Ruby_Danderfluff

I još neka druga problemska pitanja iz newslettera Osiguranje.hr: ovdje kao i ovdje

Oprez Stoga budite na oprezu i inzistirajte na policijskom očevidu!

Evo, da javim da je i kod mene problem otklonjen i da mogu pristupati popisima tema, tako da sada sve radi.

Pridružujem se G-manu, svakako angažirajte pravnu pomoć, jer ovo što Vam se stavlja na teret ne kreće se u smjeru koji se doima bezazlenim po Vas. Kakvim sadržajem prijetnje ste mu navodno prijetili, što ste mu rekli?

Konkretno, on bi kao odgovorna osoba u pravnoj osobi bio okrivljen za prijevaru na način da je sklopio ugovor s Vama i držeći Vas u zabludi, iako je zbog blokade računa znao da neće moći platiti i nije imao namjeru platiti (odnosno, ušao je u poslovni odnos s Vama imajući prijevarnu namjeru). Tako je, ako bude osuđujuća presuda, on će u presudi biti proglašen krivim, bit će mu izrečena kazna (zatvorska, uvjetna, što li), i u daljnjem tekstu izreke presude će biti rečeno (ako je visina Vašeg zahtjeva nesporna) da je dužan Vama platiti iznos iz računa, ili ako se sud neće upuštati u utvrđivanje, tada će Vas uputiti da za navedeno pokrenete parnicu. Ako Vam kazneni sud dosudi imovinskopravni zahtjev, tada ta presuda predstavlja ovršnu ispravu na temelju koje se možete naplaćivati na imovini direktora, a ako ne i uputi Vas u parnicu, tada također imate osnov da u parnici tražite isplatu direktno od direktora, a ne od društva, ako ono bude eventualno brisano ili u stečaju. Što se tiče postojeće imovine, ovisi koliko je dužan banci, ona će direktno preuzeti hotel i imovine za namirenje u stečaju neće više biti, ali to ovisi o igri brojki. Tko je upisan kao vlasnik? U teretovnici, radi osiguranja koje svote je upisana hipoteka?

Aha, tu sam propustila činjenicu: dakle, hotel, ako je u vlasništvu pravne osobe, sigurno je vrijedna imovina (ali je pitanje nije li možda pod hipotekom razlučnog vjerovnika - ako imate volje, pročačkajte po Geoportalu, vidite na kojoj se čestici nalazi, pa idite u e-zemljišne knjige vidjeti tko je vlasnik te čestice i postoji li hipoteka banke), pa možda i postoji mogućnost da će neki veći vjerovnik predujmiti za otvaranje stečajnog postupka. Što se tiče kaznene prijave, možete odmah u njoj postaviti imovinskopravni zahtjev i dokazati ga računom.

Ne stignete to napraviti, jer to rješenje o otvaranju i zatvaranju stečajnog postupka doslovce tako glasi: otvara se i zatvara stečajni postupak, imenuje se i razrješuje stečajni upravitelj, društvo se po pravomoćnosti rješenja briše iz sudskog registra. No ako će Vam biti lakše, možete poslati, no stečajni upravitelj nema ovlasti ništa postupiti po Vašem računu. Vjerovnici obično ne pokreću stečajne postupke jer im je to skupo, a naplata neizvjesna. Bez nekakve insajderske informacije da postoji imovina, moja je procjena da otpišete to potraživanje kao nenaplativo što se tiče pravne osobe, ili da poslušate moj savjet iz 2. posta i podnesete kaznenu prijavu protiv direktora, jer ako kazneni postupak bude proveden, proširit ćete mogućnost naplate i na fizičku osobu-direktora, neovisno o tome što će pravna osoba eventualno biti brisana. Treće opcije ne vidim da ima.

Ugovor su sklopile pravna osoba-prodavatelj, i fizička osoba-kupac, time da je pravna služba pravne osobe sročila tekst ugovora, pa se može reći da se radi o "profesionalnom" ugovoru. Hvala na ovom savjetu - ako žalba ne bude uvažena, uvijek ostaje mogućnost upravnog spora u kojemu se ovo može isticati

U slučajevima o kojima sam čitala nije bilo trajnog, već privremenog oduzimanja licenci, ali ipak... možda bi to zaista također trebalo podvesti pod zabranu višestrukog kažnjavanja - ti su liječnici već kažnjeni u kaznenom postupku, i to novčano, radom za opće dobro na slobodi i oduzimanjem imovinske koristi stečene kaznenim djelom; suspenzija od obavljanja djelatnosti, pa i na nekoliko mjeseci, jest još dodatni udar na njihovu egzistenciju i posljedično dodatni razlog za prestanak rada u RH i selidbu u drugu državu. A ostavljen je dojam da se ta praksa ionako nastavila, samo sada od strane drugih farmaceutskih kompanija (štoviše, koliko razumijem, uvjet za obnovu licence jest i sudjelovanje na simpozijima, što opet liječnicima financiraju farmaceutske kompanije, ali je takva praksa blagoslovljena i ne kažnjava se). Ponovno, ne branim te liječnike, ali neujednačenost prakse i kažnjavanje "za primjer" nas sve mora brinuti.

Primjenjuje li se na ove radnike radnopravno zakonodavstvo koje se odnosi na državne službenike ili službenike u lokalnoj i regionalnoj samoupravi? Znam da se kolegica koja je radila u sličnom okruženju borila protiv toga davanjem pisanih naloga za obavljanje svake pojedine radnje, s posljedicom da je oglušivanje na direktni pisani nalog laka povreda radne dužnosti. Međutim, osim što ne znam odnosi li se to na Vaše okruženje, to je istovremeno i put u ludilo. Moj konačni savjet je da završite tu poslovnu suradnju što prije. Sav neposluh dokumentirajte, nikad se ne zna kad će doći maca na vratanca.

Ako smijem pomalo offtopic komentirati kao vanjski promatrač, i meni se čini da je u posljednjih nekoliko godina (od početka mandata novog vodstva HLK) uprava HLK počela svoje članove smatrati svojim najvećim neprijateljima, ja pratim ovu priču: LINK (naime, priča prethodnog vodstva je bila da se neće provoditi postupci suspenzija liječnika zbog afere Hipokrat, dok je ovo vodstvo potpuno promijenilo ploču). Da se razumijemo, ne opravdavam liječnike obiteljske medicine koji su priznali primanje mita, ali mnogi su priznali primanje mita i sporazumjeli se o krivnji i sankciji upravo zato što su im iz HLK stizale garancije da će i nadalje moći obavljati svoj posao.

Vjerovnici koji predlože otvaranje stečajnog postupka dužni su i platiti troškove otvaranja stečajnog postupka u iznosu od 20.000,00 kn (10.000,00 kn na prijedlog i 10.000,00 na rješenje stečajnog suda), pa vi vidite isplati li Vam se to platiti državi - ima li šanse da ćete se naplatiti? Ima li to društvo imovine - nekretnina, pokretnina ili čak naplativih potraživanja koja nisu opterećena založnim pravom, tj. razlučnim pravom banaka?

Poštovani felixx, jeste li čuli u praksi za ovakav slučaj, zanimalo bi me zbog jednog vlastitog slučaja (doista je u mom predmetu došlo konačno rješenje nakon više od dvije godine, ali sam ulagala žalbu iz razloga što nije bilo nikakvog opravdanja za takvo odugovlačenje, jer nisu radili niti procjenu, niti dugotrajniji dokazni postupak niti išta slično, a povećanje porezne obveze su utvrdili uspoređujući cijenu sa "sličnom" nekretninom, koja je prodana za trećinu veću cijenu, dok je po površini bila 2,5 puta veća). Ishod, dakako, još nije poznat, ali ne gajim prevelike nade u drugostupanjsko porezno tijelo.

Postoji li kupoprodajni ugovor za tu parcelu (od bake prema roditeljima?) Postoje li nesrodni i nepristrani svjedoci koji bi mogli potvrditi da ste uživali mirni, samostalni i pošteni posjed kroz 30 godina?

Slažem se, nategnuto.

S posljednjim se slažem, narušeni ugled jest povreda prava osobnosti za koju Zakon o obveznim odnosima predviđa naknadu neimovinske štete, ali s druge strane, nije se radilo o štetnoj radnji, već o zakonom reguliranom postupku kaznenog progona radi osnovane sumnje da je netko počinio kazneno djelo. Ako je DORH postupao u dobroj vjeri da su zaista postojale okolnosti koje su upućivale na postojanje osnovane sumnje, onda se tu ne radi o štetnoj radnji koja je prouzročila štetu. Osim toga, narušenu reputaciju je teško kvantificirati. Međutim, ako je bilo nekih spornih pitanja u postupanju DORH-a, onda tu možda ima nešto, ali teško je reći bez uvida u stanje stvari.

Također, skeptična sam...

U novom Zakonu o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora više nema te odredbe o prešutnom obnavljanju ugovora (ili sam je ja propustila uočiti), ali je ostala odredba o tome da je ugovor sklopljen bez propisane forme ništetan (čl. 4. st. 4. ZZKPP), tako da sad uviđam da se radi o praksi po starom zakonu.

I dakako, u predmetu kojega citirate, što se događa s iznosom nesporno plaćenih zakupnina koje je zakupoprimac podmirio? Je li ih zakupodavac dužan vratiti po pravilima stečenoga bez osnove?

Moram priznati da mi je ova praksa dosad bila nepoznata, mislite li da se isto može primijeniti i na Zakon o najmu stanova kod kojega slično glasi čl. 25. (razlika je što se taj ugovor smatra prešutno sklopljenim za isto vrijeme trajanja, a ne na neodređeno vrijeme) i na Zakon o radu? Smatrate li da je razlika u tome što kod zakupa nedostatak forme izaziva ništetnost, a kod najma i rada to nije slučaj?

U kojem smislu tvrdi da će tražiti "zajedničko skrbništvo"? Kako on to zamišlja? Kod nas je regulirano da je roditeljska skrb uvijek zajednička (osim ako jednom roditelju nije u cijelosti oduzeta roditeljska skrb pa se on nema pravo smatrati više roditeljem, da se laički izrazim), ali dijete mora živjeti s jednim roditeljem, a s drugim ostvarivati susrete i druženja (odnosno osobne odnose) u nekim kraćim terminima.

Doduše, jedno pitanje - nije moguće pristupiti popisu tema u svim PF, jedino je moguće pratiti zadnju temu na koju je netko odgovarao?

Samo dodatak - postoji odgovornost poslodavca prema čl. 201. Ovršnog zakona, ako je propustio obuhvatiti i isplatiti neke obroke sukladno rješenju o ovrsi - dakle, umjesto od ovršenika, sada će ovrhovoditelj tražiti da poslodavac snosi obvezu iz rješenja o ovrsi. Treba biti oprezan, sudovi su donosili ovakva rješenja o ovrsi protiv poslodavaca.

Teško je detaljnije reći bez uvida u spis odnosno bez ulaska u glavu suca. Moja je, već ranije navedena pretpostavka, da se sudac time štiti da osigura sva procesna prava druge strane unatoč tome što je ona nedostupna. Za Vas to ništa faktično ne znači.

Zanimljivo pitanje, ne znam niti tko bi mogao provesti ovakvo vještačenje - Zavod za javno zdravstvo, vještak epidemiolog...? Ja bih ovdje prvo išla kaznenom prijavom protiv najmodavca, imate tu kazneno djelo širenja i prenošenja zarazne bolesti iz čl. 180. Kaznenog zakona (iako se to više odnosi na zarazu trihinelom, salmonelom, spolnim bolestima ili slanjem antraksa u koverti, ovo je zaista ekstreman slučaj). Mislim da tu kazneno djelo dovođenja u opasnost općeopasnom radnjom ili sredstvom iz čl. 215. Kaznenog zakona ne bi dolazilo u obzir. Također, tu dolazi u obzir primjena Zakona o zaštiti pučanstva o zaraznih bolesti (NN 79/2007), gdje su na kraju propisane prekršajne kazne i gdje se svrab kao bolest i poimence spominje, ali je veliko pitanje je li Vaš stanodavac znao ili mogao znati za postojanje svraba i je li podložan kažnjavanju zbog toga. U svakom slučaju, tada će Vam institucije odraditi sav posao i utvrditi postoji li odgovornost stanodavca - ako ona postoji, tada možete i Vi pristupiti na temelju toga tužbi za naknadu štete protiv stanodavca. Tim putem bih ja išla.