Jump to content

Floki

Korisnik
  • Broj objava

    2100
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Objave koje je Floki objavio

  1. Felix, ajd ne drobi.

     

    OVAN je napisao:

     

    Supruga i ja smo odlučili se sporazumno razvesti. Od zajedničke imovine imamo kuću (1/2 vlasnik ona i 1/2 ja).

     

    Dakle, ovjek uopće nije napisao da se radi o bračnoj stečevini.

     

    To si ti zaključio i uhvaio se toga k'o pijan plota. (pijan se barem uhvati za plot, ti mlatiž praznu slamu :-D ).

     

    Čovjek nije ni rekao da otplaćuje kredit za kuću, već da otplaćuje kredite (to mogu bii krediti za auto, studentski kredit, namjenski, nenamjenski, uopće ne mora biti vezan za nekretninu).

     

    I to si ti zaključio.

     

    Dakle, sam si počeo pričazi o bračnoj stečevini i kreditiu za otplatu stana koji se nigdje ne spominje.

     

    A ja sam te ispravio u tvojoj verziji priče. Čak i da je situacija postavljena tako kako si je ti shvatio, iz već napisanih ti razloga takvo shvaćanje ne može proći.

     

    Nije točno da cijela kuća ne bi bila bračna stečevina.

     

    I još ti jednom kažem - nekretnine su predmet stvarnoga prava, krediti su predmet obveznoga. Jedno se silom ne može pretvarati u drugo.

     

    A ako ti je drago ti i dalje pucaj u prazno :fajter:

  2. Kad me je već cigo pozvao da felixu (a vidim da je nužno i bovi) rastumačim neke obiteljskopravne odredbe kao i odredbe stvarnoga prava, a i felix da mu kažem što nije točno napisao, ajmo onda redom :-D

     

     

    Felix navodi sljedeće:

     

    Nije sporno da se bračna stečevina dijeli popola, ali u ovom slučaju cijela kuća nije bračna stečevina

     

     

    Naime, riječ "stečena" o odredbi članka 248. ObZ-a u kojoj se govori o bračnoj stečevini, znači da postoji valjani pravni temelj stjecanja neke imovine (npr. ugovor o kupoprodaji). Zdravoseljački, Ivica i Marica za vrijeme trajanja bračne zajednice kupe kuću, to je bračna stečevina uz sljedeće uvjete. Prvi traženi element da bi to bila bračna stečevina je da je ta imovina stečena za vrijeme trajanja bračne zajednice a drugi da je stečena radom.

     

    To ne znači da, ako je Ivica digao kredit i tim kreditom kupio kuću i na sebe preuzeo obvezu da u cijelosti isplati taj kredit banci, da će Ivica, jer je jedini nositelj kredita biti vlasnik te kuće u njezinoj cjelini (1/1).

     

    Zašto? Odgovor slijedi.

     

    Zato jer zakonodavac kaže da se i rad žene oko kuće, podizanja djece, kuhanja, pranja, peglanja (u pravnoj terminologiji tzv. posredan rad) smatra radom i izjednačava se sa radom muža koji za svoj rad dobiva plaću (tzv. samostalan rad). Stoga je zakonodavac propisao da su bračni drugovi suvlasnici te stečevine na jednake dijelove.

     

    Dakle, od 01. srpnja 1999. g. bračna stečevina se određuje tako da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj zajednici stečene imovine

     

    Što je bitno iz prethodno navedenog?

     

    Zakon određuje da su bračni drugovi SUVLASNICI u jednakim dijelovima te imovine koja je stečena za vrijeme trajanja bračne zajednice.

     

    Koja nam je riječ ovdje najbitnija?

     

    SUVLASNICI.

     

    Suvlasništvo je dakle, stvarno pravo. Pravo na nekretninama upisuje se u zemljišnim knjigama.

     

    Dakle, Marica je suvlasnik polovice nekretnine (kuće).

     

    Ne može se, kako Felix tvrdi - kredit pretvarati u suvlasnički omjer.

     

    Zašto?

     

    Zato jer je otplata kredita i ulaganje u kuću obveznopravni odnos, a nekretnina stvarnopravni.

     

    Dakle, to je kao da krušku silom pokušaš pretvorit u jabuku. :smijeh:

     

    Prema tome, ako se radi o gore navedenim pretpostavkama (da je kuća od Ivice i Marice stečena radom za vrijeme trajanja bračne zajednice nakon 01.07.1999. godine) - ona će biti u suvlasništvu bračnih drugova - svaki od njih bit će suvlasnik u polovici kuće.

     

    To je NEOBRIVA PREDMNIJEVA. Zakon ne dopušta dokazivanje koliko je tko uložio u tu kuću, Felix. Već iz navedenog razloga jer se jednako vrednuje rad žene oko brige i podizanja djece, kuhanja, spremanja itd. i novac koji je muškarac podigao da kupi tu kuću.

     

    POLA - POLA. I točka. Nema drugačijeg rješenja.

     

    U zemljišnim knjigama pisat će:

     

    Marica je suvlasnik u polovici nekretnine, Ivica je suvlasnik u polovici nekretnine.

     

    NE POSTOJI MOGUĆNOST da se u parnici računa koliko je tko novaca pridonio za kupnju te nekretnine pa da se sukladno tome određuje suvlasnički udio. I točka. To je bilo moguće za imovinu stečenu za vrijeme trajanja bračne zajednice do 01.07.1999., nakon toga više NE.

     

    Dakle, ne možeš krušku preračunat u jabuku.

     

    Žikiš, Felix? :-D

     

    Ono što se može napraviti jest pokrenuti posebnu parnicu za isplatu, u kojoj će Ivica tražiti od Marice da mu nadoknadi onu razliku koju je on uložio.

     

    Marica će i dalje biti suvlasnik u 1/2 kuće.

     

    A sud ako nađe tužbeni zahtjev osnovanim, može Maricu osuditi samo na isplatu razlike novčanog potraživanja Ivici, ne može joj smanjiti suvlasnički udio, npr. donijeti presudu kojom će utvrditi da, eto, zbog toga, što je Ivica uložio tisuće i tisuće eura više od Marice, da će se Ivici priznati da on zbog toga u suvlasništvu ima 2/3 kuće a Marica 1/3.

     

    Slijedom svega navedenog, :sudac: utvrđuje da je netočno Felixovo tumačenje prema kojem cijela kuća ne bi predstavljala bračnu stečevinu.

     

    :-D

  3. Razriješit ću vam ovu misteriju sa vijećem.

    Naime, stranke su se mogle usuglasiti da im umjesto vijeća sudi pojedinac (to je bilo početno ročište kad je sudio pojedinac). Onda se u međuvremeno zaključilo da se kod naknade štete iz radnog odnosa ne mogu usuglašavati da sudi pojedinac (to je bilo to ročište sa vijećem), da bi onda ZPP iz 2003. predmete iz građanske domene stavio u nadležnost pojedinca.

  4. Mislim da tu treba razlučiti jednu bitnu stvar, a ta je da se u radnu knjižicu upisuje ZVANJE.

     

    Svejedno je hoće li se zvanje upisati na temelju potvrde (uvjerenja) o završenom studiju ili na temelju diplome, no u svakom slučaju bespotrebno je jedno te isto zvanje upisivati dva puta.

     

    Mislim da je to odgovor na postavljeno pitanje.

     

    A ti, ZaštoJa - ti si uvijek bila i bit ćeš - posebna :-D

  5. sevenSE je napisao:

    evo i ja se spremam za navedeni rok...

    mislim da što sve više slušam o prav. da mi je muka.....

    a što više učim, čini mi se da manje znam..

    bila sam i slušati ispit i sva su tri kandidata pala...tako da sam ispit nisam niti poslušala do kraja..

    a kandidati su pali jer stvarno nisu znali, a jedan je i sam odustao na trećoj grupi pitanja--radno i upravno..

    :kavica::kavica::palacdolje:

     

    jel možeš napisati pitanja koja su izvukli iz radnog i upravnog, sa brojevima kartica?

  6. Tako je, ako nije navedeno da treba ovjereno - onda ne treba.

     

    U tom ministarstvu svatko priča kako mu padne na pamet, i svatko ima drugu priču, a priča ovisi o tome koga dobijete na telefon.

     

    Meni su tako na jednom od prošlih natječaja za vježbenike rekli preko telefona u petak da nisam dobio mjesto na sudu, a u ponedjeljak sam dobio pozitivno rješenje (ženi se jednostavno nije dalo pogledati pa je rekla: niste dobili).

     

    Treba se držati onoga što je napisano i ne bacati novce uzalud :-D

     

    Inače, ako je nekom nedostupna radna knjižica, možete si izvaditi potvrdu o radnom stažu u Mirovinskom. Svrha je ista. Eto jedna informacija, koja nadam se nije na odmet :namiguje:

  7. felixx je napisao:

    Kako opisujete, kuća nije bračna stečevina popola, iako je tako uknjižena.

     

    Nije to tako kako navodiš.

    Ako je kuća imovina koja je stečena u braku nakon stupanja na snagu Obiteljskog zakona koji je uveo NEOBORIVU presumpciju da su bračni drugovi suvlasnici u jednakim dijelovima na bračnoj stečevini, onda je kuća u suvlasništvu svakog bračnog druga u omjeru od 50%.

     

    Ako je kuća stečena prije stupanja navedene odredbe na snagu, onda se može dokazivati udio pojedinog bračnog druga u bračnoj stečevini.

     

    Dakle, ovdje se radi o stvarnom pravu (pravu suvlasništva), dok ti govoriš o obveznom pravu (postavljanje obveznopravnih zahtjeva prema drugom bračnom drugu), što je drugi par rukava i nema veze s temom.

  8. Revizija protiv rješenja je dopuštena:

     

    a) ako je rješenje donio drugostupanjski sud, s tim da onda kada o nekom pravnom pitanju viši sud prvi odluči, on zbog toga nije prvostupanjski sud u smislu odredbe ZPP-a koja regulira reviziju protiv rješenja, već drugostupanjski;

     

    b) ako je tim rješenjem postupak pravomoćno okončan;

     

    c) ako se radi o sporu u kojem bi revizija inače bila dopuštena protiv drugostupanjske presude.

     

    Pod određenim uvjetima revizija protiv rješenja uvijek je dopuštena i to protiv:

     

    a) rješenja drugostupanjskoga suda kojim se podnesena žalba odbacuje, odnosno

     

    b) rješenja kojim se potvrđuje rješenje prvostupanjskoga suda o odbacivanju revizije.

     

    Na temelju navedenog, ako nisu ispunjene ostale pretpostavke za dopuštenost revizije, kada žalbu odbaci prvostupanjski sud, a to rješenje potvrdi drugostupanjski sud, revizija nije dopuštena.

     

    Stoga, odgovor na tvoje pitanje ovisi o vrsti spora. Za tebe je odlučno ovo pod c).

     

    Ako je npr. radni spor u pitanju (utvrđenje nedopuštenom odluke o otkazu), protiv presude donesene u tom sporu bit će moguće izjaviti reviziju, pa bi se mogla izjaviti i revizija protiv rješenja kojim je odbačen prijedlog za ponavljanje radnog spora.

     

    Ako je u pitanju neka druga vrsta spora koja nije pokrivena navedenim odredbama, revizija nije dopuštena.

  9. very_confused1 je napisao:

    mene je zanimalo može li policija ako ja tužim, saznati nečiju adresu iz maila tj tražiti od providera da dade adresu?

     

    i jel moguće zbog ovakvog slučaja tužiti za duševne boli?

     

    Ne. Mora postojati osnovana sumnja (ili barem osnove sumnje) da je počinjeno kazneno djelo. Ne vidim koje bi kazneno djelo prema osobi B bilo počinjeno od strane osobe A. Povlačeći paralelu sa slučajem koji ste opisali nema zakonske zapreke da se Ante Antić predstavi kao Pero Perić. Tada bi i pseudonimi, tumačeći Vaše razmišljanje bili kazneno djelo, što je nedopustivo.

     

    Sve je moguće, ali nećete uspjeti sa tužbom i tužbenim zahtjevom, jer se za slomljeno srce u ovom konkretnom slučaju ne možete novčano naplatiti.

     

    Ispali ste naivac, drugi puta nastojte bolje procijeniti ljude s kojima se dopisujete preko Interneta.

  10. pojasni, molim te, što misliš pod ovim da je "na drugom ročištu" bilo vijeće? Oznaka Gž označava da predmet rješava Županijski sud povodom žalbe. Možda si htjela reći da je u spisu bila odluka Županijskog suda donesena na sjednici vijeća povodom žalbe pa je nakon te (ukidne) odluke održano još jedno ročište na kojem je glavna rasprava zaključena?

     

    Jel bio nalaz i mišljenje vještaka u spisu i je li se vještak izjasnio o omjeru odgovornosti poslodavca odnosno radnika?

     

    I koliko je spis bio velik? Oko 100 stranica?

  11. Nona je napisao:

    Naknada štete iz radnog odnosa- Riječki spis, mislim iz 2006., a šteta je nastala negdje 2003. ili 2004.

    Čistačica se na poslu poskliznula, pala i razbila glavu, tuži poslodavca za naknadu štete (traži ukupno oko 32.000,00 kn za fizičke, duševne boli, tuđu pomoć i njegu...). Poslodavac tvrdi da je šteta nastala isključivo njenom krivnjom, jer je ona kao čistačica čija je dužnost održavati prostor, smočila pod i poskliznula se, a ona tvrdi da se radi o objektivnoj odgovornosti (za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti). Bio je u spisu članak starog ZOO-a i Zakona o zaštiti na radu. Ispitano je 4 svjedoka (čistačice, njihova šefica i portir), ali nitko od njih nije vidio kako je pala i ne znaju jel površina bila mokra i jeli imala na nogama zaštitne cipele ili šlape u kojima je inače znala prat pod. Bila su tri ročišta, s tim da je na prvom bio sudac pojedinac, na drugom vijeće i na trećem opet sudac pojedinac, a oznaka spisa GŽ

     

    i kako si presudila?

  12. ever je napisao:

    Hehehe.....pravo kažeš cigo....treba to sve ukinut ...pa na snagu teksaški zakon i gotovo....a morti to bi bila jedina prava pravda..

    Ajdmo se sad malo uozbiljit pa zaključit da kod nas sporovi traju sve kraće i kraće, pa najbolje kad bi se to sve nekako riješilo na pripremon ročištu, tak da je naše sudstvo napredno i spremno za Europu.

    I kak sad dalje, idemo izbacit svjedoke kao dokazni materijal, ionak stalno lažu kak paše onom za koga svjedoče.

    A zašto nebi izbacili i elektronske i informatičke dokumente kao dokaze? Pa to nemože jer još pravo nisu ni saživjeli u našem sudstvu, jer to je ipak prekomplicirano. Ipak su sudci manje više stariji ljudi koji se u to baš i nerazumeju.

    A ništ´. Ostaje nam samo tužba koja prva stiže pred sudca.On je lijepo pročita, razmisli, zaključi i izreće presudu, i slučaj gotov. A zašto i nebi kad mu se niko neće suprostavit.

    Odvjetniku je draže da parnica traje kraće, on bere istu paru. Kaj mu bu sad prigovaral il ga tu nešt upozoraval.

    Ma bar će imat razloga da žalbu napiše pa si je naplati.

    Eto tak´. Nek se zna.

    Pa da , ajdmo to ukinut! Al´kak?

     

    Uživaj dok sanjaš. U snovima je sve moguće :-D

    Stvarnost je drugačija. :smijeh:

  13. Tantal je napisao:

    ...sudovi (barem ne uvijek) ne sude po zakonu...

     

    Sudovi sude po zakonu, a za to što mnogi odvjetnici ne znaju voditi parnicu, odnosno postaviti pravilan tužbeni zahtjev, nije strankama kriv sud nego odvjetnici koji (ponekad) ne razlikuju temeljne pravne institute...

     

    Btw Tantale, jesi li našao nekoga tko će s tobom osnovati zajedničku odvjetničku simbiozu? Položio prisegu? :misli:

  14. Miele je napisao:

     

    Da li mogu nešto učiniti po tom pitanju ili će jednostavno kad dođe presuda za bračnu stečevinu od zajedničke imovine ostati jedno veliko ništa?

     

    Možete čim prije reagirati i zatražiti da općinski sud donese rješenje o određivanju privremene mjere koja će se satojati u zabrani vašem bivšem suprugu da otuđi, optereti, koristi i raspolaže poslovnim udjelom u tom društvu, dok se ne utvrdi bračna stečevina, a zatim kad ga sud donese, zabilježba ove privremene mjere po službenoj dužnosti će se provesti u sudskom registru nadležnog trgovačkog suda.

×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija