Ljubo Matejčić

Slažem se da uvjete za jednogodišnji zastarni rok treba interpretirati restriktivno - dakle ne proširivati popis, što znači da se u ovakvim slučajevima ne primjenjuje jednogodišnji zastarni rok. Ali se ne slažem sa ocjenom Županijskog suda u Varaždinu da u predmetu Gž-4692/14-2 od 7.1.2016. valja primijeniti opći zastarni rok (petogodišnji). Riječ je o povremenim tražbinama u smislu čl. 226 ZOO slijedom čega je trebalo primijeniti trogodišnji zastarni rok. Barem ja to tako vidim.

„Osporavajući pravilnost primjene materijalnog prava glede istaknutog prigovora zastare tužitelj u žalbi navodi da se u konkretnom slučaju ne radi o tražbini radiopostaje i radiotelevizijske postaje za uporabu radioprijamnika i televizijskog prijamnika nego o naplati usluge tzv. direkt to home tehnologije putem koje se pretplatniku isporučuje radiotelevizijski ili slični program, kako je to navedeno u čl. 2.1. Ugovora o zasnivanju pretplatničkog odnosa, koja tražbina zastarijeva u općem zastarnom roku od pet godina. Čl. 232. st. 1. toč.2. ZOO propisano je da tražbine radiopostaje i radiotelevizijske postaje za uporabu radioprijamnika i televizijskog prijamnika zastarijevaju za jednu godinu. Međutim osnovano je isticanje žalbe da se u konkretnom predmetu ne radi o takvoj tražbini već o tražbini tužitelja s osnova usluge isporuke radiotelevizijskog ili sličnog programa putem direkt to home tehnologije, za koju vrijedi opći zastarni rok od pet godina iz čl. 225. ZOO-a, koji rok obzirom da je najstarija tražbina tužitelja dospjela 28. studenog 2009. godine, a prijedlog za ovrhu podnijet javnom bilježniku 05. rujna 2012. godine, nije protekao.“ Županijski sud u Varaždinu, posl. br. Gž-4692/14-2 od 7.1.2016.

Tražbina za uslugu isporuke radiotelevizijskih programa ili sličnih usluga putem direkt to home tehnologije zastaruje u općem zastarnom roku. Dakle, 5 godina.

Sa kojom godinom zakašnjenja, ali neka se nađe: Javne ceste u pravnom sustavu RH određuje Zakon o cestama, pri čemu, osim nekretnina, javnu cestu čine i pokretnine koje služe namjeni javne ceste, odnosno održavanju prometa na njima. ZC dijeli javne ceste prema kriteriju društvenog, prometnog i gospodarskog značenja na autoceste, državne ceste, županijske i lokalne ceste, a javne ceste razvrstavaju se na temelju akta koji donosi ministar nadležan za prometna temelju mjerila koje uredbom donosi Vlada RH. Javne ceste su javno dobro u općoj uporabi i u vlasništvu RH te se ne mogu otuđiti iz vlasništva RH niti se na njima mogu stjecati stvarna prava, osim kad je to predviđeno u ZC.