s1979

Pozdrav, imam sljedeću situaciju (a i ne samo ja): u katastru se moja još uvijek živuća baka vodi kao vlasnik/posjednih nemalog broja zemljišnih čestica. Svi ti upisi su stari valjda od početka osnivanja katastra, eventualno možda 70-ih godina kada je kroz ostavisnku od svojih roditelja sve naslijedila. No u gruntovnici se na dosta tih čestica ne piše ona 1/1 nego se ili piše u nekom vlasniškom omjeru, ili je pak uopće nema. E sad, razlozi koji prethode tome su što je riječ o nekada izoliranom području (govorimo o 200-300 godina unatrag) gdje su se ljudi međusobno ženili između familija u susjednim selima i zaseocima pa su se godinama tereni dijelili među braćom, davani na poklon kod vjenčanja, mijenjani i sl. Naravno, sve je tada išlo usmenom predajom i dok nije došla Hrvatska i pojava masovnog turizma...sve je to bilo OK. Znalo se je što je čije, uglavnom je sve bilo popisano u katastru, no u gruntovnici to nitko nije rješavao (jer je trebalo plaćati porez, a to ni tada nitko nije htio). Sada se u tim česticama pišu ljudi koji su neki i po 100 godina mrtvi, ali se pišu i neki koji su živi jer su kroz x ostavinnkih se upisali, a najčešće nikad nisu niti živjeli niti sada žive u tom kraju. Sve su to ustvari neki jako daleki rođaci...ali zajednički preci sežu daleko u 1800-e. Ono što se sada pojavom Hrvatske i turizma (zato sam i spomenuo to) počelo dešavati, da su "padobranci" nanjušili teren za kupnju ovako nesređene situacije (jer je prostor atraktivan za turizam), pa se na čestice na kojima lijepo u katastru piše da je 1/1 od određene osobe, u gruntovnici na toj čestici nađu nekoga živog koji nema veze sa osobom koja je u katastru a koja je u stvari pravi vlasnik i korisnik zemljišta, te se jeftinom kupnjom upiše na takvu česticu. Naravno oni koji su bili upisani u gruntovnicu, kako tu ne žive, boli ih briga, za parsto eura potpišu kupoprodajni i onda se novi vlasnik upiše u nečije dvorište ili njivu, pa čak i dio kuće, a onda praktički iznuđuju otkup od ljudi koji su stvarni vlasnici i korisnici. Znam da je ovo sve krivnja ljudi koji su stvarni vlasnici, jer se je vlasništvo trebalo upisati u gruntovnicu davnih dana, no do 90-ih su svi u kraju govorili da je katastar bitan, da tamo sve piše, i da svi znaju da je to naše ili od ovoga ili onoga....što je tada zaista i bilo točno jer su se svi međusobno znali, bili nekakvi rođaci i sl. Na sam spomen pa zašto to ne riješite uvijek je bio odgovor "tko će meni to uzet", "svi znaju za to", "neću plaćat za svoje" ili nekakve priče tko je kome to dao/prodao i sl. Stare ljude se jednostavno nije dalo i moglo nagovoriti da to riješe, i sam se sijećam da sam nebrojeno puta svojoj baki to govorio...ali eto...nisu to bili školovani ljudi i to je tako. No s vremenom ti stari ljudi su poumirali, mladi nasljednici (unuci, praunuci) koji nisu ni živjeli ovdje niti znaju za stare dogovore niti ih briga...i sada je potpuni kaos i apsurd da ljudi moraju otkupljivati terene koje koriste desetljećima, ili čak 100+ godina. Iz nekoliko slučaja što smo imali i probali riješiti, navodno, to što se piše u katastru ne znači ništa, suci da to niti ne gledaju i nije ih briga. Nije mi jasno kako je to moguće, pa i katastar je službeno tijelo i kako onda praktički riješiti takvu situaciju gdje je na katastru sve čisto, a na gruntovnom kaos? Tužbom, ali ako katastar nije nikakav dokaz, što preostaje?

Ovako:

To ce nas pretpostavljam kostati novaca odvjetnika a i vremena, a u biti jos nemamo nikakvu stetu jer uplatnice jos nisu stigle, a niti opomene ili slicno. Da li je bolje ipak cekati pa tuziti tek kad i ako dodju veci racuni? Ima li kakvo tijelo kojem ih se po tom pitanju moze prijaviti pa da oni sami ustanove nepravilnosti i prisile ih da rade svoj posao?

9. ili 10. mjesec 2020.

Pozdrav, sitacija je sljedeća: Krajem 2020. dobili smo rješenje o komunalnoj naknadi za iduću 2021. godinu u kojem je navedena dva i pol puta veća površina stambenog prostora od onog koji je bio godinama prije. Prvo smo tražili telefonsko objašnjenje, a objašnjenje je bilo da su radili revidiranje stambenih površina i to na temelju avio snimaka objekata te su temeljem toga procjenjivali površinu. U našem slučaju je ta njihova procijenjena površina značajno veća od stvarne te smo napisali prigovor, i to e-mailom ali i osobno uručenim papirnatim prigovorom za kojeg su nam dali i urudžbeni broj (da imamo i taj dokaz). Sve to je odrađeno u roku od 30 dana od primirka rješenja, kako je i navedeno u rješenju. Od tada do sada smo u nekoliko navrata što telefonski, mailom ili osobno u Općini tražili informaciju što je sa tim prigovorom i kada će biti riješeno te je uvijek bio odgovor "biti će", "zvat ćemo vas pa ćemo doći izmjeriti" i sl. no još uvijek se ništa nije desilo. Jedan od izgovora je i "kolegica je na dužem bolovanju pa kada se vrati sa bolovanja..." !?? Nisu poslali niti uplatnice (što inače šalju) za 2021. godinu (iako na rješenju u principu piše koji iznos i na koji IBAN treba uplatiti. Nisu ništa još poslali niti za 2022. Što nam je dalje činiti a da nam u nekom trenutku ne pošalju dugovanja sa kamatama ili pak provedu ovrhu? Ovih dana su počeli pak svima slati uplatnice za dugovanja (za ovaj objekt nam još nije stiglo, ali moglo bi), apsurdno, uopće ne piše za koji vremenski period je dug, čak ne piše niti za koji objekt, jednostavno su poslali ljudima uplatnice da na dan 31.12.2021. imaju evidentiran dug od xxxx kn, iznosi se kreću u razini cijelogodišnje ili višegodišnjih obveza, kako kome. Nije mi jasno kako mogu slati takve uplatnice ako se ne zna za koji period i objekt je dug i kako uopće sada postupiti u toj situaciji?

Molio bih informaciju kakva je pravna odgovornost upravitelja zgrade u slučaju štetnog događaja (npr. pad crijepa sa krova na auto, osobu i sl.)? Ovo pitam iz razloga što sada imamo situaciju da je upravitelj ujedno i stanar zgrade (nemamo vanjsku firmu ili obrt kao upravitelja) koji zbog bolesti i starosti više ne može obnašati tu dužnost te se razmatra da li bi netko od nas sustanara preuzeo tu obvezu. Sustanari su nekada imali loša iskustva sa upravljanjem zgrade od strane ovlaštenih tvrtki te su zadnjih 10 i više godina sami upravljali zgradom te je u tom razdoblju zgrada prilično dobro uređena (termo fasada, stolarija, uređen hodnik i sl.) a uz relativno niske troškove pričuve, jer se nije plaćala vanjska firma, a upravitelj-suvlasnik je radio pro bono. Zbog toga su svi skloni da se i dalje zgradom upravlja na taj način, no nekako svi bježe od tog posla pa razmišljam ja da se toga uhvatim. No, brine me što ne znam zakonske okvire odgovornosti upravitelja, i da li takvo nešto postoji. Recimo primjer iz uvodnog pitanja, ako padne crijep sa krova i nekoga ozlijedi (ili ne daj Bože usmrti) da li upravitelj (bilo on fizička osoba-suvlasnik ili fizička osoba obrtnik ili registrirana tvrtka) ima kakvu odgovornost (npr. neodržavanje krovišta i sl.) ili tu odgovornost preuzimaju podjednako svi suvlasnici? Da li bi pregled krovišta jednom godišnje od strane neke tvrtke koja se bavi krovopokrivačkim radovima (naravno uz račun) mogao biti dokaz kojim bi se upravitelj mogao opravdati da nije mogao utjecati na događaj i da ne snosi odgovornost? Hvala.

Zgrada nema upravitelja firmu već fizičku osobu. Ne želim ulaziti u to jer je to jedna sasvim druga tema. Ono što mene zanima je da li postoje kakvi pravni akti i/ili pravilnici, standardi koji reguliraju kako stepenište mora biti napravljeno da bi bilo sigurno za hodati te ako nije napravljeno kako treba kome se obratiti? Znam da je situacija u biti čudna, jer su suvlasnici sami sebi napravili glupost kada su se te stepenice radile, no iz nekog meni nepoznatog razloga se nitko nije htio suprotstavljati "glavnome" koji je to sve vodio. Sve je to stvar prošlosti, no ne pada mi na pamet strahovati za život i zdravlje mog djeteta, žene i sebe svaki put kada padne kiša. Čudim se uopće da ne postoji svijesnost kod sustanara da tko god da se tu ozlijedi, bilo neki drugi sustanar, posjetitelj, poštar ili netko tko slučajno tuda prolazi, biti će tuženi zbog toga. Ono što me zanima je i po kojoj pravnoj osnovi bi se vodila tužba, neki zakon, članak...obzirom da je upravitelj bivši pravnik onda bi mi to bio dobar argument da se više ne raspravljam sa njime. Da li postoji kakva inspekcija ili nešto slično koga bi se moglo zvati na uviđaj da provjeri koliko su stepenice opasne i da da nalog da se to ispravi? Obzirom da je riječ o suvlasništvu zgrade i okućnice koja joj pripada, tko je tu u biti nadležan? Hvala i lp.

Pozdrav, imam jedan problem za kojeg ne znam da li igdje postoji nekakvo pravno uporište, pravilnici, inspekcije koje bi natjerali da se problem riješi. Radi se o tome da je u zgradi u koju sam pred malo više od godinu dana uselio netko "pametan" još prije 10 godina odlučio postaviti mramorne glatke stepenice na ulazu u zgradu. Stepenice su nenatkrivene a glatke su kao onaj mramor što se stavlja na groblje. Na svakoj stepenici postoji kao crta koja je štokovana i malo hrapavija, ali obzirom da je ona udubljena od površine onda nema apsolutno nikakvog smisla jer kada se zakorači (ako se zakorači punim stopalom) ona ostaje u sredini cipele, a ako se korača brže i samo na prstima onda ostane iza jer crta nije napravljena na samom rubu stepenice gdje je i trebala biti napravljena. Te stepenice su toliko skliske da se kližu i za suhog dana, a kada pada kiša gotovo je identično kao da se hoda po ledu. Većina stanara vidim da se kliže i pada po njima i nije mi nikako jasno da se nitko u tih 10 god nije pobunio. No, obzirom da je predstavnik stanara ujedno i upravitelj, te su se stanari davno valjda dogovorili da će sve poslove voditi on i još 3 stanara koje čine kao neku "upravu", a taj predstavnik i barem jedan od tih u upravi smatraju da su stepenice OK i da nije ništa potrebno mijenjati (starkelje kojima ništa u životu više nije važno pa oni lijepo s noge na nogu idu po stepenicama držeći se za rukohvat) onda ne žele ništa poduzimati. U ovih malo više od godinu dana, po tim stepenicama sam letio i ja, supruga, a i svako malo čujem nekoga kako se raspe po tim stepenicama (prozor od stana mi je odmah iznad njih). Valjda sreća pa još nitko nije dobio ozbiljne ozljede već je samo ostalo na "skijanju" po njima i bezazlenim padovima. Kako imam i malo predškolsko dijete, itekako me je strah da se po tim stepenicama ne ozljedi, ne daj bože padne i udari glavom. E sad, postoji li kakva inspekcija ili neki zakon, pravilnik o građenji, bilo što crno na bijelo što bih mogao tutnuti pod nos upravitelju (a koji je ujedno i pravnik) i zahtjevati da se to pod hitno riješi? Što u slučaju da netko padne i teže se ozlijedi, koga tu ozlijeđeni može tužiti? Naime, tu me zanimaju dvije stvari; koga ja mogu tužiti ako se netko od mojih polomi, te da li mene kao suvlasnika zgrade a time i tih stepenica netko može tužiti ako se ozlijedi na njima? Naravno, zgrada nema baš nikakvo osiguranje od ničega...

Pozdrav, u višestambenoj zgradi imam balkon koji je sa tri strane omeđen zidom od 1,2m visine što kada se sjedne izgleda kao da smo u bunkeru, ništa se ne vidi preko. Prva opcija, zidove balkona bi spustili na 90cm visine i na to stavili nisku metalnu ogradu da ukupna visina ponovo bude 1,2m. Druga opcija o kojoj razmišljamo je da dužu stranu (nasuprot ulaza u zgradu) skinemo kompletno zid i umjesto njega staviti staklenu ogradu. Pitanja: 1. što nam treba i da li treba od susjeda (za obje opcije) 2. Da li treba građevinska dozvola ili neko drugo odobrenje od nadležnih službi i kojih? Napomena: na zgradi su i drugi stanari svašta radili po balkonima, spuštali dijelove zidova, zatvarali ih kompletno u stakla i sl., uglavnom svaki kat je izgledom svoje matere tako da pretpostavljam da sa susjedima ne bi trebao imati problem oko toga Hvala.

Pozdrav, imam sljedeću situaciju. Neki dan sam otvorio vrata kontroloru i kada je rekao tko je samo sam zatvorio vrata tako da nikakvo stanje nije mogao utvrditi. Idući dan sam preko HRT-ovih stranica napravio prijavu TV-a jer sam u biti očekivao ovakvu situaciju, no sa kontrolorom ne želim imati ikakvog posla. Par dana nakon toga dobivam od HRT-a RAČUN R-1 gdje piše moje ime i prezime, OIB i ispod toga po zapisniku kontrole <broj>. Piše vrsta prijemnika TELEVIZOR i dugovanje za zadnja tri mjeseca, ukupno 240 kn. Dva dana nakon toga dobivam od HRT-a Obavijest o pokretanju prekršajnog postupka, Opomena po zapisniku <isti broj kao i na računu ranije> gdje stoji da je kontrolor dana tog i tog u toliko sati utvrdio da se ne plaća mjesečna pristojba za 1. RADIO PRIJAMNIK na kojem je opet uplatnica na 240kn za ista tri mjeseca. Po nadnevku vidim da je ova obavijest kreirana kod njih dan nakon ovog prethodnog računa, nema mojeg OIB-a. Poziv na broj je različit na računu i na opomeni. Znači po istom zapisniku sam dobio račun i opomenu, za ista 3 mjeseca, na jednom piše TELEVIZOR na drugome RADIO PRIJAMNIK. Obzirom da sam samostalno prijavio TV, na koji način sada mogu postupiti da plaćam pretplatu od dana kada sam prijavio TV a nikakve zaostatke, jer mi po ničemu ne mogu dokazati da sam imao TV ili radio 30 i više dana prije nego sam prijavio TV?

Aha, hvala. Mi sada imamo situaciju da nemamo firmu kao upravitelja već je upravitelj jedan od sustanara i to već duži niz godina a sada on zbog starosti podnosi ostavku na tu dužnost. Očito nekakav račun u Banci imamo i kada plaćam pričuvu vidim da se taj račun vodi pod nazivom "Stambena zgrada <adresa>". Ne znam kako ni kada je to napravljeno, nedavno sam se doselio u zgradu, a razmišljam da li da se ja uhvatim posla upravitelja obzirom da nitko drugi neće, a nitko ne želi niti dodatno plaćati vanjskog upravitelja-firmu. U postojećoj suvlasničkoj zajednici je puno toga napravljeno upravo zahvaljujući tome što se nije plaćalo upravitelja-firmu, a postojeću upravitelj-suvlasnik je to radio besplatno. Dakle i dalje stoji pitanje da li zgrada uopće mora imati upravitelja, a i da li mora biti samo jedan, jer članak 44. točka 3 dozvoljava i imati više upravitelja, no nigdje ne vidim da upravitelj mora postojati. Koliko vidim nema niti kazni a niti itko smije prisilno postaviti upravitelja. Članak 378. u kojem se spominje da je potrebno imati upravitelja spada u DIO DEVETI Zakona, Glavu 3. Izvršavanje ovlasti glede cijele nekretnine u prijelaznom razdoblju. Članak 374. kaže da se odredbe ove glave uređuju međusobni odnosi suvlasnika dok oni svoje odnose ne urede sukladno odredbama glave 4. trećeg dijela ovog Zakona. Po tome ispada da upravitelj uopće ne mora postojati ako su međusobni odnosi suvlasnika riješeni po glavi 4. trećeg dijela zakona, a tu mi je sada nejasno da li mi to imamo riješeno ili ne. U Gruntovnici za svaki stan piše "Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-x)" i tko je vlasnik stana. Da li su time zadovoljeni uvjeti po glavi 4. trećeg dijela zakona?

Pozdrav, Zanima me da li zgrada u kojoj je samo jedan mali stan u gradskom vlasnistvu a svi ostali (vecina) su u privatnom mora imati upravitelja i da li on mora biti pravni subjekt / osoba sa obrtom ili moze biti netko od suvlasnika kao obicna osoba? Naime, kada se cita i raspravlja o toj tematici uglavnom se mogu pronaci citati clanka 378. Zakona o vlasnistvu, no postoji i clanak 44. po kojem bih rekao da je imati upravitelja proizvoljno i neobavezno. Clanak 378 bih rekao da se odnosi na neke posebne slucajeve vezamo uz pretvorbu drustvenog vlasnistva i neko privremeno stanje dok se ne rijese suvlasnicki odnosi. Moze li mi netko pojasniti na kakvu se to situaciju odnosi clanak 378 a na kakvu clanak 44? Dosta je zbunjujuce jer oba clanka opisuju Upravitelja a kontradiktorni su jedan drugome.

Pozdrav, zanima me nekoliko situacija koje su odlučene od strane Poslodavca te da li su one u skladu sa zakonom ili postoji temelj za prigovor/žalbu ili nešto treće. Prvo ću opisati situaciju a onda navesti sporne situacije. Na poslu kojim se bavim, praktički za sve djelatnike firme postoji potreba obavljati neke poslove van normalnog radnog vremena (pod normalnim smatram 8-16h jer je to neko standardno regularno radno vrijeme) tj. u večernjim satima najčešće iza 22 ili čak ponoći. Ti poslovi su u biti ponavljajući i zna se da ih se treba obavljati na mjesečnoj bazi te trajanje tih poslova nekada može biti kraće, nekada duže, ne ovisi o sposobnosti i brzini rada djelatnika već o nekim drugim faktorima. Poslodavac donosi "Obavijest" potpisanu od strane neposrednog rukovoditelja (ne i Uprave) da se pozivom na čl. 65 Zakona o Radu "izvješćuje" nas djelatnike da smo u peridu čitave godine u koliko postoji potreba za ovakvim poslovima po noći obvezni raditi duže do maksimalno nekog (navodi se točno kojeg ali to ovdje nije bitno) broja sati mjesečno. Razlog zašto se navodi točno određeni broj sati je taj što je toliko sati odobreno za plaćanje prekovremenih po djelatniku. Ako radnik radi više od tog broja mjesečno, vodi se evidencija te se ti sati mogu potrošiti kao slobodni sati ili kada se sakupi 8 sati uzeti slobodan dan. Osim ovih "ponavljajućih" poslova za koje je donesena odluka o plaćanju, postoje i izvanredni poslovi koji nisu ponavljajući te koje također nije moguće raditi u radno vrijeme već noću, no za njih se prekovremeni ne plaćaju već se evidentiraju i mogu mijenjati za slobodne sate. Preporuka poslodavca je da ako si radio takve poslove, drugi dan ne moraš doći odmah u 8 na posao nego dođeš kasnije, onoliko koliko si radio (tj. ima neki koeficijent jer se odrađeni sati ne mijenjaju 1 na 1 sa slobodnima nego se za 1 odrađeni sat dobije više od 1 slobodnog sata). Najčešće se to ipak ne provodi tako, jer i ujutro je već potrebno raditi i odrađivati druge poslove pa se ti sati akumuliravaju tokom nekog perioda i mijenjaju za slobodne dane. E sad, što ja ovdje vidim kao neke situacije: 1. da li poslodavac može jednim generalnim dokumentom koji se zove "Obavijest" i u kojim stoji da nas se "izvješćuje da smo obvezni raditi duže" donijeti ovakvu odluku za čitavu godinu, znači samo napiše "ukoliko je potrebno"? 2. termin "raditi duže" a koji se spominje i u zakonu, da li znači da se radno vrijeme produljuje (znači ako mi je regularno radno vrijeme 8-16 onda prekovremeno 2 sata radim ustvari 8-18) ili to može značiti da radim 8-16 te 22-00? Po meni to nije isto, jer u ovom drugom slučaju nije riječ o raditi duže već raditi dvokratno i to ukupno više od 8h. No ne znam kako to zakon gleda. U kolektivnom ugovoru piše da se dvokratni rad smatra rad radnika u jednom danu ako je pauza između rada najmanje 1 sat. 3. Prema čl. 74 zakona o radu u 24-satnom razdoblju radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno. U ovakvoj praksi je to nemoguće ispoštovati. Naime, ako radim 22-00h to znači da prije 12h idućeg dana ne bi trebao dolaziti na posao. U situaciji kada su nam ovi sati plaćeni, to znači da bih imao 4 sata manje rada idući dan. Kako to nadoknaditi? Ako pak sati nisu plaćeno nego se mijenjaju za slobodne, opet ako radim tek od 12h fali mi koji sat za "zamjenu". Kako bi to trebalo biti zakonski regulirano? Da li ovih 12 sati neprekidnog odmora odnosi samo na regularni rad a ne i na prekovremene? Doduše u članku 89 se spominju i mogućnosti drugačijeg uređenja radnog vremena, no u kolektivnom stoji isto kao i u zakonu, 12 sati odmora. 4. U situaciji kada poslovi iz razloga za koje su nam odobrene isplate prekovremenih premašuju satnicu za koje je odobrena isplata, prisiljeni smo te sate mijenjati za slobodne. Uostalom, kao i za one radove za koje nisu odobrene isplate prekovremenih. U kolektivnom ugovoru stoji samo mogućnost mijenjanja prekovremenih sati za slobodne no ne da je to i obvezno, rekao bih ako radniku to tako više odgovara. No, mi smo u biti prisiljeni koristiti slobodne sate umjesto da imamo izbor. (u nekim situacijama nekom možda zaista i odgovara slobodni sat umjesto plaćanja, no po meni to bi trebalo onda biti na odluci samog djelatnika da može za svaki mjesec odabrati što će sa tim satima, uzeti slobodno ili tražiti da budu isplaćeni) U pozadini svega ovoga se nalazi to da se određeni poslovi nikako ne mogu niti smiju raditi za regularnog radnog vremena a tih radova generalno nema toliko da bi se opravdalo uvođenje noćne smjene, što bi onda značilo i zapošljavanje novih ljudi. Sa postojećim brojem ljudi ne bi se mogle pokriti i dnevne potrebe i te noćne akcije. Naravno, poslodavcu nije u interesu niti zapošljavati nove ljude ali niti nama plaćati prekovremene, a nama nije u interesu raditi noćne smjene ali niti biti neplaćeni za rad. U razgovoru sa poslodavcem uvijek se vraća na to da ima pravo napraviti preraspodjelu radnog vremena i sl. no u pisanom tragu nema apsolutno nikakvog traga. Sve ostaje na usmenim dogovorima, bolje rečeno, naređenjima.

Poštovani, poslodavac za evidenciju rada tj. utroška sati po pojedinom projektu koristi web aplikaciju te smo istu dužni redovito ispunjavati te jednom tjedno zaključiti . Problem je što jednom ispunjene i zaključene podatke mi radnici više ne vidimo, a kako se temeljem tih podataka radi obračun plaća i prekovremenih nemoguće je izvršiti povijesnu kontrolu. Da li je ovo zakonski dozvoljeno? Mislim da ako sam ja nešto unosio u neki sustav bio bi red da mogu uvijek vidjeti što sam unosi, bilo to tjedan, mjesec ili godinu dana unatrag. Postoji li kakav zakon kojim bi se ovakav način evidencije kod poslodavca mogao osporiti i natjerati ih na drugačije ponašanje?

Pozdrav, Tele2 je od nedavno uveo ograničenje brzine interneta na smiješnih i neupotrebljivih 2MBps nakon potrošenih 200GB prometa. Inicijalna tarifa koja se je godinama reklamirala je navodila neograničen internet i brzinu, tj. tek nakon potrošenog 1TB prometa su spuštali brzinu na 1MBps i to u večernjim satima. Dakle, uslugu koju su dugo godina reklamirali je uzelo jako puno ljudi upravo iz razloga što se ne moraš brinuti o tome koliko trošiš prometa. Sada su jednostranom odlukom to promijenili iako je cijena usluge ostala ista. U uvjetima korištenja koji su vrijedili 2017. doduše piše da oni zadržavaju pravo promjene uvjeta, no da li je to baš tako dozvoljeno i po zakonu? Jer ispada da te navuku na nešto a onda promijene uvjete usluge. Po meni bi onima koji i dalje imaju ugovorenu uslugu trebali ostati uvjeti iz dana kada je usluga dogovorena, a eventualno novim korisnicima onda raditi ograničenja. Ima li ovdje kakvih osnova za nekakvu prijavu, tužbu? Ja to gledam da sam kupio proizvod koji više nije to što je; kao da kupiš auto sa 150KS a onda ti nakon 5 godina u servisu "skinu" 50KS, skinu zadnje siceve i sl....