Jump to content

loolipop

Korisnik
  • Broj objava

    25
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je loolipop objavio

  1. Molim Vas za pomoć. Živimo u kući na malim parcelama u gradu. Moje dvorište ima svega 10ak kvadrata i odmah na međi je susjedova kuća. Nedavno sam uređivao dvorište i odštemao susjedovu betonsku tvorevinu u obliku žlijeba, zabetonirano uz njegov temelj, a ulazi u moju parcelu širinom od 25 cm i prostire se uzduž cijele moje parcele. Tamo sam posadio travnjak koji se sada naslanja direktno na susjedov temelj. Imam li pravo tako posaditi travnjak? Susjed tvrdi da zbog moje trave ima vlagu u kući, ali to ne vjerujem. Jer je prije uređenja tamo bio vrt na povišenom koji se naslanjo direktno na njegovu fasadu, a ne temelj. Taj dio sam spustio za 40cm, izravnao s ostatkom dvorišta i posadio travu. Tko je sad u pravu, a tko u krivu?
  2. Samo da javim ishod, nakon 3 i pol godine naganjanja 40 suvlasnika po cijelom svemiru, uspjeli smo ih naći i kupiti kuću od svih. Sve smo odradili bez agencije, uz pomoć odvjetnika koji je pripremao svu dokumentaciju. Ne znam je li nas samo sreća pomazila ili nešto drugo, no svi pravnici su nas odgovarali od hvatanja u koštac s time, ali ispalo je sve dobro na kraju
  3. Moj susjed ima vanjski ulaz na gornji kat. Sagradio si je zid na međi te na njemu napravio betonske stepenice za gore. Problem je što zid nije dignuo dovoljno visoko i sada svaki puta kada se penje gore, zabaci pogled u moje dvorište. Ima lijepu panoramu i sve živo vidi što radim, a redovito i gleda. Zanima me smije li on zakonski uopce imati pogled na susjeda (a mogao ga je izbjeci). Kako ne mozes imati nezamagljene prozore prrma susjedu, računam da valjda ima nešto i o tome da ne smiješ imati pogled?
  4. Poštovani, nastavno na ovu temu, molim vas da me uputite, ako nisam dobro razumjela. Dakle, suvlasnik/ci koji imaju skupa 9/10 vlasništva mogu zatražiti na sudu razvrgavanje suvlasničke zajednice isplatom. U tom slučaju sud ne pita onog suvlasnika sa 1/10 suvlasništva da li se slaže ili ne, odnosno tih 9/10 vlasništva je dovoljan razlog da sud odobri razvrgavanje suvlasništva isplatom? Ima li suvlasnik 1/10 dijela pravo na žalbu ili nešto drugo što bi otegnulo postupak? Koliko po vašem iskustvu može vremenski trajati takav sudski postupak?
  5. Molim vas za pravnu pomoć. U kući u kojoj nitko ne živi već preko 10 godina je pozvana policija zbog stalnih provala. Jedna od suvlasnica je pozvala policiju i rekla kako je već nekoliko puta mijenjala brave i unatoč tome vikendom mlađarija ulazi u kuću i tamo se zabavlja. Kuća nema nikakvih vrijednosti, samo stari namještaj i 1 bojler koji je ukraden. Policajac odlučuje zapečatiti kuću. I to je bilo prije 6 godina. Danas je kuća u procesu kupoprodaje. Proces dugo (i još uvijek) traje jer kuća ima preko 30 suvlasnika, a najvjerojatnije će stići do čistog vlasništva jer su svi pristali na prodaju. Novi vlasnik, koji je trenutno upisan na vlasničkom listu s 50% vlasništva odlazi u istu PP i traži od policije da sada nakon 6 godina dođu maknuti pečat kako bi mogao ući u svoju kuću. Policajci u nevjerici odgovaraju da 1. nemoguće je da je njihov kolega prije 6 god. zapečatio kuću samo zbog provala, 2. mogu maknuti pečat samo uz nalog suda i 3. za micanje pečata traže i suglasnost svih suvlasnika. A uz to su, po starom običaju, izuzetno drski i neugodni, pretpostavljajući da kupac laže. U dva navrata koliko je kupac išao na policiju, svaki puta bi dobio drugačiji odgovor što ukazuje da policajci ni sami ne znaju kako postupiti. Tražim zakone po internetu, ali ne nalazim ništa o tome da li je policija imala pravo zapečatiti kuću. I povrh svega, nejasno je zašto bi kupac sada morao plaćati odvjetnika i sudske troškove (ili imao bilo koje druge troškove) ukoliko se kuća nije ni trebala pečatiti. Mislite li da bi pisani zahtjev upućen PP u kojem bivša vlasnica daje izjavu o pečaćenju kuće prije 6 god. bio dovoljan da policija makne pečat? Molim vas za savjet kako postupiti!
  6. Ruby, hvala na odgovorima. To se čini kao najjednostavnije rješenje! Ali sad sam zbunjena, išla sam do jedne odvjetnice koja mi je rekla da i za davanja specijalne punomoći odvjetniku svakako treba ovjera kod JB i još apostilla. Zbunjena...help?
  7. Mislite prodavatelj? Ja sam kupac, prodavatelj je iz Srbije, a nekretnina u Zagrebu. A kako da ovlasti odvjetnika? Isto treba ovjeriti punomoć kod JB ili notara?
  8. Molim vas za odgovor na slijedeće: kupujem nekretninu od državljanina Srbije. On nema hrvatsko državljanstvo, sukladno tome niti OIB. Svoj potpis bi ovjerio kod notara u Srbiji na latinici i poslao mi kupoprodajni ugovor i tabularnu u Zagreb. Da li prodavatelj mora dobiti OIB za strance u HR za ovu kupoprodaju i za moj nesmetani upis vlasništva u gruntovnici u Zg-u? I da li trebam prevoditi kod sudskog tumača njegovu ovjeru, ako je na latinici? Unaprijed hvala!
  9. ??? Novo pitanje u topic. Zar nema nikog da se javi s idejom za gore navedeni problem?
  10. Poštovani, molim vas za pomoć ili smjer kako da riješim svoj problem. Suvlasnik sam kuće (u najvećem omjeru) koja ima još 26 suvlasnika. Kuća je više od 15 godina napuštena, derutna i ja se jedini brinem za određene troškove i rješavam probleme vezane uz nju. Sada mi se javio ozbiljan kupac koji bi kuću kupio i ja jedva čekam da se riješim obaveza za tu kuću koja je samo teret i svakako bih njemu htio prodati. Od manjeg broja suvlasnika sam dobio punomoć, međutim veći broj upisanih suvlasnika su u Australiji i Americi. Slani su im dopisi putem agencije za nekretnine, ali nikad nisu odgovorili, većina dopis nisu ni primili. Vjerujem da je dobar dio suvlasnika već i preminuo, velik dio se preselio, većina njih više i ne zna hrvatski. Teško je vjerovati da će se uopće htjeti pozabaviti punomoći (kad dobar broj njih već nisu odgovorili, za vjerovati je da ih ne zanima) ili bilo kakvom birokracijom vezanom za kuću jer im novčani dio koji bi im pripao vjerojatno bio dovoljan samo za kavu i ne vjerujem da ih kuća ili bilo što oko kuće i zanima. Dosta sam tražio no ne snalazim se previše u zakonima i pravnim terminima. Stjecanje prava vlasništva dosjelošću i razvrgnuće vlasništva sam našao kao moguće scenarije koji bi vrijedili za moj slučaj. Svakako ću potražiti pomoć pravnika, no htio bih biti malo upućeniji prije toga. Stoga vas molim, možete li mi pomoći savjetom i objasniti mogu li navedeni pravni termini vrijediti za moj slučaj? Postoji li nešto drugo što se može napraviti, a da je najkraćeg roka i ne prevelikog troška? Traženje suvlasnika bih svakako izbjegao (jer je pokušano i uglavnom je nemoguća misija). I svakako bih htio da zainteresirani i gore spomenuti kupac kupi nekretninu, a ne da sud da pravo kupnje nekom drugom.
  11. Dakle, nije u obavezi Agencije da trazi suvlasnike. Inače, radi se o staroj derutnoj kući u centru grada. Leglo je štakora i zaraze. Ima li način da se ta kuća nekako drugačije tretira i da se riješi taj problem? Jer preko 10 godina stoji kao na prodaju, a očito se ne može prodati. Može li ju grad ili država preuzeti u takvom slučaju gdje je nemoguće okupiti suvlasnike?
  12. Poštovani, molila bih vas za neke smjernice obzirom na problem u kojem se nalazim, a ne znam kome se obratiti. Zainteresirana sam za kupnju kuće koja ima 20+ suvlasnika. Kuća se prodaje preko agencije. Agencija je prvo rekla da je kuća na prodaju, a sad govori da se eto ne može prodati jer se ne može doći do svih suvlasnika (koji su razasuti diljem svijeta). Koliko znam, jedan od suvlasnika je upravo i uzeo agenciju iz razloga da ona razriješi problem i dođe do svih suvlasnika. Ne znam kakav posrednički ugovor imaju, ali zanima me, generalno, da li je odgovornost na Agenciji da dođe do svih suvlasnika, pošto su već preuzeli predmet? Jer agencija trenutno kaže da se ne žele igrati detektiva i da se ne žele baviti djelatnostima van kruga njihova djelovanja. Razmišljala sam da preuzmem na sebe obavezu pronalaska svih suvlasnika, ali bih onda agenciji skidala proviziju od 3% koju imaju od kupca i od prodavatelja. Nekako vjerujem da uz sve današnje dostupne informacije i sredstva komunikacije, nije nemoguće doći do tih ljudi. Mozda je mukotrpno, ali nije nemoguće. Molim vas za misljenje koje su obaveze agencije u ovom slučaju? Lijepi pozdrav!
  13. Pozdrav, javljam da sam napisala zahtjev i pozvala se na ZOR i Ustav koji govori o GO. Brzo mi se odgovorilo na zahtjev, pokrenula se pravna sluzba i dobila sam razmjerni godišnji! G-man, hvala na pomoći!
  14. Da, razumijem, idem odmah sročiti Zahtjev. Hvala vam na odgovorima! I sretan Uskrs!
  15. Samo je problem što u njihovom Pravilniku piše da: "NIštetan je sporazum o odricanju prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja GO". Nije li onda bolje tražiti aneks Odluke o otkazu? Jer se u njoj ne spominje razmjerni godišnji odmor, samo da nemam pravo na GO.
  16. Hvala vam G-man na odgovoru! Mislila sam im pisati molbu koju cu sama urudzbirati gdje trazim da mi isplate razmjerni godisnji. Molbu cu adresirati dekanu (radila sam na faksu), kadrovskoj i pravnoj službi. Ne znam samo je li molba prikladna ili nešto drugo, obzirom na pravni tijek? I što se tiče otkaza, jeli svejedno da li je jednostrani ili sporazumni u ovom slučaju, obzirom na moje daljnje zapošljavanje? A čime brane svoje tvrdnje da bemam pravo na razmjerni.....vadili su preda mnom pravne knjige i dokumente kako bi to provjerili, imam ili ne, pa na kraju kao nemam pravo na GO. Brane neznanjem bih rekla! Šta drugo....
  17. Poštovani, ima li netko savjet ili mišljenje vezano uz ovu situaciju? Moje prvo zaposlenje u državnoj instituciji je bilo 2.11. 2018. uz ugovor na neodređeno i probni rok od 6 mjeseci. Tjedan dana pred istek probnog roka, dobijem redovni otkaz radi nezadovoljavanja na probnom roku i otkazni rok od 7 dana. Na moj upit imam li pravo na razmjerni godišnji, odgovorili su da ne, uz čuđenje i negodovanje. Naime, u ugovoru o radu o godišnjem piše samo ovo: "Godišnji odmor zaposlenice utvrđuje se prema Zakonu o radu i Pravilniku o radu institucije. Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora zaposlenici će se isplatiti naknada plaće u visini redovne plaće dostavljene od Ministarstva." U otkazu mi piše: "Zaposlenica nije stekla pravo na godišnji odmor, stoga nije nastala obveza za isplatu naknade za neiskorišteni godišnji odmor." I na kraju, njihov zanimljivi Pravilnik kaže ovako: "Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora Zaposlenik ima pravo na 1/12 godišnjeg odmora za svaki mjesec trajanja rada u slučaju: 1. Ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos zbog neispunjenja šestomjesečnog roka nije stekao pravo na godišnji odmor 2. ako radni odnos zaposlenika prestaje (za kalendarsku godinu u kojoj prestaje)" Prema pravilniku koji su si prilagodili, meni se čini da ipak imam pravo na razmjerni godišnji od 1.1.2019. do dana otkaza, ili? Ne trebam vam objašnjavati da na moje pitanje u čemu nisam zadovoljila su davali nesuvisle odgovore, obzirom da ništa konkretno nisam radila nego kopirala papire zadnjih pet mjeseci i raznosila im poštu, što uopće nije u opisu radnog mjesta. Druga zaduženja mi nisu ni davali. Žao mi je da mi je to prvi posao i da će mi sada pisati u evidenciji (radnoj knjižici) da sam dobila otkaz u državnoj instituciji! Molim vas za savjete!?!
  18. Hvala.Spitfire, javljam da sam se sama upustila u pregovore s Agencijom. Nakon iznošenja činjenica koje sam i vama ovdje pisala, te pozivajući se na čl 19 Zakona (što ste mi vi savjetovali) te ostavivši dojam da ću odustati od kupnje, uspjela sam sniziti proviziju s 2% na 1,5%. Stoga, hvala na pomoći! Za kraj ću vam samo reći da su mi na kraju cijele priče pružili ruku i rekli da je zavidna moja pravna podloga (koje nemam uopće)!
  19. Spitfire, hvala na odgovoru! Što se tiče neuknjizenog spremista, vlasnici su dokazali da spremiste pripada stanu te prilozili kupoprodajni ugovor u kojem je to navedeno, cime smo mi bili zadovoljni. Stoga smo i zakaparili stan. Ni ostali stanovi zgrade nemaju uknjizeno spremiste te ne vjerujem da cemo i mi to uraditi, barem ne za sad. Što se tiče agencije i agenta, ne ponašaju se ni najmanje sukladno čl. 19 Zakona o posredovanju u prometu nekretnina. Također, na moje direktno pitanje agentu zašto nas nije upozorio ili obratio pažnju da spremište nije uknjiženo, ukratko je odgovorio: 'sve vam piše u vlasničkom listu!' Sve spomenuto sigurno ne zaslužuje cijenu od 2% + PDV koliko im je provizija. Što savjetujete, nakon što pokušam dogovoriti manju proviziju, ima li smisla prijetiti im tužbom? Ili je to za mene već unaprijed izgubljena bitka?
  20. Molim vas i meni preporuka za dobrog odvjetnika za nekretnine, konkretno za borbu s agencijom za nekretnine. Hvala
  21. Pozdrav! Imamo problem s Agencihom za nekretnine. Našli smo stan preko njih koji smo odlucili kupiti. Od trenutka kad smo se dogovorili oko cijene, agencija postaje uzasno trljava i neprofesionalna. Trazimo iznos rezije i dugovanja prije potpisivanja kapare i agent nam salje markerom podvuceno i rukom napisano, kao cisto informativno. Nista nije crno na bijelo, na sto sami zovemo i provjeravamo uredno plaćanje svih rezija. Dogovorimo dan potpisivanja kapare i vecer prije nam jave da stan ima teret. Iz toga nam je jasno da se nasim predmetom uopce ne bave, nego onako usput pogledaju, a pravdaju se da su i dalje javili prije potpisivanja. Vrhunac je bio kod drugog dogovora za potpisivanje Predugovora i poslali su nam Predugovor na ogled. Moram reci da smo mi sasvim slucajno primjetili da u ugovoru nije spomenuto spremiste koje se prodaje sa stanom, a onda vidimo da ga nema ni u vlasnickom listu. Nismo pravnici i ne razumijemo se previse zato smo i isli preko agencije. A agencija ima naredni propust da ni to nije vidjela i nisu nas upozorili, nego smo mi njih. Na to oni samo mijenaju u Predugovoru "Prodavatelji izjavljuju da spremiste koje je predmetom kupnje nije uknjiženo". Vec smo izjavili svoje nezadovoljstvo agenciji, a sada bismo htjeli smanjenje provizije, jer smo gotovo sav posao odradili umjesto njih. Imamo li ikakve sanse za to? I sto bismo sada trebali prije potpisivanja Predugovora traziti? Dali se agent bavi predajom dokumentacije za uknjizenje spremista? Ili ce nas opet samo otpiliti? Hvala vam na odgovorima, tko god se razumije vise od mene...
  22. Imam pitanje oko ugovora o djelu. Radim u školi i u trenutku sklapanja ugovora o djelu, moja diploma je još uvijek bila u procesu nostrifikacije te sam stoga prijavljena s osnovnom školom kao najvišim stupnjem obrazovanja u struci. Rečeno mi je da je to privremeno rješenje. Dva tjedna nakon sklapanja ugovora, diploma mi je nostrificirana te sam se javila poslodavcu s namjerom da izmijenimo ugovor o djelu oko stavke mog obrazovanja te mi je rečeno da se to sada više ne može. Sada sam prijavljena sa završenom osnovnom školom, iako imam diplomu visoke škole. Plaća mi je prepolovljena i rečeno mi je da je najbolje sačekati da izađe natječaj na koji se moram javiti. Stoga vas pitam, postoji li zakonski vremensko ograničenje da se nakon sklopljenog ugovora o djelu ne može ponovno sklopiti drugi ugovor o djelu, izmijenjen u nekim stavkama? Te slijedeće, postoji li ograničenje u sklapanju ugovora o radu? (Ako potpišem ugovor o djelu te 10 dana nakon toga trebam sklopiti ugovor o radu - postoji li određeni rok koji treba proći prije nego mogu sklopiti ugovor o radu?)
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija