Ruby_Danderfluff

Tumačenje da je objava takvih snimaka zabranjena je ipak teško pretjerivanje, a pogotovo da se baš svaki snimak smatra obuhvačenim zakonom o zaštiti osobnih podataka. Slučajni snimak bilo koje osobe u javnom prostoru nije osobni podatak. Osobni podatak je tek kad se za neku snimljenu osobu njen snimak poveže sa drugim njenim podatcima, ili kad bi se recimo neku osobu sustavno pratilo i nadziralo njeno kretanje. Osoba snimljena u javnosti koja je 'ušla u kadar' nema pravo na zaštitu privatnosti, osim ako se radi o djeci. U takvim slučajvima, dovoljno je da se 'zamagli' lice djeteta, ili recimo registarska tablica automobila. Druga je stvar ako se neku osobu intervijuira ili s njom postoji neka interakcija. Takva osoba bi mogla tužiti za klevetu ili sramoćenje. Ali opet, mišljenja sam da bi takva tužba imala smisla samo u slučaju da je snimak tako modificiran da neistinito prikazuje stvarni događaj.
Doslovna primjena načela da se ništa snimljeno ne smije objaviti dovela bi do zabrane rada emisija TV vijesti. 
 
Da ovo malo objasnimo.
Situacija prva. Ja snimam na cesti interviju sa nekim, a u backgroundu Mister-X zagrli i poljubi neku ženu. Ja to objavim na jubitu, ili to objavi TV. 
Situacija druga. Ja pratim Mister-X-a i uhvatim ga da u istoj situaciji, i objavim da sam dana toga i toga u toliko sati na tom mjestu snimio da se grli i ljubi s nekom ženom koja mu nije supruga.
Situacija treća. Ja snimim istu stvar, ali komentiran da se rade o Mister-X-u i da se on sreo s ljubavnicom, iako znam da se dotični sreo sa starom školskom koegicom na 25-godišnjici mature. 
U prvom slučaju, niti jedan sud neće prihvatiti da sam povrijedio neko pravo Mister-x-a, jer niti sam njega snimao nego intervju, a svaka osoba odgovara za svoje ponašanje u javnosti. Mister-X će svojoj suprugi morati objasniti tko je ta žena. U situaciji trećoj radi se o smišljenom sramoćenju i kleveti, i tu bi mister-X dobio tužbu.
U situaciji drugoj stvari postaju pomalo mutne. I vjerojatno bi ishod tužbe više ovisio o tome radi li se o nekoj javnoj osobi, i o tome je li to stvarno ljubavnica ili tek stara poznanica.

Poštovana gospođo  Ruby_Danderfluff,
Vaša je objava točna,a ja ću je samo malo nadopuniti.
Odredbom članka 16.stavkom1.točkom 9.Zakona o sudskim pristojbama propisano je da su od plaćanja pristojbi oslobođeni korisnici socijalne skrbi koji primaju pomoć za uzdržavanje.
Takve osobe mogu koristiti  različite blagodati "siromaškog prava",a u ovom slućaju bi gospođa trebala predati molbu za imenovanje pomoćnika za zastupanje bez prava na nagradu Hrvatskoj odvjetničkoj komori :
Besplatna pravna pomoć
i Gradskom uredu za opću upravu :OVDJE
Želim Vam odlično zdravlje!

Ako ni dijete ni majka ne zele vidjanje,nitko ih na to ne moze natjerati,odrzavanje osobnih odnosa treba biti pravo,a ne obveza.Postoje sankcije(pa i kaznene) za nepostovanje odluka donesenih radi dobrobiti djeteta,ali ako nijedna od tri ukljucene strane ne zele provedbu istih,nema interesa za implementacijom tih sankcija.

Darujte sve nekretnine djetetu, a u ugovor o darovanju unesite namet kao teret koji će biti upisan u gruntovnici, kao zabranu otuđenja do određene dobi ili pod određenim uvjetom. Bit će malo muka provesti to u gruntovnici i moram priznati da takav ugovor o darovanju nikad nisam vidjela u stvarnosti, ali ZOO ga dopušta (darovanje s nametom), pa mislim da vrijedi pokušati.

Dakle, očitujte se kako sam Vam rekla u ranijem postu: da ste i Vi i ovršni sud koji je provodio ovršni postupak postupali s povjerenjem u zemljišne knjige (načelo povjerenja u zemljišne knjige je u čl. 122. Zakona o vlasništvu. Pravo vlasništva je stečeno kad je upisano u zemljišnu knjigu.
Dovršetak ovršnog postupka je po čl. 73. Ovršnog zakona provedbom one radnje kojom se ovrha dovršava (o čemu će sud donijeti deklarativno rješenje). Kod ovrhe na nekretnini zadnja ovršna radnja je namirenje ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom (odnosno po mom mišljenju, pravomoćnošću rješenja o raspoređivanju kupovnine). Je li u Vašem slučaju doneseno rješenje koje glasi nešto: "Ovrha je dovršena."? Ako jest, onda i to istaknite i tražite da se njihova žalba/prigovor odbaci jer nije podnesen do dovršetka ovršnog postupka, kako traži Ovršni zakon.
Također, istaknite nevaljanost i nevjerodostojnost darovnog ugovora, kao i činjenicu da je ovršenik imao priliku bilo kada u tijeku ovršnog postupka o kojem je bio obaviješten, predati taj darovni ugovor i istaknuti pravo treće osobe na nekretninu. Kako to nije učinio u vremenu kad je trebao, ova predaja darovnog ugovora koji može, ali i ne mora biti vjerodostojan, zapravo je pokušaj odugovlačenja i sprječavanja naplate, zbog čega on u pravnom prometu ne postupa po načelu savjesnosti i poštenja iz Zakona o obveznim odnosima, a postavlja se i pitanje je li nesavjesno propustio uknjižbu da bi onemogućio naplatu. 
Nadam se da ovo pomaže.

Savjetujem Va da angažirate odvjetnika koji poznaje radno pravo i da ne čekate dugo jer su rokovi u radnim sporovima kratki. Inspekcija rada neće učiniti ništa da zaštiti Vaša prava, njihova je uloga da utvrđuju i kažnjavaju nepravilnosti, na Vama je da se pobrinete za svoja prava, a imate pravo i na godišnje odmore, i na otpremninu, i da se utvrdi Vaša uloga u manjkovima na inventuri.

Dakle, očitujte se kako sam Vam rekla u ranijem postu: da ste i Vi i ovršni sud koji je provodio ovršni postupak postupali s povjerenjem u zemljišne knjige (načelo povjerenja u zemljišne knjige je u čl. 122. Zakona o vlasništvu. Pravo vlasništva je stečeno kad je upisano u zemljišnu knjigu.
Dovršetak ovršnog postupka je po čl. 73. Ovršnog zakona provedbom one radnje kojom se ovrha dovršava (o čemu će sud donijeti deklarativno rješenje). Kod ovrhe na nekretnini zadnja ovršna radnja je namirenje ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom (odnosno po mom mišljenju, pravomoćnošću rješenja o raspoređivanju kupovnine). Je li u Vašem slučaju doneseno rješenje koje glasi nešto: "Ovrha je dovršena."? Ako jest, onda i to istaknite i tražite da se njihova žalba/prigovor odbaci jer nije podnesen do dovršetka ovršnog postupka, kako traži Ovršni zakon.
Također, istaknite nevaljanost i nevjerodostojnost darovnog ugovora, kao i činjenicu da je ovršenik imao priliku bilo kada u tijeku ovršnog postupka o kojem je bio obaviješten, predati taj darovni ugovor i istaknuti pravo treće osobe na nekretninu. Kako to nije učinio u vremenu kad je trebao, ova predaja darovnog ugovora koji može, ali i ne mora biti vjerodostojan, zapravo je pokušaj odugovlačenja i sprječavanja naplate, zbog čega on u pravnom prometu ne postupa po načelu savjesnosti i poštenja iz Zakona o obveznim odnosima, a postavlja se i pitanje je li nesavjesno propustio uknjižbu da bi onemogućio naplatu. 
Nadam se da ovo pomaže.

Ako se objekat može fizički podijeliti tako da svaki zasebni dio može predstavljati samostalnu uporabnu jedinicu,onda nevidim zapreku fizičkoj diobi.
Naime,  odredbama čl.50.  st.2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima određeno je da će sud djeljive stvari podijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Međutim, ako geometrijska dioba nekretnine nije moguća bez da se znatno umanji njezina vrijednost, sud će odrediti civilnu diobu nekretnine odnosno odlučiti da se nekretnina proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeli suvlasnicima razmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima. Odluku o civilnoj diobi sud donosi nakon dobivenog negativnog nalaza i mišljenja sudskog vještaka građevinske struke o mogućnosti geometrijske diobe nekretnine. 

Poštovani,
Prijedlog za povezivanje KPU i glavne knjige pokreće upravitelj zgrade (v. članak 2. st.1. Pravilnika o povezivanju), ali to može pokrenuti i bilo koji suvlasnik nekretnine tj. bilo koji stanar (v. st. 3 istog članka). U Vašem slučaju to je obveza pokretnuti s obzirom da u zgradi ima neupisanih stanova tj. stana koji nije upisan ni u KPU niti u drugu evidenciju. Nužni prilozi uz prijedlog navedeni su Vam u članku 3. Pravilnika. U svakom slučaju obveza je upravitelja da izradi tablicu tj. potvrdu o posebnim dijelovima. Ona može izgledati ovako: http://prntscr.com/ietqnv
Jasno mi je da niste uspjeli položiti ugovore za taj stan, jer treba ispuniti pretpostavke za polaganje ugovora, koje su strogo formalne prirode i na koje zk odjeli jako paze. No to nije bitno.
Navod upravitelja "da postoji nekakv prostor" je apsolutno neprihvatljiva. Taj "nekakav prostor" plaća pričuvu, što znači da je SUC inače ne bi bio u obvezi istu plaćati. Stoga neka se uozbilje i izrade tablicu kako netom izneseno u kojoj će biti naveden i taj prenamjenjeni stan.
Međuvlasnički ugovor je obavezan prilog uz elaborat etažiranja. U istome se ne reguliraju samo manje stvari, već točno određuju koji su zajednički dijelovi zgrade, a koji su samostalni i pripadaju u samovlasništvo pojedinih stanara. U istome su i navedeni svi SUC-evi s točnim opisom, te tabularna izjava da se suvlasnici zgrade međusobno ovlašćuju da ishode upis etažiranja u zemljišnu knjigu za stanove navedene u tom ugovoru, s točno određenim suvlasničkom omjerima glede cijele nekretnine. Opis stanova u ugovoru mora biti identičan opisu s Potvrde ureda državne uprave županije, odnosno nadležnog ureda Grada Zagreba. Znači to je malo detaljniji i specijalniji ugovor od klasičnog međuvaslničkog kojeg upravitelji daju suvlasnicima na potpis. Upravo se njime uspostavlja etažno vlasništvo s određenim omerima. Zato svi potpisi na ugovoru moraju biti ovjereni kod javnog bilježnika.
Eto nadam se da sam Vam dovoljno pojasnio.
Lp.

Poštovani,
Pa to je odlično! Mnogo toga je pokrenuto, a s obzirom da postupak povezivanja KPU i glavne knjige nije još proveden, Vaš se problem bez većih filozofija može riješiti upravo u tom postupku.
No do dana održavanja ročišta u tom postupku morate odraditi više stvari, odnosno dovršiti ovo što je u tijeku. Prvenstveno tu legalizaciju prostora koju je pokrenuo stanar i etažiranje zgrade.
Mišljenja sam da se njegov stan može odmah staviti u etažni elaborat kao samostalna uporabna cjelina (SUC), a pitanje legalizacije ako ne bude gotovo do trenutka potvrde etažnog elaborata, može se riješiti i naknadno. Nije mi baš jasno što se traži legalizacijom, ali neka bude, kad je već pokrenuto, nije na odmet.
S obzirom da je stanar otkupio od svih ostalih stanara taj zajednički dio, upravitelj je dužan i njegov stan staviti u tablicu iz članka 5. Pravilnika o povezivanju (NN 121/13).
Time je glavni dio posla obavljen.
U prijedlogu za povezivanje obrazloži se situacija s tim stanom, prilože se preslike ugovora, legalizacija, te se predloži upis tog dijela kao zasebne etaže. I to je to. Sud će svakako sve te isprave cijeniti i dopustiti upis tog stana na predloženi način.
Prijedlogu za povezivanje se prilaže još i etažni elaborat, potvrda o SUC-ima i međuvlasnički ugovor.
I sve se to rješava u postupku povezivanja. Ostalim rokovima i zakonima se uopće ne morate zamarati.
Kakvo je katastarsko stanje zgrade? Da li iz zemljišne knjige proizlazi da je zgrada sagrađena na jednoj čestici ili na više njih? Ako je zgrada na više čestica biti će potreban i geodetski elaborat s prijavnim listom za zemljišnu knjigu. Ako je na jednoj čestici onda ništa ne treba, eventualno predložiti usklađenje naziva kulture osnovom članka 16. st.1. Pravilnika o povezivanju npr. ako pište pašnjak, a u katastru piše zgrada, tada se predloži usklađenje s katastarskim operatom i upis naziva zgrada.
Evo nadam se da sam Vam barem malo pomogao.
Lp.

Poštovani,
Sve stoji što su napisali drugi korisnici.
No u Vašoj situaciji ljudi su pribjegavali daljnjim načinima stjecanja: ili osnovali trgovačko društvo u RH pa je društvo postalo vlasnik tog zemljišta/dijela zemljišta ili pak upisivali osobnu služnost prava doživotnog korištenja predmetnih nekretnina u Vašu korist.
U svakom slučaju bilo bi poželjno da Vam stričevi to oporučno ostave u nasljedstvo.
Evo nadam se da sam Vam još malo pomogao.
Lp.

Mišljenje koje je ispravno.

Što će reči da svakog vjerovnika preminule osobe koji potražuje određeni dug od vas,odbijete sa njegovim zahtjevom ,ističući citirani tekst koji je napisao Virtalni.

Zastara prava zahtijevati ostavinu;
 
Članak 138.Zakona o nasljeđivanju
 
(1) Pravo zahtijevati ostavinu kao nasljednik ostavitelja prema poštenom posjedniku koji također tvrdi da na nju ima pravo kao nasljednik zastarijeva za godinu dana od kada je nasljednik saznao za svoje pravo i za posjednika ostavine, a najkasnije za deset godina računajući za zakonskog nasljednika od smrti ostaviteljeve, a za oporučnog nasljednika od proglašenja oporuke.
 
(2) Prema nepoštenu posjedniku ovo pravo zastarijeva za dvadeset godina.

Samo tužbom možete riješiti,no pri tome vodite računa o subjektivnom roku…
-zastarijeva za godinu dana od kada je nasljednik saznao za svoje pravo i za posjednika ostavine
 

nemože nakon toliko godina nisam znala za darovanje.
sa darovanjem se složila dok je koristila socijalnu pomoć.
bili su suvlasnici kuće 1/2 I 1/2. darovni ugovor je potpisao otac ali i ona. otac je darovo svoju 1/2 a ona svoju 1/2 kuće. nemože više tražiti povrat dara.  
obvezno se očituj na tužbu i pristupi raspravi. koristi uslugu odvjetnika. 

Prema napisanome bi se radilo o pobijanju ugovora radi ograničene poslovne sposobnosti, no za takovo pobijanje je prošao rok od 3 godine od skalpanja ugovora.
Eventualno su mogli ići na ništetnost poradi mane poput poslovne nesposobnosti, no za to bi trebalo vidjeti postoji li kakova dokumentacija o tome liječenju i što u njoj piše, te nesporazuma prilikom izjave volja. Za ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti i na nju se može pozvati svaka zainteresirana strana. Pravo na isticanje ništavosti ne zastarjeva.
U svakom slučaju, pomoć odvjetnika bi bila vrlo oportuna jer se bojim da bi sami poradi ne snalaženja u pravnim odnosima mogli izgubiti parnicu. I svakako bi ta osoba imala bolji uvid u sve. Ionako bi ste s uspjehom u parnici imali pravo na nadoknadu troškova od druge strane.

U svakom slučaju budite u tijeku i pratite što se sa tom tvrtkom događa. Nije rijetkost da se tvrtka koja vuče dugove i dubioze pusti u stečaj, a 'biznismen' otvori drugu tvrtku na pajdaša i nastavi poslovanje. Na kraju vi dobijete spor, ali se nemate otkud naplatiti.

Laik sam, al mislim da bi bilo jako dobro da za života napravite DNK test za utvrđivanje očinstva, danas je bar to lako, za 2.5oo kn i caa. 15 dana imate test u rukama. 
Ili ako ste zaista 100 % sigurni pokrenite parnicu. Olakšat ćete puno svom djetetu i svima koji ostanu nakon Vas.

Drot 13 vam je dao link na novi sada važeći KZ, koji u čl. 143. i 144. razdvaja audio i video snimanje.
Glede tumačenja ovog što ističete, tu se lome koplja. Neki tumače ( i ja) da je sam smisao tog stavka da je građaninu dozvoljeno (ili bar nije kažnjivo u smislu kako to definira KZ) snimati svaki razgovor u kojem osoba koja snima osobno sudjeluje. Svako drugačije tumačenje zapravo nema smisla.
Međutim, kako su neki, a posebice Mario SB istaknuli, takav snimak neće nužno biti prihvaćen kao dokaz. Bez obzira kako je snimljen. Jer se sud povodi načelom da je zaštita privatnosti jako važna.
Međutim, ako bi na snimci bio dokaz teških prijetnji, ucjena ili drugih kaznenih djela, onda je vjerojatnije da bi takav snimak bio prihvatljiv. Opet, takav snimak bi za takvu svrhu trebao biti de facto objavljen u javnosti (mediji, internet) , što opet za sobom povlači mogućnost tužbi za klevetu, sramoćenje i sl.
Dakle ...
Ako se već upuštate u prikriveno snimanje, ne zalijećite se olako sa snimljenim materijalom. Ako se na snimku nalaze dokazi da vam je netko teško prijetio radnjama koje prekoračuju njihove ovlasti, onda se možete pravdati da je obznanjivanje takvog kršenja zakona i vaših prava važnije od zaštite privatnosti snimane osobe.

Pogledaj malo čl. 143. i čl. 144. Kaznenog zakona. Nema puno sudske prakse, ali ono što ima ti nejde u prilog, pogotovo kada se radi o objavljivanju.
Smatram da će takvim postupkom biti više štete nego koristi (ne samo u smislu eventualnog kaznenog djela), ali eto, sam biraš kako ćeš postupiti.

Nije nikad bilo drugačije, a Željac je sve objasnio.
Razumijem ono što si prije napisao, ali isto tako ti moraš razumjeti njih. Takve situacije često završe loše baš zbog samoispunjujućeg proročanstva - ti očekuješ bahaćenje, to se vidi iz tvog nastupa koji bude protumačen kao bahat i oni se postave sukladno tome, bahato. Odazovi se, budi otvoren za sve, a ako ne budeš zadovoljan, nisi dužan ništa iskazivati - sam biraš što ćeš i kako reći. Uvijek se stigne zakomplicirati...

Poštovani, ako snimate razgovor, dužni ste drugu stranu na to upozoriti, vjerojatno je na to mislio poštovani drot, ako ne upozorite da se razgovor snima, snimka Vam ne predstavlja nikakav dokaz, ali i u službenim prostorijama, naravno njihovim, oni nisu dužni dozvoliti snimanje razgovora...
Ako se radi, a vjerujem da se radi, o mld. djetetu, postupak je zatvoren za javnost (javnost je isključena), tako da samim tim niste ovlašteni, a niti Vam oni smiju dozvoliti, snimanje razgovora...

Da, i kako sam u svom prethodnom postu napisao, na oglasnoj ploči stoji osam dana i kada prođe tih osam dana, postaje pravomoćna i ovršna, tj. možete dobiti sudsku klauzulu pravomoćnosti, pa ako Vam nije problem malo "škicnite", tj. informirajte se kada bude stavljena na oglasnu ploču...

Poštovani, ako je, kako pišete, sutkinja presudila (donijela takvu odluku kakva je sada), onda bi trebali pokrenuti sudski spor za izmjenom odluke o roditeljskoj skrbi, jer samo sud koji je donio pravomoćnu odluku može je i izmjeniti, CZSS s time nema ništa (sa promjenom odluke o roditeljskoj skrbi), znači trebali bi pokrenuti sudski spor i tražiti izmjenu postojeće sudske odluke na način kako opisujete (...da za vrijeme praznika dijete provede 2/3 vremena kod mene...)...
Probajte s djelatnicima CZSS popričati, ali, kažem, oni ne mogu izmjeniti postojeću sudsku odluku, već samo sud koji ju je i donio...