Jump to content

Ruby_Danderfluff

Moderator
  • Broj objava

    7616
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  • Osvojio dana

    135

Objave koje je Ruby_Danderfluff objavio


  1. http://udomiteljizadjecu.hr/korisne-informacije/uvjeti-za-obavljanje-udomiteljstva/

    Vidjeli ste iz medija ranijih dana da nedostaje udomitelja za djecu, jer imamo previše djece u institucionalnoj skrbi, tako da Vam po mom mišljenju, ako ste se odredili da ćete pomoći nekom djetetu ili djeci da odrastu i da imaju nekoga svoga, preostaje da podnesete zahtjev da Vas se imenuje udomiteljem, pa ćete vidjeti što oni kažu.


  2. Po meni, ako je pri sklapanju ugovora bila prisebna, onda tu zbilja nema mjesta pobijanju zbog mane volje ugovorne strane. Jedinu šansu vidim u tome da je ugovor sklopljen iz nedopuštenih pobuda, odnosno da bi se zaobišlo brata u nasljeđivanju, odnosno da uzdržavanje od strane davatelja uzdržavanja nije stvarno davano. No kako pišete da je on i plaćao dom za majku i financijski joj pomagao, tu nema mjesta takvoj tvrdnji, a majka svojom imovinom može raspolagati kako god želi za života: mogla je kuću nekome darovati, iz obitelji ili izvan obitelji, mogla ju je prodati i potrošiti sav novac na sebe, što god je htjela. Majka je raspolagala kako je htjela i po mom mišljenju je to u redu.


  3. , avonturier je napisao:

    Poštovana Ruby,

    Da, jasno mi je, no ima još jedan dio priče, uz dug društva prema meni ja sam nastupio kao jamac platac zadužnicom za društvo koje mi duguje. Zadužnica je data kao osiguranje naplate na ime najamnina. Zadužnicu po ugovoru je moralo dati društvo i ja kao jamac platac te nakon polaganja zadužnica pristupiti potpisivanju ugovora. Budući da ja nisam bio suglasan s nekim člancima ugovora nisam ga potpisao . Iz tog razloga je napisan novi ugovor u kojem je jamac platac direktor društva ( nisam taj). No umjesto da mi se vrati zadužnica ona je iskorištena iako na ugovoru jasno piše u čl .... jamac platac je direktor društva ................(ime i prezime) . Znači direktor društva obaveze prebacuje na mene a društvo vodi u stečaj iako isto ima imovine kojom može platiti iznos najma , a hipotetski, u međuvremenu, prodaje te apartmane, kako bi društvo postalo insolventno . Da li bi to bio proboj pravne osobnosti ili čak kazneno djelo prijevare? Ako bi to bilo tako , u stečajnom postupku vjerojatno ne bi mogao ništa ali u kaznenom bi mogao? Da li direktor odgovara solidarno nakon stečaja za obaveze društva općenito ili uz koji uvjet? Samo ako se radi o skraćenom stečajnom postupku ?

     

    LP

    Vezano uz ovaj upit - da, prijava direktora za kazneno djelo prijevare ili nekakve zlouporabe, proširila bi krug osoba od kojih možete ishoditi povrat tog duga i na odgovornu osobu, pod uvjetom da direktor bude osuđen za kazneno djelo i bude usvojen Vaš imovinskopravni zahtjev na iznos štete (ili budete upućeni na parnicu u kojoj će parnični sud biti vezan ovim utvrđenjem kaznenog suda), tada kaznena presuda predstavlja ovršnu ispravu na temelju koje možete naplatiti svoju tražbinu direktno od direktora.

    Naravno, možete i poći putem parnice za proboj pravne osobnosti (proboj iz čl. 10. ZTD-a se odnosi na članove društva, odnosno osnivače, a ako je taj Vaš samo direktor, tada se koristi čl. 252. ZTD-a za odgovornost članova uprave za štetu), međutim, tu morate dokazati: a) štetnu radnju, b) štetu, c) uzročnu posljedicu između štetne radnje i štete. Npr, da je direktor prodavao apartmane ispod cijene kako bi koristio društvo da bi oštetio vjerovnike itd. Tu je dokazivanje načelno vrlo teško, jer Vi ne raspolažete kupoprodajnim ugovorima, procjenama vrijednosti nekretnine itd.

    Direktor načelno uopće ne odgovara za obveze društva, osim ako je došlo do proboja pravne osobnosti ili odgovornosti člana uprave za štetu prouzročenu društvu ili vjerovnicima, već društvo samo odgovara za svoje obveze. Dakle, ako ne ostvarite svoju tražbinu prema društvu prije nego što ono bude brisano, piši kući propalo što se tiče tražbine. Da, u skraćenom stečajnom postupku, odnosno radije u skraćenoj likvidaciji, kad do prestanka društva dolazi odlukom članova uprave, oni daju izjavu da društvo nema nikakvih obveza prema trećima prije brisanja, pa za tu izjavu odgovaraju na način da odgovaraju za obveze društva koje eventualno ipak postoje i to do 5 godina nakon brisanja društva, ako se ne varam.

    , avonturier je napisao:

     

    Isto tako je moguće da su apartmani preneseni na nekog darovnim ugovorom ( djeca),

    u tom slučaju Paulijanska tužba ? ili bolje kaznena prijava ? Kad smo kod Paulijanske tužbe znam da nisu preneseni unatrag tri godine. Ako se nešto dogodilo onda je to unatrag godinu do dvije.

     

    LP

    Kako iz gruntovnice proizlazi da su apartmani još u vlasništvu društva, pobijati eventualni darovni ili kupoprodajni ugovor možete tek kada oni budu prezentirani u stečajnom postupku kao temelj, odnosno osnova za izlučno pravo. Naravno, možete prijaviti sve uključene kaznenom prijavom za prouzročenje stečaja iz čl. 249. Kaznenog zakona.

    Osobno, ako želite učiniti sve što možete da biste naplatili svoju tražbinu, ja bih paralelno sudjelovala u stečajnom postupku, pokrenula parnične postupke i podnijela kaznene prijave (one Vas načelno vrlo malo koštaju jednom kad podnesete kaznenu prijavu, čak i ako Vas zastupa odvjetnik), u nekom vidu ćete se naplatiti.


  4. Neke banke imaju u svojim općim uvjetima i to da se korisnik odriče prava na raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti, kao i da izrijekom pristaje na sve promjene kamata i općih uvjeta pa i na to pripazite.

    No kad je to rečeno, valja reći da je cijeli slučaj "švicarac" ustvari nastao iz toga što su banke mijenjale uvjete na štetu korisnika na temelju svojih jednostranih odluka o kojima nisu obavještavale klijente. Zbog toga su ugovorne odredbe o promjenjivosti kamatne stope i vezanosti uz tečaj CHF, oglašene ništetnima i banke moraju klijentima vratiti sve ono što su primile na ime takvih ništetnih ugovornih odredbi. 

    Kako biste Vi prošli u situaciji kad biste zahtijevali od banke raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti (značajno snižene kamatne stope na štednju), teško je reći, jer nisam sigurna da takve prakse kod nas ima. Ova odredba pritom nije primjenjiva na Vaš slučaj, jer ovdje biste Vi banci odgovarali za štetu zbog toga što je niste navrijeme obavijestili o tome da ćete tražiti raskid ili izmjenu ugovora zbog promjene okolnosti.


  5. Ne, komunalna naknada tereti vlasnika prostora/korisnika prostora uvijek, bez obzira na to obavlja li se u prostoru djelatnost ili ne. Kako je glasilo rješenje o komunalnoj naknadi u konkretnom slučaju, odnosno na koga su dolazile uplatnice, na vlasnika ili na korisnika?


  6. Maknut je link na Vaš Youtube kanal zbog reklamiranja, koga bude zanimalo o kakvom se sadržaju radi, može Vam se obratiti privatnom porukom.

    Što se tiče autorskog djela koje je starije od 70 godina, naš Zakon o autorskom i srodnim pravima u čl. 99. kaže da autorsko pravo traje za života autora i sedamdeset godina nakon njegove smrti, bez obzira kad je djelo zakonito objavljeno. Dakle, ako je to autorsko djelo public domain, tada je ekskluzivno autorsko pravo isteklo ili je neprimjenjivo, možete objaviti bez potrebe za kontaktom s autorom, ali ako znate autora, dobra je praksa da ga ipak označite u videu ako je moguće.

    Što se tiče autorskih djela koja su sadržana na sajtu koji spominjete, kontaktirajte autore, odnosno vlasnike sajta, te ih pitajte za dopuštenje, uz obećanje da ćete ih linkati (čini mi se da se radi o neprofitnom sajtu pa vjerojatno za to nećete morati platiti), tako ste najsigurniji da ne kršite ničija autorska prava.


  7. prije 19 sati , ingrid921 je napisao:

    Cisto sumnjam jer mnnoge zene u austrije ne zele upisati oca, iz razloga sto više dobiju od drzave nego od oca. 

    Tu možemo samo ponoviti upis korisnika:

    , bare je napisao:

    Ok.u austriji postoji novcana granica ispod koje se neide.ja sam ispod te granice.dobrovoljno pristajem na alimentaciju za troje djece u iznosu 90 eura za svo troje mjesecno.bivsa mi to predlaze u smislu ako ja nemogu placati placanje preuzima socijalna sluzba.ona dobiva tih 90 eura.a kao mene ce teretiti njihovo socijalno a ja sam ispod novvanog praga i onda se oni nemogu naplatiti.u medjuvremenu neproduzuju mi boravisnu dozvolu iz razloga sto nemam dovoljna primanja po njihovom zakonu.mogu li se oni naplatiti posto sam sada u hr

    Pitanje je bilo može li se imovinom iz Hrvatske prisilno naplatiti tražbina Republike Austrije, odnosno nekog njihovog tijela za regres danog uzdržavanja koje je otac trebao davati. Prema hrvatskim propisima može, centar za socijalnu skrb prisilno naplaćuje iznose privremenog uzdržavanja koje je plaćao djeci umjesto oca koji nije plaćao. Stoga je razumno pretpostaviti da takav propis ima i Austrija, i moguće je vršiti prekograničnu naplatu.


  8. Po čl. 247. Stečajnog zakona, unovčenje imovine stečajnog dužnika provodi se prema pravilima ovršnog postupka za ovrhu na nekretnini. Po čl. 108. Ovršnog zakona, rješenjem o dosudi nekretnine kupcu brišu se prava i tereti na nekretnini koji prestaju njezinom prodajom.


  9. , Jack Butler je napisao:

    Bivša supruga i ja imamo djecu koja žive s njom u drugoj županiji. Ja već nekoliko dana s ministarstvom obitelji (ne znam puno ime) i sa Stožerom komuniciram i nitko mi ne zna reći da li ja mogu otići po djecu po Planu roditeljske skrbi ili ne, da provedu vrijeme sa mnom. Djeca nisu bolesna niti zahtijevaju neku posebnu skrb, već je riječ o osobnim susretima sukladno Planu roditeljske skrbi, dakle druženju.

    Na stranu što bi bilo najbolje napraviti u ovoj situaciji za djecu u pogledu njihovog zdravlja pa da li putovati ili ne. Ali to je pitanje za moju bivšu suprugu i mene.

    Pojavilo se pitanje da li Odluka o zabrani napuštanja boravišta ograničava moje roditeljsko pravo da budem s djecom, odnosno daje li majci  pravo ne postupiti po Planu roditeljske skrbi, ili još gore da o opravdanosti mojeg putovanja prema djeci odlučuje neki refernt nekakvog stožera? Ako da, gdje je onda podloga za to u Obiteljskom zakonu kada se zna tko odlučuje o ograničenju roditeljske skrbi, a to je samo i isključivo sud i to u izvanparničnom postupku, dakle nekakav postupak pred sucem se mora provesti?

    Ovdje je jedna korisnica dobila odgovor, ne znam jeste li u međuvremenu i Vi dobili sličan ili različit pa da možete podijeliti iskustvo. 


  10. Ne. stečajni upravitelj nema ovlast donijeti takvu odluku, niti možete za sebe ishoditi pravo prvenstva u namirenju mimo pravila stečajnog postupka o redovima namirenja. Nakon otvaranja stečaja, neće više biti prijenosa imovine, ali je moguće da su apartmani prodani, ali da se te osobe koje su kupile nisu stigle uknjižiti, pa će te osobe u stečajnom postupku isticati svoja izlučna prava na izlučivanje te imovine iz stečajne mase i tada će stečajni upravitelj biti prisiljen predati im tu imovinu.


  11. Tužbom za nezakonitost otkaza se poništava nezakonit otkaz, Vas se vraća na radno mjesto i poslodavac Vam je dužan isplatiti sve plaće koje Vam nije isplaćivao za vrijeme trajanja spora. Dakle, ne radi se o novčanom sporu, već o sporu radi utvrđivanja da je otkaz nezakonit i kao da ga nije bilo. Ako ga izgubite, drugoj strani ćete platiti 2.000,00 kn za njegovog odvjetnika, i 2.000,00 kn za svojega.

    Ako Vam je netko podmetnuo, radi se o nekom kaznenom djelu, i tada kaznenom prijavom možete prijaviti onoga na koga sumnjate da je na Vašu štetu počinio kazneno djelo. BTW, imate li dokaze, ili samo tvrdite "da se dokazi mogu pribaviti"? Postoji značajna razlika između toga, jer dokazi koje tek treba pribaviti, mogu se i uništiti, sakriti ili izmijeniti.


  12. Izmjena Zakona o trgovini, čl. 57. a, NN 32/20: "Radno vrijeme u djelatnosti trgovine u posebnim okolnostima određuje Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske."

    prije 1 sat , Mister-X je napisao:

    Vas cu pitati jer znam da imate moć razmišljanja kad vas netko nešto pita ili raspravlja da ne pomislite odmah da je ta osoba antidržavni element i da brišete postove kao neki....Da li po tom zakonu možete ograničiti osobi koja je zdrava da ode kod npr brata koji je također zdrav ako se nalazi u drugoj opčini ,pa makar ni u jednoj nema bolesti?

    Ako se radi o vitalnim obiteljskim razlozima (skrb za brata koji je nesposoban brinuti se o sebi itd.), tada do spomenutog ograničenja neće doći. Međutim, ako idu jedan kod drugoga radi druženja, onda je po meni neopravdano, iako niti u jednoj općini ZASAD nema bolesti. Ako budu to radili, bit će ih.


  13. Pišite zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa, pošaljite ga poslodavcu preporučeno s povratnicom, jer se i protiv usmene odluke poslodavca može tražiti sudska zaštita. Ovo definitivno krši radnikovo pravo na neometano korištenje godišnjeg odmora.


  14. Prije 35 minuta, Jack Butler je napisao:

    Pravo kretanja, kao i neko drugo ustavno pravo nije unaprijed ograničeno nekim Zakonom jer se onda gubi smisao ostvarivanja tog prava  kao i smisao ovlasti Sabora da odlučuje  o ograničenju kada se pojavi potreba za ograničenjem kretanja. U tom bi slučaju onda odlučivala izvršna vlast o ustavnim pravima. Čak i da je Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti izglasan dvotrećinskom većinom to ne znači da su ustavna prava dana pod nekim uvjetom. Ustavna prava nisu dana s rezervom ili s figom u džepu ili s nekom "osiguračem" u nekom zakonu. Ona se ostvaruju dok ih Sabor zakonom ne ograniči.

    Da je shvaćanje pogrešno govori i slijedeće: Odlukama Stožera, a mislim da ih ima više od 10, ograničeno je pravo na okupljanje (zabrana više osoba na jednom mjestu i kulturnih i sportskih događanja), pravo na slobodu vjeroispovijed (zabrana održavanja misa), pravo na rad (zatvaranje trgovina i ograničenje radnog vremena trgovina), poduzetnička sloboda (zatvaranje trgovina, ograničenje radnog vremena). Koji to zakoni u sebi unaprijed sadrže ovlast njihova ukidanja, posebno prava na okupljanje i slobodu vjeroispovijedi da bi izvršna vlast iste mogla ograničiti ako se pojavi potreba?

    Čl. 47. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti propisuje sva ova ograničenja ustavnih prava koja spominjete, kao sigurnosne mjere zaštite pučanstva od zaraznih bolesti, koje može narediti nadležni ministar, a Zakon sadrži i točku 8. druge mjere, kao blanketnu normu (za ovo ograničenje slobode vjeroispovijesti). Zbog toga se ne slažem s Vama, jer su ova prava za slučaj nastupa izvanrednog stanja (proglašenja epidemije, što se jest dogodilo) - premise minor, upravo određena zakonom - premisom maior, a ne samom odlukom. Stoga se ne slažem s Vama, kolega. Možda se može preispitivati je li nadležna osoba (ministar, stožer) donijela odluku, odnosno još bolje, naredbu (stoji: narediti), no zakon je jasan i mislim da neće doći do nikakvog preispitivanja ustavnosti postupanja, jer je postupanje po mom mišljenju ustavno.


  15. Ne može tako, ili ste na godišnjem ili radite. Ako imate odluku o godišnjem (o kojemu ste trebali dobiti odluku poslodavca), onda nemate što raditi za vrijeme godišnjeg odmora. Ako radite, pa i od kuće, onda niste na godišnjem odmoru.

×
×
  • Napravi novi...