Jump to content

VedranJJ

Korisnik
  • Broj objava

    8
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je VedranJJ objavio

  1. Želja je obostrana. Sestra se obećala brinuti o njoj, što nije napravila.
  2. Moja majka je neko vrijeme provela u bolnici, i od osoblja sam doznao da se dogovarala sa sestrom da napiše oporuku kojom joj ostavlja svu svoju imovinu (ne radi se o nekretninama, nego o velikim novčanim sredstvima na tekučim računima). Ja sam za to doznao tek naknadno, nakon što sam mamu izvadio iz bolnice da se brinem o njoj. Ona kaže da nije potpisala oporuku, no ja ne mogu biti 100% siguran da je to istina. Sa kakvim dokumentom se mogu zaštititi da nasljedstvo pripadne meni, ako ta oporuka ipak postoji? Nova oporuka? Ugovor o doživotnom uzdržavanju? Nešto treće? Hvala unaprijed, Vedran
  3. Da li to znači da se sa predugovorom i ovjerenom tabularnom ispravom ne može uknjižiti?
  4. Da li se može uknjižiti dio nekretnine, koji je plaćen po predugovoru, ako se u gruntornicu položi predugovor i tabularna isprava? Ili se treba sklopiti kupoprodajni ugovor? Hvala unaprijed. Vedran
  5. Pozdrav, Poznanici su u holdingu rekli da ima dug iz 2011-2013 godine za vodnu naknadu i ako ga ne plati do sutra da će ga poslati u FINU na naplatu. Zanima me da li je to ona dužna platiti, odnosno zar dug nije obuhvaćen zastarom od 3 godine? Ako nije, što joj je činiti? Te kako mogu direktno slati u FINU, bez da prije pošalju opomenu za ovrhu? Na uplatnici koju je dobila piše "Tužba broj <broj> (2011-2013). Hvala unaprijed Vedran
  6. Predstavnik stanara je prijavio veći broj osoba u kućanstvu nego stvarni i to nismo primjetili godinama. Ukupno smo oštećeni za nekoliko tisuća kuna kroz to razdoblje. U vodovodu su nam rekli da smanjimo broj prijavljenih osoba na 0 dok se nam se razlika ne otplati, što smo i učinili. Kontaktirali smo predstavnika stanara koji je prijavu većeg broja stanara u kućanstvu opravdao sa time što nam jedna osoba često dolazi u posjetu. Apsurdno objašnjenje budući da nismo jedini kojima dolaze gosti, a gost koji dođe na ručak svaki drugi ili treći dan i popije čašu ili dvije vode ne troši isto kao i osoba koja živi u tom stanu. Predstavnika stanara smo također obavijestili da smo smanjili broj prijavljenih osoba na 0, što nije komentirao. I onda je, samo mjesec dana nakon tog razgovora, bez da nam išta o tome kaže, opet povećao broj prijavljenih osoba (ovaj puta na jedan član manje od stvarnog). Budući da zgrada planira uvesti vodomjere čak niti sa 0 prijavljenih stanara najvjerovatnije nećemo stići naplatiti razliku koju smo pretplatili. Opet smo vratili broj stanara u kućanstvu na 0, a u vodovodu su nam rekli da predstavnik stanara ima pravo staviti zabranu promjene sa naše strane (što još nije učinio). Ako dođe do toga kao mogućnost naplate razlike su nam preporučili tužbu protiv predstavnika stanara. Zanima me koje su naše pravne mogućnosti? Da li možemo (te ako da kakve su nam šanse) tužiti predstavnika stanara koji je namjerno krivo prijavio broj stanara u kućanstvu, i kasnije sabotirao naše pokušaje da nam se ta razlika barem djelomično vrati? Postoji li neka druga mogućnost naplate? Hvala unaprijed
  7. Da malo pokrenem raspravu. U članku 6. novog zakona piše da je jedan od razloga za pokretanje stečaja nesposobnost za plaćanje. A dužnik je nesposoban za plaćanje: − ako u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija ima jednu ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje u razdoblju dužem od 60 dana koje je trebalo, na temelju valjanih osnova za plaćanje, bez daljnjeg pristanka dužnika naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa − ako nije isplatio tri uzastopne plaće koje radniku pripadaju prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu odnosno prema drugom aktu kojim se uređuju obveze poslodavca prema radniku. No u članku Članak 110. piše da je Financijska agencija dužna pokrenuti stečaj samo u prvom od gore dva navedena slučajeva. Nigdje se ne spominje neisplaćivanje plaća. (1) Financijska agencija dužna je podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako pravna osoba u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana, u roku od osam dana od isteka toga razdoblja, osim ako su ispunjene pretpostavke iz članka 428. ovoga Zakona. Dakle zaključujem da stečaj u slučaju neisplaćivanja plaća mogu pokrenuti vjerovnici, odnosno radnici, no Financijska agencija ga neće pokretati po službenoj dužnosti. Da li će ga pokretati netko drugi? U nekoliko novinskih članaka (koji izgleda kopiraju jedan od drugog) piše da će porezna uprava pokretati stečaj po službenoj dužnosti u slučaju neisplaćivanja plaća, no ja to ne mogu naći u zakonu. http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Radnik-bez-novca-gazda-bez-tvrtke-Kasni-li-placa-vise-od-30-dana-poduzece-ide-u-stecaj
  8. Da li se po novom Stečajnom zakonu automatski pokreče stečajni postupak ako nisu isplaćene tri ili više uzastopnih plaća, a plaćeni su porezi i doprinosi? Ako da, gdje to u zakonu piše? Zahvaljujem
×
×
  • Napravi novi...