asusas

Dobio sam "Poziv na plaćanje troškova" od Općinskog državnog odvjetništva u kojem stoji da su od Porezne uprave dobili potvrdu da je dug plaćen i da porezna dopušta brisanje založnog prava. No, da su oni utvrdili da su ostali nepodmireni troškovi postupka osiguranja po rješenju o osiguranju Općinskog suda iz 2015. godine u iznosu 1000 kn (preračunato iz eura) sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja rješenja do isplate. Također, na dnu dokumenta stoji da je na temelju čl. 28. Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obračnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja (NN 53/13, 94/14) određeno da ako je jednokratnom uplatom podmirena glavnica duga dužnik ima pravo tražiti otpis zakonskih zateznih kamata. Uz to mi je i dostavljen Zahtjev za otpis kamata, a u kojem bih trebao upisati iznos glavnice. Na temelju toga imam nekoliko pitanja: 1. Da li izraz "u iznosu 1000 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja rješenja do isplate" podrazumijeva da je to ukupan dug u koji je već ubrojen iznos kamata ili je to 1000 kn + iznos kamate? 2. Ako 1000 kn podrazumijeva glavnicu tog Rješenja o osiguranju, da li sam taj iznos trebao dobiti na rješenju iz 2015 g? - Naime, našao sam dokument od Općinskog suda iz 2015. gdje piše "Nalaže se u roku 8 dana po primitku ovog rješenja uplatiti sudske pristojbe za Rješenje o osiguranju u iznosu 337 kn." 3. Da li za navedeni dug nije nastupila zastara?

Rješenje o ovrsi izdano je 2014. godine za neplaćeno porezno rješenje iz 2013. godine u iznosu od oko 22 tisuće kn. Na temelju neplaćanja Ministarstvo financija je 2015. g. na nekretninu upisalo teret: uknjižbu, založno pravo i tamo stoji iznos 32 tisuće kn (glavnica+kamate). Nedavno smo poreznoj poslali upit koji iznos je potrebno uplatiti kako bi se maknula uknjižba, založnog prava i dobili smo odgovor da 22 tisuće kn (glavnica) + 200 kn troškova prisilne naplate. jer se radi kao o poreznom dugu koji je otišao u zastaru nakon 6 godina pa je potrebno platiti samo glavnicu duga. Je li to sve točno ili postoji još koja caka? Na temelju uplaćene glavnice u iznosu 22 tisuće dobili bismo brisovno očitovanje, iako je u uknjižbi na ZK ulošku naveden iznos 32 tisuće?

Da 5 400 kn

Imam slično pitanje. Postoji dug prema telekomu za telefonske usluge iz 2013. godine, a početkom 2014. je izdano rješenje o ovrsi i predano na FINU u iznosu cca 5 000 kn glavnica + 2 troškovi ovrhe (odvjetničko društvo + javni bilježnik). Preko FINE nije se ništa naplatilo jer je ovršenik bio nezaposlen. Tijekom 2017. godine iz telekoma su nam poslali uplatnice za obročnu otplatu duga po cca 500 kn mjesečno. Na temelju toga uplaćeno je nekoliko obroka (4-5), ali zbog gubitka posla drugog člana obitelji i nemogućnosti daljnjeg izvršavanja obveza zadnja uplata izvršena je tijekom ljeta 2017. godine. Od tad nisu poduzimane nikakve radnje niti od ovrhovoditelja niti ovršenika. Kad bi takav slučaj mogao u zastaru? i nadopuna: Ovršenik zadnjih par godina raspolaže nekim novcima u banci, ali nije bilo pokušaja prisilne naplate nad tim sredstvima. Isto tako, jedinu nekretninu (ne postoji zabilježba o dugu ili ovrsi) je u međuvremenu darovnim ugovorom prepisao na nasljednika. Da li je moguće da ovrhovoditelj jednoga dana pokuša naplatiti dug od ovršenikovog nasljednika?

Hvala na odgovoru. Kuću je otac sam napravio. Što se tiče kasnijeg pobijanja ugovora od članova obitelji, od toga nema bojaznosti. Troškovi javnog bilježnika su isti kod ugovora o darovanju nekretnine i kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju?

Otac je vlasnik nekretnine na kojoj se nalazi kuća u kojoj živim s roditeljima i sestrom. Vlasništvo nad nekretninom bih upisao na sebe 1/1 i to bih želio napraviti odmah radi budućeg dizanja kredita. Na koji način se to odrađuje najjednostavnije i najpovoljnije za mene, kroz darovni ugovor ili neku drugu vrstu ugovora? Treba nešto posebno navesti u tom ugovoru? Koliki su otprilike troškovi svega toga? Da li je potrebna neka suglasnost majke i sestre kod prijenosa vlasništva? Vrijednost nekretnine je oko 50 tisuća eura

Ako ste dobili potvrdu da ste dugovanje platili, onda s tom potvrdom morate na sud - u zemljišnoknjižni odjel i dati zahtjev za brisanje zabilježbe. Ako potvrdu nemate, onda otiđite do porezne uprave i pitajte kad ćete ju dobiti.

Što mislite pod tim da su kamate otišle u zastaru samo za ovrhe pokrenute do 2008. godine? Prema čl. 108. OPZ zastara ide nakon 6 godina. Tako da zastara na kamate može vrijediti i za ovrhu iz npr. 2015. Tko da obriše teret? Predali ste zahtjev za brisanje tereta u gruntovnicu/zemljišnoknjižni odjel? Ako da, kad?

Pozdrav, imam pravomoćnu ovrhu od prije 8 godina radi neplaćanja Poreznog rješenja, tj. trošarine na energente. Stavljena je zabilježba u ZK ulošku pa se glavnica mora platiti, a kamate su otišle u zastaru. Radi se o iznosu o 25 tisuća kn. Zanima me da li imam ikakvog temelja za podizanje sudskog postupka. Naime, jedan od kolega je dobio identičnu ovrhu u isto vrijeme kad i ja, ali se žalio na sve moguće odluke hrvatskih sudova i izgubio ih, ali je prošle godine dobio presudu na Europskom sudu za ljudska prava i država mu mora nadoknaditi štetu. Ja nisam išao tako daleko sa žalbama, nego sam uložio žalbu samo na početno porezno rješenje i dalje nisam iskoristio pravne lijekove (nisam si stvarao dodatne sudske troškove). Da li na temelju zakona (ako da, kojeg, članak) imam uporište da pokrenem sudsku parnicu i pozovem se na argumente iz presude Europskog suda te osporim navedeno porezno rješenje na hrvatskom sudu? Ili sam zakasnio da bilo što osporim?

S obzirom na protek vremena vrijedi istaknuti da treba platiti glavnicu, a kamate su otišle u zastaru.

Predlažem da se javiš HT i u pristojnom tonu opišeš situaciju i predložiš zastaru. Sličnu situaciju sam imao s osiguravajućim društvom i uspjeli smo se dogovoriti pa su oni dio dugova stornirali

Potrebno je otići na FINU i raspitati se na temelju koje osnove je zatražena naplata ako o tome sami nemate saznanja. Ili isto pogledati preko e-blokade (ako istu uslugu koristite).

Nedavno smo kupili nekretninu u maloj vrijednosti od vlasnika koji živi u inozemstvu. Tu nekretninu mi koristimo 30ak godina samo nismo bili formalni vlasnici. Vlasniku smo uplatili novac na bankovni račun i javio je da je sve uredno zaprimio. No, nismo odmah tražili potpis ugovora, a sad ima neko vrijeme da smo izgubili kontakt prema njemu. U slučaju da ne uspijemo doći do njega da potpiše ugovor ili ne daj Bože smrti, kojim koracima bismo mogli upisati vlasništvo, kud krenuti? Čitava vlasnikova rodbina živi blizu nas i svi mogu biti svjedoci da tu nekretninu mi koristimo i da smo isplatili vlasnika.

Pronašao se taj račun, radi se o štednom računu u papirnatom obliku iz razdoblja prije 2000.g.

Planiram nadograditi kuću. Kuća je prizemnica + tavan. Podignuli bi kuću pa da bude prizemlje + kat + eventualno manji tavan. Trenutna kuća je sagrađena 1990ih godina i nema uporabnu, tad je sagrađena u gabaritima 120m2, a građevinska dozvola je bila 90m2 i za tu kvadraturu su plaćeni svi doprinosi. Kuća je u katastar i gruntovnicu upisana sa stvarnim površinama. Da li se za takvu kuću može dobiti građevinska (za proširenje tih 30m2 viška + novogradnja kata) ili bi trebali prvo legalizirati postojeći objekt i dobiti uporabna pa tek onda zatražiti građevinsku za izgradnju kata?