i po mom mišljenju je to u redu.
  5. Morat ćete malo pojasniti u kojem smjeru ide Vaš upit: po meni, svatko može raspolagati svojom imovinom, odnosno svojom ušteđevinom kako želi.
  6. Čl. 102. st. 3. ZV-a: vlasnik ograde dužan je održavati svoju ogradu u dobrom stanju, ako postoji opasnost da bi nanijela štetu susjedu.
  7. Što piše u međuvlasničkom ugovoru o načinu izbora predstavnika suvlasnika?
  8. Vezano uz ovaj upit - da, prijava direktora za kazneno djelo prijevare ili nekakve zlouporabe, proširila bi krug osoba od kojih možete ishoditi povrat tog duga i na odgovornu osobu, pod uvjetom da direktor bude osuđen za kazneno djelo i bude usvojen Vaš imovinskopravni zahtjev na iznos štete (ili budete upućeni na parnicu u kojoj će parnični sud biti vezan ovim utvrđenjem kaznenog suda), tada kaznena presuda predstavlja ovršnu ispravu na temelju koje možete naplatiti svoju tražbinu direktno od direktora. Naravno, možete i poći putem parnice za proboj pravne osobnosti (proboj iz čl. 10. ZTD-a se odnosi na članove društva, odnosno osnivače, a ako je taj Vaš samo direktor, tada se koristi čl. 252. ZTD-a za odgovornost članova uprave za štetu), međutim, tu morate dokazati: a) štetnu radnju, b) štetu, c) uzročnu posljedicu između štetne radnje i štete. Npr, da je direktor prodavao apartmane ispod cijene kako bi koristio društvo da bi oštetio vjerovnike itd. Tu je dokazivanje načelno vrlo teško, jer Vi ne raspolažete kupoprodajnim ugovorima, procjenama vrijednosti nekretnine itd. Direktor načelno uopće ne odgovara za obveze društva, osim ako je došlo do proboja pravne osobnosti ili odgovornosti člana uprave za štetu prouzročenu društvu ili vjerovnicima, već društvo samo odgovara za svoje obveze. Dakle, ako ne ostvarite svoju tražbinu prema društvu prije nego što ono bude brisano, piši kući propalo što se tiče tražbine. Da, u skraćenom stečajnom postupku, odnosno radije u skraćenoj likvidaciji, kad do prestanka društva dolazi odlukom članova uprave, oni daju izjavu da društvo nema nikakvih obveza prema trećima prije brisanja, pa za tu izjavu odgovaraju na način da odgovaraju za obveze društva koje eventualno ipak postoje i to do 5 godina nakon brisanja društva, ako se ne varam. Kako iz gruntovnice proizlazi da su apartmani još u vlasništvu društva, pobijati eventualni darovni ili kupoprodajni ugovor možete tek kada oni budu prezentirani u stečajnom postupku kao temelj, odnosno osnova za izlučno pravo. Naravno, možete prijaviti sve uključene kaznenom prijavom za prouzročenje stečaja iz čl. 249. Kaznenog zakona. Osobno, ako želite učiniti sve što možete da biste naplatili svoju tražbinu, ja bih paralelno sudjelovala u stečajnom postupku, pokrenula parnične postupke i podnijela kaznene prijave (one Vas načelno vrlo malo koštaju jednom kad podnesete kaznenu prijavu, čak i ako Vas zastupa odvjetnik), u nekom vidu ćete se naplatiti.
  9. Neke banke imaju u svojim općim uvjetima i to da se korisnik odriče prava na raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti, kao i da izrijekom pristaje na sve promjene kamata i općih uvjeta pa i na to pripazite. No kad je to rečeno, valja reći da je cijeli slučaj "švicarac" ustvari nastao iz toga što su banke mijenjale uvjete na štetu korisnika na temelju svojih jednostranih odluka o kojima nisu obavještavale klijente. Zbog toga su ugovorne odredbe o promjenjivosti kamatne stope i vezanosti uz tečaj CHF, oglašene ništetnima i banke moraju klijentima vratiti sve ono što su primile na ime takvih ništetnih ugovornih odredbi. Kako biste Vi prošli u situaciji kad biste zahtijevali od banke raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti (značajno snižene kamatne stope na štednju), teško je reći, jer nisam sigurna da takve prakse kod nas ima. Ova odredba pritom nije primjenjiva na Vaš slučaj, jer ovdje biste Vi banci odgovarali za štetu zbog toga što je niste navrijeme obavijestili o tome da ćete tražiti raskid ili izmjenu ugovora zbog promjene okolnosti.
  10. Ne, komunalna naknada tereti vlasnika prostora/korisnika prostora uvijek, bez obzira na to obavlja li se u prostoru djelatnost ili ne. Kako je glasilo rješenje o komunalnoj naknadi u konkretnom slučaju, odnosno na koga su dolazile uplatnice, na vlasnika ili na korisnika?
  11. Maknut je link na Vaš Youtube kanal zbog reklamiranja, koga bude zanimalo o kakvom se sadržaju radi, može Vam se obratiti privatnom porukom. Što se tiče autorskog djela koje je starije od 70 godina, naš Zakon o autorskom i srodnim pravima u čl. 99. kaže da autorsko pravo traje za života autora i sedamdeset godina nakon njegove smrti, bez obzira kad je djelo zakonito objavljeno. Dakle, ako je to autorsko djelo public domain, tada je ekskluzivno autorsko pravo isteklo ili je neprimjenjivo, možete objaviti bez potrebe za kontaktom s autorom, ali ako znate autora, dobra je praksa da ga ipak označite u videu ako je moguće. Što se tiče autorskih djela koja su sadržana na sajtu koji spominjete, kontaktirajte autore, odnosno vlasnike sajta, te ih pitajte za dopuštenje, uz obećanje da ćete ih linkati (čini mi se da se radi o neprofitnom sajtu pa vjerojatno za to nećete morati platiti), tako ste najsigurniji da ne kršite ničija autorska prava.
  12. Tu možemo samo ponoviti upis korisnika: Pitanje je bilo može li se imovinom iz Hrvatske prisilno naplatiti tražbina Republike Austrije, odnosno nekog njihovog tijela za regres danog uzdržavanja koje je otac trebao davati. Prema hrvatskim propisima može, centar za socijalnu skrb prisilno naplaćuje iznose privremenog uzdržavanja koje je plaćao djeci umjesto oca koji nije plaćao. Stoga je razumno pretpostaviti da takav propis ima i Austrija, i moguće je vršiti prekograničnu naplatu.
  13. Po čl. 247. Stečajnog zakona, unovčenje imovine stečajnog dužnika provodi se prema pravilima ovršnog postupka za ovrhu na nekretnini. Po čl. 108. Ovršnog zakona, rješenjem o dosudi nekretnine kupcu brišu se prava i tereti na nekretnini koji prestaju njezinom prodajom.
  14. Ovdje je jedna korisnica dobila odgovor, ne znam jeste li u međuvremenu i Vi dobili sličan ili različit pa da možete podijeliti iskustvo.
  15. Ne. stečajni upravitelj nema ovlast donijeti takvu odluku, niti možete za sebe ishoditi pravo prvenstva u namirenju mimo pravila stečajnog postupka o redovima namirenja. Nakon otvaranja stečaja, neće više biti prijenosa imovine, ali je moguće da su apartmani prodani, ali da se te osobe koje su kupile nisu stigle uknjižiti, pa će te osobe u stečajnom postupku isticati svoja izlučna prava na izlučivanje te imovine iz stečajne mase i tada će stečajni upravitelj biti prisiljen predati im tu imovinu.
  16. Zabilježba spora djeluje tako da se nekretnina može darovati ili prenijeti, ali ako stranka koja je prenijela nekretninu izgubi spor, to djeluje i na onoga na koga je prenijela, dakle, i on gubi nekretninu.
  17. Ili tražiti da ga poslodavac u tom dijelu izmijeni, ili ga potpisati, a kod prve isplate plaće tražiti da se uskladi s novim zakonom o minimalnoj plaći.
  18. Tužbom za nezakonitost otkaza se poništava nezakonit otkaz, Vas se vraća na radno mjesto i poslodavac Vam je dužan isplatiti sve plaće koje Vam nije isplaćivao za vrijeme trajanja spora. Dakle, ne radi se o novčanom sporu, već o sporu radi utvrđivanja da je otkaz nezakonit i kao da ga nije bilo. Ako ga izgubite, drugoj strani ćete platiti 2.000,00 kn za njegovog odvjetnika, i 2.000,00 kn za svojega. Ako Vam je netko podmetnuo, radi se o nekom kaznenom djelu, i tada kaznenom prijavom možete prijaviti onoga na koga sumnjate da je na Vašu štetu počinio kazneno djelo. BTW, imate li dokaze, ili samo tvrdite "da se dokazi mogu pribaviti"? Postoji značajna razlika između toga, jer dokazi koje tek treba pribaviti, mogu se i uništiti, sakriti ili izmijeniti.
  19. Izmjena Zakona o trgovini, čl. 57. a, NN 32/20: "Radno vrijeme u djelatnosti trgovine u posebnim okolnostima određuje Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske." Ako se radi o vitalnim obiteljskim razlozima (skrb za brata koji je nesposoban brinuti se o sebi itd.), tada do spomenutog ograničenja neće doći. Međutim, ako idu jedan kod drugoga radi druženja, onda je po meni neopravdano, iako niti u jednoj općini ZASAD nema bolesti. Ako budu to radili, bit će ih.
  20. Pišite zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa, pošaljite ga poslodavcu preporučeno s povratnicom, jer se i protiv usmene odluke poslodavca može tražiti sudska zaštita. Ovo definitivno krši radnikovo pravo na neometano korištenje godišnjeg odmora.
  21. Onda je ta odredba protivna Zakonu o minimalnoj plaći i treba se primjenjivati zakon kod obračuna plaće.
  22. Čl. 47. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti propisuje sva ova ograničenja ustavnih prava koja spominjete, kao sigurnosne mjere zaštite pučanstva od zaraznih bolesti, koje može narediti nadležni ministar, a Zakon sadrži i točku 8. druge mjere, kao blanketnu normu (za ovo ograničenje slobode vjeroispovijesti). Zbog toga se ne slažem s Vama, jer su ova prava za slučaj nastupa izvanrednog stanja (proglašenja epidemije, što se jest dogodilo) - premise minor, upravo određena zakonom - premisom maior, a ne samom odlukom. Stoga se ne slažem s Vama, kolega. Možda se može preispitivati je li nadležna osoba (ministar, stožer) donijela odluku, odnosno još bolje, naredbu (stoji: narediti), no zakon je jasan i mislim da neće doći do nikakvog preispitivanja ustavnosti postupanja, jer je postupanje po mom mišljenju ustavno.
  23. Nažalost, iako se štošta mijenjalo, i to još uvijek vrijedi, čl. 58. Zakona o tržištu rada.
  24. Jeste li prijavljeni na puno radno vrijeme ili dio radnog vremena? Ako ste prijavljeni na npr. 6 sati, onda je to zakonito.
  25. Ne može tako, ili ste na godišnjem ili radite. Ako imate odluku o godišnjem (o kojemu ste trebali dobiti odluku poslodavca), onda nemate što raditi za vrijeme godišnjeg odmora. Ako radite, pa i od kuće, onda niste na godišnjem odmoru.
×
×
  • Napravi novi...