Jump to content

Vidasjv

Korisnik
  • Broj objava

    23
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

O Vidasjv

  • Rang
    Novak

Nedavni posjetitelji profila

Prikaz nedavnih posjetitelja je isključen i nije prikazan drugim korisnicima.

  1. Prebivalište ima u Zagrebu. Boravište ima u Njemačkoj ali ne znam gdje to trebam provjeriti.
  2. S podstanarom, fizičkom osobom koja ima prebivalište u Zagrebu, a radi u Njemačkoj, sklopila sam Ugovor o najmu s ovršnom klauzulom - solemnizirana javnobilježnička isprava. Rekao mi je da neće tražiti boravište na adresi moga stana jer ima boravište u Njemačkoj. Prema ugovoru, nakon izvršnosti ugovora ovlaštena sam na temelju istoga zatražiti prisilnu ovrhu na cjelokupnoj njegovoj imovini. Ugovor sam otkazala i iselio je, ali mi je ostao dužan oko 2000 kn. Javni bilježnik mi je na ugovor stavio potvrdu ovršnosti s datumom 1.11.2018. Bilježnik me uputio da trebam na sud podnijeti Prijedlog za ovrhu. Na FINA-i sam danas provjerila da podstanar ima račun u RH koji je blokiran zbog duga i nema priljeva. Mogu li i ako da, kako, tražiti naplatu s njegovih računa u Njemačkoj? Hvala u naprijed na mogućem odgovoru, uputi ili savjetu!
  3. Poštovani, od 2016. se vodi postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice u kojem sam I. protustranka. Na prvom ročištu sam predala pisani prigovor, a sutkinja je predlagateljicu vratilaprijedlog na ispravak i dopunu na način da se u prijedlogu sukladno z.k. stanju precizno opiše predmet postupka razvrgnuća, zatim da se razmotri činjenica upisa suvlasnika na navedenom predmetu razvrgnuća, da dostaviti izvornik z.k. izvatka uz nadopunjeni i ispravljeni prijedlog, sve u roku od 15 dana uz upozorenje da u slučaju nepostupanja će sud smatrati da je prijedlog povučen odnosno odbaciti ga ukoliko ne bude ispravljen idnosno nadopunjen sukladno ročišnom rješenju. Predlagateljica je u roku 15 dana dostavila izvornik z.k. izvatka i tražila produljenje roka, te dostavila neznatno ispravljen prijedlog. Na drugom ročištu, nakon što je sutkinja utvrdila da prijedlog nije dorađen prema traženju, predlagateljica je tražila dodatni rok, a ja i II. protustranka odbacivanje prijedloga. Sutkinja je rekal da će donijeti odluku pisanim putem. Nakon nekoliko mjeseci predlagateljica je dostavila dorađeni prijedlog. Na trećem ročištu predala sam podnesak u kojem tražim pisani odgovor prema rješenju s drugog ročišta i predala podnesak kojim to isto tražim, a podredno ukazujem da još uvijek nisu pozvani svi suvlasnici i da bi razvrgnuće bilo u nevrijeme za nas budući da vodimo spor o smetanju posjeda kojim se promijenio predmet suvlasništva. Sutkinja je donijela rješenje da će pozvati geodeta i vještaka za arhitekturu i građevinarstvo na konzultacije u svrhu određivanja izvođenja dokaza očevidom na licu mjesta. Da li se u izvanparničnom postupku sutkinja treba očitovati na podneske, u konkretnom slučju donijeti najavljeno pisano rješenje, odgovoriti nam da ne odbacuje prijedlog i to obrazložiti, odgovoriti nam da smatra da su pozvani svi suvlasnici pa nastavlja postupak, ili da smatra da nisu pozvani svi suvlasnici temeljem uvida u zk uložak i odbaciti predmet? Ima li smisla pisanje podnesaka između ročišta? Unaprijed hvala na odgovoru!
  4. Znači li to da se primjenjuje Zakon o vanparničnom postupku u dijelu koji je u njemu definiran, a za ostalo vrijedi Zakon o parničnom postupku? Smije li predlagatelj mijenjati predlagatelj promijeniti prijedlog načina razvrgnuća (u prijedlogu je predložio geometrijsku podjelu, a u kasnijem podnesku je naveo sve mogućnosti. Sutkinja je na prvom ročištu nakon utvrđenja da je prijedlog neuredan glede opisa nekretnine koja je predmet raspravljanja donijela rješenje da se prijedlog vraća na ispravak i dopunu na način da se u prijedlogu sukladno z.k. stanju precizno opiše predmet postupka razvrgnuća, zatim da se razmotri činjenica upisa suvlasnika na navedenom predmetu razvrgnuća, sve u roku od 15 dana uz upozorenje da u sluačju nepostupanja će se smatrati da je prijedlog povučen odnosno odbaciti ga ukoliko ne bude ispravljen odnosno nadopunjen sukladno ročišnom rješenju.)? Nije navela da može mijenjati i dopunjavati prijedlog načina razvrgnuća.
  5. Puno hvala na odgovoru. Temeljem kojeg zakona se prijedlog može odbaciti? Može li se odbaciti jer nije doradila prijedlog u ostavljenom roku ili mi nema smisla na to se pozivati?
  6. Predlagateljica je predala prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice koji je bio neuredan glede opisa nekretnine koja je predmet raspravljanja u postupku. Sud je vratio prijedlog predlagateljici na ispravak i dopunu na način da se u prijedlogu sukladno z.k. stanju precizno opiše predmet postupka razvrgnuća, zatim da se razmotri činjenica upisa suvlasnika na navedenom predmetu razvrgnuća, te je naložio predlagateljici dostaviti izvornik z.k. izvatka uz nadopunjeni i ispravljeni prijedlog u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku, sve u roku od 15 dana uz upozorenje da u slučaju nepostupanja će sud smatrati da je prijedlog povučen odnosno odbaciti ga ukoliko ne bude ispravljen odnosno nadopunjen sukladno ročišnom rješenju. Predlagateljica nije ispravila/dopunila prijedlog u roku od 15 dana, a dostavila je izvornik z.k. izvatka.. Na ročištu nakon 10 mjeseci, punomoćnik predlagateljice predlaže dodjelu primjerenog roka radi uređenja prijedloga za razvrgnuće, a ja kao protustranka ističem da predlagateljica nije precizirala prijedlog za razvgnuće suvlasničke zajednice sukladno uputi s prvog ročišta te predlažem navedeni predmet odbaciti. Sud donosi rješenje da će odluka uslijediti pisanim putem. Nisam primila nikakvu odluku. Predlagateljica je nakon 4 mjeseca dostavila novu verziju prijedloga, a nakon 7 mjeseci je zakazano ročište za koje sam primila poziv. Da li je sud trebao donijeti odluku i dostaviti je pisanim putem, obzirom da je tako navedeno u zapisniku s ročišta. Kako sud nije donio odluku da dodjeljuje primjereni rok radi uređenja prijedloga za razvrgnuće, smije li sud naknadno dostavljeni prijedlog prihvatiti? Ako se odbaci prijedlog za razvrgnuće, ima li ista predlagateljica pravo ponovno podnijeti prijedlog za razvrgnuće?
  7. Hvala Vam. Kamate idu od pokretanja postupka do Rješenja o prekidu (negdje 2015. kad je sud obavijšten da je tata umro) i sad opet od trenutka kad prihvatimo nastavak postupka (jedna od nasljednica ili zadnja od nasljednica?), je li tako? S poštovanjem, Suzana
  8. Hvala, taj dio sad razumijem. Može li se prigovoriti ako Prijedlog za ovrhu od 21.12.2011. nije pokušala dostaviti tijekom 2012. i 2013. godine nego je čekala do 2014.?
  9. Poštovani, hvala na odgovoru! Molim samo pojašnjenje nije li postupak trebalo smatrati obustavljenim kada opunomoćenik ovršenika nije od javne bilježnice u 15 dana zahtijevao poduzimanje daljnje radnje dostave? AKo je, kako se na to mogu pozvati? S poštovanjem, Suzana
  10. Poštovani, da, priložen je Prijedlog za ovrhu na mog pokojnog oca na kojem je sa stražnje strane Rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, bez potvrde pravomoćnosti (jer nije pravomoćno) izdano istog dana 21.12.2011. s potpisom i pečatom javne bilježnice. međutim, nisu mi dostavili pripadni izvadak iz ovjerovljenih poslovnih knjiga. Zato sam napravila uvid u spis. S poštovanjem, Suzana
  11. Primila sam Rješenje Općinskog suda kojim se zajedno s dvije sunasljednice pozivam preuzeti ovršni postupak koji je zbog smrti ovršenika (mog pokojnog oca dana 21.10.2012.) prekinut i odlučuje o nastavku postupka. Postupak je pokrenut temeljem nepravomoćnog rješenja o ovrsi i prijedloga za ovrhu od 21.12.2011. Javna bilježnica je 2 puta bezuspješno pokušala dostavu Prijedloga za ovrhu mom ocu nakon čega je opunomoćenika ovrhovoditelja obavijestila o istom dana 3.2.2014. uz naznaku da ukoliko u roku od 15 dana od dana dostave obavijesti ne zahtijeva poduzimanje daljnje radnje dostave Rješenja o ovrsi ovršeniku, smatrat će se da je postupak obustavljen istekom toga roka. U spisu suda nisu priložene koverte o pokušaju dostave mom pokojnom ocu niti o primitku obavijesti od strane ovrhovoditelja, ali je priložen odgovor opunomoćenika ovrhovoditelja od 6.2.2014. da su u postupku pribave uvjerenja o prebivalištu. Umjesto u roku od 15 dana zahtijeva poduzimanje daljnje radnje dostave, opunomoćenik ovrhovoditelja je tek 30.1.2015. predložio dostavu na adresu prema podacima iz evidencije MUP-a. Prema članku 252.d OZ, stavku 10, postupak bi se zbog toga trebao smatrati obustavljenim. Što trebam napraviti nakon što sam dobila Rješenje suda da me se poziva kao nasljednicu preuzeti postupak: prigovor ili žalbu? Da li da napišem podnesak da preuzimam postupak i istaknem prigovor na dosadašnje vođenje postupka i predložim da sud donese odluku o obustavi postupka ili trebam pisati žalbu. Srdačan pozdrav, Suzana
  12. Poštovani, kćer se zaposlila kao konobarica. S poslodavcem je dogovorila plaću 3500 kn neto. Tijekom prvog mjeseca rada otvoreno joj je bolovanje. Nakon prve isplate, manje od očekivane, pisanim je putem zatražila ugovor i platnu listu. Poslao joj je Ugovor za obavljanje poslova Poslužitelja pića i hrane na osnovnu plaću u bruto iznosu 3276 kn. Prije toga, iz potvrde dobivene na MIO, saznala je da ju je prijavio s osnove Radni odnos osobe mlađe od 30 godina prema Zakonu o doprinosima. Odbila je potpisati ugovor i platnu listu uz obrazloženje: "U ugovoru je navedena osnovna plaća u bruto iznosu 3.276,00 kn, što nije u skladu s našim dogovorom o plaći u neto iznosu 3.500,00 kn niti s propisanom minimalnom plaćom za konobaricu prema Kolektivnom ugovoru za ugostiteljstvo u bruto iznosu od 4.277,50." Nije ništa odgovorio. Da li Poslužitelj pića i hrane odgovara poslu konobarice za koji je Kolektivnim ugovorom predviđena minimalna plaća u bruto iznosu 4277,50 kn? Smatra li se da je zaposlena premda nije potpisala ugovor, a poslodavac ju je prijavio na zdravstveno i mirovinsko i na bolovanju je? Kojoj instituciji se treba obratiti kako bi dobila plaću u skladu s minimalnom plaćom prema kolektivnom ugovoru? Srdačan pozdrav!
  13. Iza pokojnog oca ostali su dugovi. 9.12.2016. preuzela sam Rješenje Općinskog suda kojim se mene i još jednu nasljednicu poziva preuzeti ovršni postupak koji je pokrenuti HRT preko odvjetničkog ureda 31.3.2015. Sud je 2.4.2015. prekinuo postupak jer su došli do podatka da je ovršenik (moj pokojni otac) umro. Ranije je 24.1.2011. javna bilježnica donijela je rješenje o ovrsi. Radi se o dugu od 476 kn i kamatama 47,32 kn do 31.12.2010. što je skupa 523,32 kn i troškovniku ovrhovoditelja koji je još 940,95 kn na dan 24.1.2011. Primijenjuje li se za ovaj postupak koji sam pozvana preuzeti stari ili novi Ovršni zakon? Smatra li se da je postupak koji me pozivaju preuzeti započeo 24.1.2011. ili 31.3.2015.? Treba li na dug od 523,32 kn i 940,95 kn platiti kamatu od dana kad sam preuzela Rješenje (9.12.), od 24.1.2011. ili od dana preuzimanja postupka? Koliki su još dodatni troškovi zbog sudskog procesa? AKo se žalim (npr. jer su pogrešno utvrdili nasljednike - uzeli su u obzir samo djelomično rješenje o nasljeđivanju, pozivaju se na stari Ovršni zakon u rješenju što je možda pogrešno), pa se nagodim s ovrhovoditeljem i platim, izbjegavam li neki trošak? Mogu li platiti svoj dio duga (3/4) i javiti sudu da nemam potrebe preuzeti postupak jer sam namirila svoj dio duga, ili će me tražiti da riješim i 1/4 duga koji otpada na drugu nasljednicu? PUno hvala na mogućem odgovoru!
  14. Na facebooku je navedena ulica i grad. Također i internetska adresa, ali lažna. Pretpostavljam da je i ulica navedena bez veze s vlasnikom.
  15. Hvala na odgovoru. Kako se vidi vlasnik facebook stranice? Pod About mu je adresa bez naslova i adresa stranice koja vodi na Unknown Host - ne postoji. Uplatnica je bila na ime osobe - da li da stravim to ime, a adresu sa stranice? Da li bi se privatna tužba u kaznenom postupku mogla voditi obzirom na pitanje vlasnika stranice - koga bih trebala tužiti?
×
×
  • Napravi novi...